Zvaničnici u Vladi Crne Gore kažu da treba biti zadovoljan rezultatima ove turističke sezone, jer finansijski i fizički pokazatelji bilježe dvocifrene stope rasta. U Monstatu, naime, tvrde da je za osam mjeseci ostvaren rast posjeta za 15, a noćenja za 16,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Stanje na terenu je zaista potvrđivalo ove cifre. Ogromne gužve bile su posebno u avgustu, dok je špic trajao preko 50 dana, što znači da je najveći broj privatnih stanodavaca mogao nešto da zaradi. U poređenju sa ranijim godinama kada je špic bio oko 40 dana, to je kvantitativno veliki skok. Posebno je značajno što je veoma dobra popunjenost zabilježena i tokom prvih deset dana septembra.
Najvažniji razlog za to je nesumnjivo bilo lijepo vrijeme. Za razliku od prošle godine kada je od 1. maja do kraja septembra bilo preko 30 kišnih dana, ove godine je tokom cijele sezone vrijeme bilo idealno za odmor i kupanje.
Ako se ovi rezultati porede sa nekim ranijim periodima, onda se nema baš previše razloga za zadovoljstvo. Naime, do kraja ove godine u Crnoj Gori će biti ukupno registrovano oko 10,6 miliona noćenja, što je nešto manje nego što je evidentirano daleke 1985. godine. A tada je u ovoj zemlji bilo 2,5 puta manje smještajnih kapaciteta nego tri decenije kasnije!?
Karakteristika ove sezone jeste svakako da je prosječna potrošnja bila znatno manja nego lani. Iz Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) je saopšteno da su, iako su cijene usluga spuštene, tri gosta trošila koliko jedan prošle godine!? Navodi se, na primjer, da je bilo više turista iz Njemačke, ali da oni nijesu bili spremni da troše veće sume novca, jer Crnu Goru, najviše zbog tezgi, ne smatraju ozbiljnom destinacijom. Politikantska priča naših čelnika o „elitnoj destinaciji” time je praktično stavljena ad acta.
Naročito stoga što je, kako tvrdi predsjednik CTU Žarko Radulović, zbog donošenja Zakona o strancima, kvalitet usluge pao za 15 do 20 odsto. Tu se, prije svega misli na hotele, koji su ove godine najbolje poslovali.
Crna Gora je i dalje ostala dominantno zemlja sa sezonskim turizmom, gdje preovladava ponuda oslonjena na more i sunce. Švercerska logika, gradnja stanova za tržište na najboljim lokacijama i katastrofalna privatizacija turističke privrede, uz forsiranje istočnih i regionalnih tržišta, ostavili su dugoročno loše posljedice po crnogorski turizam. Ali, uprkos takvom sistematskom uništavanju, ova grana je, ipak, ostala najvitalniji dio crnogorske ekonomije. Sa dobrim izgledima da u narednom periodu ponovo postane lokomotiva privrednog razvoja ove države.
„Pred nama je ključni izazov: treba konačno donijeti i usaglasiti novu turističku prodajnu politiku, okrenutu ka dugosezonskim i platežno sposobnim zapadnoevropskim emitivnim tržištima i prodajno integrisati i upakovati crnogorski turistički proizvod, kako bi povratili organizovani turistički promet, bez čega nema saobraćajnog otvaranja naše destinacije i ostvarenja zadovoljavajućeg stepena korišćenja kapaciteta”, kaže dekan Fakulteta za turizam i biznis dr Rade Ratković. On dodaje da sve to traži dobru volju, dobro destinacijsko upravljanje i savremena marketinška i menadžerska znanja i vještine. „Tih znanja i vještina ima i u Crnoj Gori, samo ih treba osloboditi i pokrenuti”, uvjeren je profesor Ratković.
No, to je izuzetno težak, ali i interesantan posao. Neki potezi su već napravljeni, prije svega otvaranjem novih linija Montenegroairlinesa prema nekoliko velikih gradova u zapadnoj Evropi, pa je ove sezone bilo znatno više gostiju sa tog tržišta. Od naredne godine najavljeno je da će bar još jedna poznata lou cost kompanija, EasyJet, letjeti prema Crnoj Gori.
„U posljednje tri godine, rast sa tog tržišta je oko pet odsto”, kaže direktorka Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić, dok predsjednik sektora turizma u Privrednoj komori Crne Gore Dragan-Purko Ivančević smatra da se mora obezbjediti ozbiljniji budžet kada je u pitanju promocija na zapadnim tržištima i održavanje čarter linija nacionalnog avioprevoznika.
Da se prilike same od sebe pružaju, govori činjenica da se zbog dešavanja na sjeveru Afrike, evropski turoperatori vraćaju na bliže destinacije što otvara širok prostor za Crnu Goru.
No, na terenu stvari ne idu planiranom dinamikom zato što su ranijih godina tzv. strateški partneri zauzeli najvrjednije lokalitete na Primorju, od Ulcinja do Herceg Novog, i ništa nijesu uložili. „Ostaje nam da uradimo ono što je dalo rezultate u Srbiji, gdje su predviđeni penali za investitore koji ne privedu namjeni objekte na osnovu investicionog ugovora”, smatra profesor na kotorskom Fakultetu za turizam i pomorstvo dr Ivo Županović.
Za takvu mjeru, kao i za drastično uvećanje poreza na nepokretnosti za te investitore, još uvijek nema volje. Evidentno je tek da na njih pritisak raste iz Vlade, preko Sekretarijata za razvojne projekte.
Jer, vremena i prostora da se šanse iskoriste je sve manje, naročito u ovoj grani gdje je konkurencija ogromna i dnevno raste. „Crna Gora bi trebalo da formira takvu ponudu da ne zavisi ni od jednog tržišta, bez obzira na diskrecioni dohodak i kupovnu moć, a da se ne bi zavisilo, potrebna je kvalitetna hotelska infrastruktura”, zaključuje Županović.
Dakle, samo u tom slučaju promijeniće se svijest o turizmu kao o nečemu što se samo od sebe događa, a mi ćemo pokazati da smo kadri upravljati tom najvažnijom granom za zemlju u cjelini.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice