Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON RJEŠENJA IMOVINSKOG STATUSA ULCINJSKOG DRAGULJA: Njemci spremni da preuzmu solanu

Objavljeno prije

na

Njemačka država, vlada i institucije, kao i nevladine organizacije i eksperti su godinama bili neposredno uključeni u proces zaštite ulcinjske Solane svjesni njenog značaja u evropskim okvirima. Sada su spremni da pomognu u revitalizaciji tog devastiranog prostora

 

Nedavnu odluku Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore da je zemljište Solane u Ulcinju državno vlasništvo odmah su pozdravili iz Ambasade Njemačke u Podgorici. „Ovo predstavlja važan korak za ispunjenje završnih mjerila poglavlja u oblasti životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, kazao je ambasador dr Robert Veber.

Samo nekoliko dana kasnije Vijesti su objavile da bi Crna Gora i Njemačka uskoro mogle da zaključe ugovor o unapređenju poslovne saradnje u oblasti održivosti prirodnih potencijala, koji bi bio usko vezan za ulcinjsku Solanu i ticao se ulaganja u obnovu proizvodnje soli i očuvanja ekonomskog rizorta.

„Njemački eksperti, kao što je bio znameniti biolog dr Martin Šnajder Jakobi, i organizacije civilnog društva, kakva je Euronatur, su nas faktički učili o značaju i vrijednostima koje Solana ima za cijeli Mediteran i Evropu. Stalno su isticali da ukoliko se ne sačuva Solana, neće biti sačuvana ni ornitološka slika Evrope. Navodili su i da turisti iz Evrope idu čak do Afrike da posmatraju flamingose, a da ih mi ovdje imamo pred nosom“, kaže za Monitor profesor njemačkog jezika iz Ulcinja i poznati turistički radnik Ismet Karamanaga.

To je, smatra, jedan od ključnih razloga što su se posebno od 2015. godine ambasadori EU u Crnoj Gori, predvođeni tadašnjom ambasadorkom SR Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker, snažno angažovali u zaštiti ovog dragulja. Ona je bila u gotovo dnevnoj komunikaciji sa lokalnim zvaničnicima u Ulcinju kao i u tadašnjoj vladi, te vršila pritisak da se ne donese odluka kojom bi se zemljište na Solani predalo tajkunima.

Evropska komisija je u godišnjem izvještaju o napretku od 2015. godine redovno  ukazivala na probleme Solane i tražila njihovo rješavanje. Uz podršku EU izrađena je 2017. godine Studija zaštite Ulcinjske solane, na čijem je čelu bio direktor Parka prirode Solana Sečovlje i poznati ornitolog iz Slovenije Andrej Sovinc.

Samo je odlučan pritisak iz Evrope natjerao tadašnju crnogorsku vlast i njoj podređenu ulcinjsku da pokrene proceduru i proglasi Solanu zaštićenim područjem odnosno Parkom prirode, te da Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandiduje u julu 2019. godine Solanu za Ramsar područje. Dva mjeseca kasnije, ona je dospjela na listu močvara od svjetskog značaja.

Odnos prema Solani je bio ključni uslov Crnoj Gori da otvori izuzetno važno 27. poglavlje u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Umjesto da „prva ekološka država na svijetu“ to poglavlje prvo  otvori i odmah zatvori, ona mora još i danas dokazivati da je posvećena onome na što se Ustavom obavezala. Evropske institucije, kao i njemačka vlada, ocijenile su da je Solana za to najbolji lakmus papir.

„Solana je turistička, ekonomska, ekološka i kulturološka vrijednost Ulcinja i čitave države. Evropljani, sa pravom tvrde – i njihova. Zato je sada pravi trenutak da se uz pomoć prijatelja Solane širom svijeta i Evrope, a posebno iz Njemačke, ponovo mobiliše ova mala zajednica uvjerena da bi njena obnova označila početak novog perioda u istoriji ovog milenijumskog grada“, ocjenjuje prof. Karamanaga.

I bivši rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović tvrdi da Solana bez problema uz malo investicija može da posluje rentabilno. „U dobroj godini mi smo proizvodili preko 25.000 tona soli, pa i više (2003 – 33.000 tona). Crna Gora za ljudsku ishranu troši oko 3.000 tona, za posipanje puteva u zimskom periodu još oko 5.000 tona. Proizilazi da Solana može bez problema da zadovolji sve potrebe države Crne Gore za solju i da najveći dio ostaje za izvoz (preko 70 posto)”, navodi on.

U čitavom ovom periodu bilo je niz kompanija iz inostranstva koje su bile spremne da zakupe Solanu ili uđu u javno-privatno partnerstvo da bi se obavila njena kompletna rekonstrukcija i pokrenula proizvodnja slanih kristala, te očuvao, zaštitio i unaprijedio biodiverzitet tog područja.

Pošto je riješen njezin imovinski status, prepreka za investicije više nema. „Ima više međunarodnih organizacija i razvojnih banaka koje bi mogle investirati u razvoj Solane, za korist opštine Ulcinj i cijele Crne Gore”, kaže i ambasadorka Štajnaker, dok tu informaciju potvrđuju i iz Vlade Crne Gore.

Pošto je iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore saopšteno da od 23. avgusta više neće upravljati prostorom ulcinjske Solane, a za to nije spremna ni Opština Ulcinj, Vlada Crne Gore moraće zato brzo donijeti odluku. Njemci su spremni.

                                                                                               

Resulbegović: Štajnaker zaslužila da postane počasna građanka Ulcinja

Predsjednik SDP-a u Ulcinju i odbornik te stranke u lokalnom parlamentu Naser Resulbegović kaže da je sada konačno vrijeme da se prihvati njegov prijedlog koji je još od 2017. godine u skupštinskoj proceduri i da nekadašnja ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker postane počasna građanka Ulcinja.

„Nažalost, svi naši pokušaji da se jednom od ključnih boraca za očuvanje Solane, gospođi Štajnaker, Ulcinj makar simbolično oduži proglašenjem za počasnu građanku, nijesu još naišli na razumijevanje lokalne parlamentarne većine, prevashodno iz razloga što subjekti koji su činili i čine tu većinu nijesu imali snage da se odupru uticaju ključnog njihovog partnera – DPS-a”, kaže on za Monitor i ističe da je pravi trenutak da se to desi.

 

Crna Gora je u 2020. najviše soli uvezla iz Njemačke

Crna Gora je 2020. godine uvezla soli u vrijednosti od 1,24 miliona eura. Naša država je jedina na Sredozemlju koja uvozi tu strateški važnu namirnicu.

Prema podacima Monstata, najviše soli je u prošloj godini uvezeno iz Njemačke – 193.000 eura, a 1.000 eura manje iz Egipta. Dalje, iz Austrije je uvoz soli iznosio 146.000, iz Srbije 1.000 manje, a iz Albanije 132.000 eura.

Evo već osma godina na Solani nema proizvodnje slanih kristala. U tom periodu Crna Gora je uvezla soli u vrijednosti od preko osam miliona eura.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo