Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAKON IZMJENA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU: Sud samo za bogate

Objavljeno prije

na

Izmjene Zakona o parničnom postupku, koji su poslanici vlasti usvojili krajem prošlog mjeseca u Skupštini, mogao bi mnoge da obeshrabri u naumu da ubuduće tuže državu.

Usvojenim izmjenama građanima je otvoreno zaprijećeno da će ukoliko tuže državu, u slučaju da izgube spor, platiti pozamašne iznose za sudske troškove. Građani koji smatraju da su im državni organi ili službenici povrijedili prava, pored svog advokata, po istoj tarifi plaćaće i zaštitnika imovinsko pravnih interesa države. Država je naumila da tako obeshrabri građane da je tuže ali i da preko zaštitnika države, koji za svoj posao prima platu, puni budžet.

U ocjeni izmjena pravnici su skoro jednoglasni – one ne samo što su u suprotnosti sa Ustavom, već i sa zdravim razumom.

Ali za sve to ne haje 40 vojnika partije, predvođeni Ivanom Brajovićem, koji su i ove izmjene usvojili bez ikakve rasprave. Kada se sličan predlog prije tri godine našao na dnevnom redu Skupštine, njegovo usvajanje spriječila je opozicija, pa ga je Vlada povukla.

O tome koliko se vladajuća većina sada bahato ponaša govori i to da su prilikom ranijeg pokušaja globljenja građana tražili mišljenje Advokatske komore, kao i Odbora za politički sistem. Sada im, sem jednoglasnog pritiskanja tastera, ni to nije bilo potrebno.

Da je riječ o neustavnom i nezakonitom rješenju, te da taj član treba da se briše iz prijedloga, naveli su u amandmanu koji je Advokatska komora uputila Odboru. Poslanicima je dostavljeno i mišljenje u kome stoji da je ,,Vladin predlog neosnovan, protivan zakonskim normama, istim se krše ljudska prava i slobode, a naročito vrijeđa advokatura”, zaključak je Upravnog odbora Komore.

,,Smatramo da je povrijeđeno osnovno pravo građana pošto su dovedeni u situaciju da im je stavljen mač iznad glave da ne pokreću postupke zbog mogućih velikih sudskih troškova”, izjavio je Zdravko Begović, predsjednik Komore.

Advokati su jednoglasni i da su izmjene još jedan od udara na advokaturu u Crnoj Gori, budući da se njima po prvi put predviđa mogućnost da se troškovi parničnog postupka odmjeravaju po advokatskoj tarifi i licima koja nisu advokati, u ovom slučaju Zaštitniku imovinskih interesa države.

Da apsurd bude veći građani će izlazak na ročište, podneske, žalbe, plaćati državnom organu koga već za sve to plaćaju iz državnog budžeta. Tako će zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, 11 njegovih zamjenika, sedam uposlenih službenika i 12 namještenika, praktično biti po dva puta plaćeni novcem građana.

Da ne bi sve ostalo mrtvo slovo na papiru, novim zakonskim propisima utvrđeno je da ukoliko građani dobrovoljno ne plate troškove Zaštitnika, naplata se vrši prinudno. Pomoću javnih izvršitelja, blokadom imovine, obustavom plata i penzija do 50 odsto njihovog iznosa.

Begović je najavio da će Komora podnijeti inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi izmjena ovog Zakona. Istu inicijativu je ranije najavio i potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica.

U Vladi tvrde da je dobra strana novog propisa „ravnopravnost stranaka u sporu”, kako bi obje strane snosile odgovornost za postupanje pred sudovima. Ono što prećutkuju je da su izmjene iznuđene velikim brojem sporova koje država gubi. U prethodnih nekoliko godina, zbog kršenja prava, sporove protiv države su najviše pokretali zaposleni u Ministarstva odbrane, MUP-a i Ministarstva pravde, odnosno ZIKS-a. Zaposleni sporove listom dobijaju zbog očiglednog kršenja njihovih prava i grešaka rukovodilaca u državnim organima. Novi zakon na štetu građana je odgovor na milionske tužbe koje država plaća, iako bi bilo jeftinije a i efikasnije da odgovornost snose nemarni rukovodioci.

,,Umjesto da Vlada utvrdi ko je kriv i zašto je država za tri godine isplatila 71 milion eura za sudske sporove i u poslednjoj godini 23 miliona eura, ona paranoidno postavlja prepreke za pristup građana sudu. Država ima enormne troškove zato što krši prava građana i zato što je zastupaju nestručna i nemarna lica. Ako država hoće da smanji enormne troškove, neka počne da poštuje pravo, neka angažuje stručna lica u svojim službama i neka eliminiše zloupotrebe”, objasnio je potpredsjednik Demokrata Koprivica.

MUP, Ministartsvo odbrane i Ministarstvo pravde u vrhu su ljestvice, gdje je držva platila milionske troškove jer je izgubila postupke sa zaposlenima. Kako su u tim sporovima često tužbe vrijedjele manje nego sudski troškovi, ministar unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić i odbrane Predrag Bošković naložili su utvrđivanje odgovornosti za to, posebno apostrofirajući krivicu advokata.

Na advokate se ostrvila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Objasnila je da pojedini advokati stoje iza parničnih predmeta kojima se od države potražuju dva, tri ili pet eura, a sudski troškovi budu nekoliko stotina eura. Ona je objasnila da treba utvrditi koliko su advokati u tim predmetima dobiti na ime sudskih troškova.

Slijedeći taj trag Bošković i Nuhodžić su Advokatskoj komori dostavili prijave za kršenje etičkog kodeksa protiv dvoje advokata.

,,Nije sporno da su oni pokretali postupke za sporove male vrijednosti i naplaćivali troškove koji su nekad prevazilazili vrijednost spora, ali starješine državnih oragna nisu uopšte postupali u skladu sa zakonom, iako su bili svjesni da zaposlenima pripadaju te nadokande. Oni nisu ništa preduzimali da se one isplate”, izjavio je Begović.

Ministar Bošković, koji je Ministarstvo preuzeo krajem novembra prošle godine, u maju je najavio da je obimna dokumentacija o ovome pradata Tužilaštvu.

Po njihovom advokati su krivi što je samo po osnovu radnih sporova MO od 2011. do kraja prethodne godine isplatilo preko sedam miliona eura sudskih troškova. ,,A samo u 2016. godini, Ministarstvo je isplatilo iz svojih sredstava preko dva miliona”, precizirali su iz resora Predraga Boškovića.

A evo kako su te presude izgledale – samo jedna presuda u korist službenika Vojske Crne Gore od 2,4 eura naknade za prevoz, građane Crne Gore je koštala dodatnih 1,2 eura kamate i 555 eura sudskih troškova.

Stručnjaci odavno upozoravaju da je ovdašnja advokatska tarifa daleko od evropske i regionalne prakse. Naime, advokatskom tarifom na koju je svojevremeno Vlada dala saglasnost, a koja važi već nekoliko decenija, predviđeno je da se sudski troškovi za advokata u sporovima koje vodi više lica uvećavaju za 50 odsto, počev od drugog lica koje je pokrenulo tužbu. Zbog takvog obračunavanja advokatskih troškova, po završetku sudskih sporova dešavalo se da troškovi advokata budu znatno veći od sredstava koje dobiju stranke u sporu.

No i pored takve naplate advokatske tarife, ključno je pitanje zašto i po čijem nalogu državni organi mogu da ne poštuju prava radnika, uz rizik da za par godina naprave državi milionsku štetu. ,,Nije suština u tome što advokati pokreću postupak pred sudom, nego je u tome što starješine ne uplaćuju radnicima ono što im pripada”, izjavio je predsjednik Komore Begović.

I u Sindikatu Ministarstva odbrane i Vojske godinama apeluju da se prava iz radnih odnosa poštuju, kako radnici pravdu ne bi tražili dužim, sudskim putem.

Predsjednik Sindikata odbrane Vojske Crne Gore Nenad Čobeljić pozvao je ministra odbrane Predraga Boškovića da saopšti da li je pokrenuo pitanje odgovornosti zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci za ogromnu štetu koja je nastala po osnovu tužbi zaposlenih protiv države.

Kako odgovornosti nema niti može biti, Vlada se sjetila da oglobi građane. Pa će, kao i do sada, bahatost i nesposobnost vladajuće klike plaćati građani. I to ne samo oni koji se budu drznuli da traže pravicu na sudu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo