Povežite se sa nama

FOKUS

Nalogodavci na slobodi, svjedoci pod pritiskom

Objavljeno prije

na

Po starom obrascu, zataškava se afera crne trojke. Dok tužilaštvo lagano saslušava glavne osumnjičene, kao da su optuženi za krađu bicikla a ne za teške zločine, pojačavaju se pritisci na glavnog svjedoka, policijskog insajdera Brajuška Brajuškovića.

Brajuškovića ne samo da još nije saslušao v.d državni tužilac Veselin Vučković, pošto je policijski insajder insistirao da će samo njemu otkriti sve detalje priče o parapolicijskim odredima zaduženim za batinanja opozicionara i novinara, nego je protiv njega crnogorska policija početkom sedmice – podnijela prijavu.

Brajušković, bivši pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) i nekadašnji rukovodilac službe obezbjeđenja Zavoda za izdržavanje kazni u Spužu (ZIKS), optužio je svog bivšeg šefa Veselina Veljovića i aktuelnog direktora spuškog zatvora Miljana Perovića da su bili organizatori takozvanih crnih trojki, parapolicijskih odreda zaduženih da prebijaju nepodobne novinare i opozicionare. On je saopštio da je od napada spasio neke od njih, što su istražnim organima potvrdili bivši visoki funkcioner saveznog MUP-a Duško Sekulić, bivša novinarka Dana Dragana Bećirović i njen otac, Dragomir Bećirović, nekadašnji dopisnik Politike iz Crne Gore.

Nakon što su mediji javili da je Brajuškovića u zgradi Osnovnog suda, gdje je davao dopunu izjave zamjeniku osnovnog tužioca Saši Čađenoviću, verbalno napao službenik te institucije Igor Dijanić, na adresu Brajuškovića stigla je policijska prijava.

,,Javili su mi da su prijavili i mene i Dijanića, obojicu zbog drskog ponašanja. A Dijanić u sudu napao mene. Ne poznajem ga najbolje, ali znam da je radio u KP domu”, kaže Brajušković za Monitor.

Brajušković nije jedini crnogorski insajder koji je završio sa policijskom prijavom ili na sudu nakon što je svjedočio o mračnim tajnama i zločinima vrha vlasti. Neki od svjedoka zločina, kao u slučaju Slobodana Pejovića, hrabrog svjedoka bosanskih deportacija, optuživani su da su upravo oni glavni krivci za državne zločine o kom svjedoče.

I Brajušković strahuje od sličnih scenarija. On je ove sedmice saopštio da ga prate. ,,Dugo sam bio u policiji i znam kako izgleda kada na nekog motre. Prije neki dan sam bacao smeće i krenuo put kuće. Okrenuo sam se i vidio pored smeća crni golf bez tablica. Izašao je muškarac, uzeo kesu koju sam bacio i pobjegao”, kazao je Brajušković. On je ove sedmice od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) zatražio i da mu se uradi procjena bezbjednosti. Odgovor još nije dobio.

,,Od mene u režimskim medijima otkako sam progovorio pokušavaju da naprave demona”, kaže on za Monitor. Brajušković je kazao da ga režimski mediji blate po nalogu Veljovića i da će o tome obavijestiti delegaciju EU, OEBS i strane ambasade u Crnoj Gori.

Nakon što su Vijesti objavile svjedočenje Brajuškovića o crnim trojkama, u državnim medijima javili su se ,,svjedoci” zapošljeni u institucijama koje kontroliše optuženi Perović, koji su pokušavali da diskredituju policijskog insajdera.

Brajušković odavno upozorava da se plaši da bi mogao zbog svjedočenja o crnim trojkama da završi u zatvoru lažno optužen, ali i da Veljović, otkako je progovorio, pokušava pritiscima da zataška slučaj. On je ranije optužio Veljovića da stoji i iza potpisivanja peticije 80 bivših i sadašnjih pripadnika SAJ koji su tražili da se protiv Brajuškovića sprovede istraga i demantovali postojanje crnih trojki. Monitor je već pisao da peticija nije nastala spontano i da se iz tog dokumenta jasno vidi da je pripremljena prije nego što se znalo ko će je potpisati, pa pored nekih imena umjesto potpisa stoji ,,inostranstvo”. Brajušković je optužio tada Veselina Veljovića da je još ranije uspijevao da pritiscima na SAJ-ovce zadrži funkciju, te da je nakon toga svoje protivnike slao u zatvor.

Advokati i pravnici sa kojima je Monitor razgovarao procjenjuju da će i ova afera završiti u ladicama tužilaštva, a insajder ostavljen na milost i nemilost. Oni podsjećaju da ovo isto tužilaštvo nije rasvijetlilo brojne druge afere u kojima su akteri visoki državni funkcioneri a da je jasno da i ova afera vodi do samog vrha vlasti.

Posebno zabrinjava to što su glavni osumnjičeni Veselin Veljović i Miljan Perović saslušani tek jedanaesti dan otkada je Brajušković izašao u javnost. Osumnjičenima je ostavljeno dovoljno vremena da unište sve dokaze i utiču na svjedoke.

Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao su kategorični: postupanje tužilaštva je neprihvatljivo, jer se za to vrijeme moglo uticati kako na potencijalne svjedoke, tako i na samog Brajuškovića, što se očito i radi.

Tužilaštvo nije ni razmatralo da za glavne osumnjičene i nalogodavce zločina o kojima govori Brajušković odredi mjeru pritvora zbog uništavanja dokaza i uticaja na svjedoke i istragu.

Naši sagovornici se slažu da su zločini crnih trojki morali biti organizovani sa vrha vlasti te da šef policije nije mogao bez naloga vrha organizovati ovakvu antiustavnu aktivnost.

Premijer Milo Đukanović, koji je inače više puta javno hvalio Veljovićev rad, onda kada je Veljovićev profesionalni rezultat bio preko deset nerasvijetljenih napada na novinare i kritičare, još se nije oglašavao povodom afere crne trojke. Veljović, potvrđuje više naših izvora, važi za jednog od najlojalnijih Đukanovićevih saradnika. Vojnika u punom značenju riječi. Veljović je to demonstrirao u intervjuu za TV Vijesti dok je još bio šef Uprave policije kada je saopštio da nikako ne bi mogao zamisliti da uhapsi Đukanovića. Opozicija je tvrdila da Veljović nije bio samo čovjek režima u policiji nego i da je kontrolisao neke druge unosne poslove. Prema njihovim tvrdnjama šverc cigareta u Mojkovcu kontrolisao je Mojkovački klan – Veljović i Duško Marković.

Ko imalo poznaje prirodu crnogorskog režima zna – policijske batinaške trojke ni Veljović niti iko ne bi mogao ni smio organizovati bez znanja šefa režima Mila Đukanovića. Neki od ranije napadnutih su tvrdili da iza napada na njih kao nalogodavac stoji Đukanović. Nakon autentičnih insajderskih svjedočenja, koje su potvrdile i žrtve, u svakoj brošuri prava za početnike pisalo bi- osumnjičeni nalogodavci, Đukanović i Veljović, dok se istraga ne završi moraju biti u pritvoru. U protivnom, zbog njihove apsolutne moći da utiču na aktere afere, istraga je osuđena na propast.

Veljović je zamjeniku osnovnog tužioca ponovio da je čitava afera iskonstruisana kako bi se spriječio put Crne Gore ka EU i boljem sjutra. Nije prvi put da crnogorski funkcioneri tvrde da su im afere namještene kako bi se uništilo bolje sjutra Crne Gore. Rodonačelnik je bio premijer Milo Đukanović, još kada je Crnu Goru tresla afera S.Č. ,,Znamo ko je naručilac”, kazao je Veljović, ali javnosti nije saopštio imena, aludirajući pri tom i na neke medije. Kazao je da je sve dokaze i imena dostavio tužiocu, a da sa medijima nadalje neće komunicirati. Nije odgovarao na zahtjev naše novine da otkrije konkretna imena i navodne kreatore afere. I Miljan Perović je u tužilaštvu opet demantovao navode Brajuškovića.

Brajušković je više puta saopštio da se tužilastvo ponaša kao da je Veljović nedodirljiv. Kazao je i da ima još mnogo toga da otkrije. Vučković je do sada morao, kažu naši sagovornici, ispitati Brajuškovića.

Veselinu Vučkoviću, v.d. državnom tužiocu kao da se ne žuri da razotkrije sve detalje ove mračne priče, ali i drugih koje Brajušković tvrdi da zna. Vučković je prisustvovao ovonedjeljnom saslušanju Brajuškovića u Osnovnom sudu ali ga, kako pišu Vijesti, nije pitao ništa o imenima napadača koje je Brajušković rekao da će samo njemu otkriti. Brajušković za Monitor nije želio da komentariše detalje saslušanja. Vučković je nešto ranije na pitanje da li će saslušati policijskog insajdera kazao da bi bilo neozbiljno da novinarima saopštava plan rada tužilaštva.

Nadu ne uliva, ukazuju naši sagovornici, ni to što je zamjenik državnog tužioca Saša Čađenović od Brajuškoviča tražio pismenu naredbu Veljovića za batinanje novinara i opozicionara. To je sprdanje, a ne pokušaj da se otkrije istina.

Nebojša Medojević, lider PzP kazao je da je afera crnih trojki rezultat unutrašnjeg sukoba frakcija DPS-a

,,Afere Listing, Snimak i crne trojke su posljedica unutrašnjih borbi frakcija u DPS i jasno je da ona frakcija koja bude kontrolisala tužilaštvo ima mnogo veće šanse za uspjeh. Marković sada kontroliše policiju, ali nema kontrolu nad ANB-om”, kazao je Medojević. On je ustvrdio da je Markovićev najsvježiji prijedlog da se do kraja godine sprovede opšti reizbor državnih tužilaca zapravo pokušaj Markovića da preuzme kontrolu nad tužilaštvom i smanji uticaj bivšeg šefa diplomatije Milana Roćena. Nema spora da na dvoru postoje mutne i opake borbe za moć. Svi se tamo boje jedni drugih, i nastoje da zauzmu pozicije, koje bi ih štitile da u procesu pregovora sa EU, ne budu žrtvovani.

Ali, sigurno je i drugo: ko god od Đukanovićevih saradnika bude kontrolisao tužilaštvo, Đukanović će biti siguran. A vrhovi afera će ostati obavijeni velom tajne.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo