Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON GODINU I PO BJEKSTVA PREDAO SE BIVŠI POLICIJSKI KOMANDIR IVAN STAMATOVIĆ: Ušetao u Viši sud

Objavljeno prije

na

Stamatović je dio kriminalne organizacije protiv koje je nedavno potvrđena optužnica SDT, a na čijem čelu su bili bivši policajci Mileta Ojdanić i Ljubo Milović. Optužnicom se tereti  21 osoba, između ostalog,  zbog – šverca oko 4,3 tone kokaina, pranja oko sedam miliona eura, nezakonitog uticaja na političku i izvršnu vlast i rezultate parlamentarnih izbora 2020. godine, ali i zbog nasilja i zastrašivanja

 

Još jedan policijski komandir našao se u spuškom zatvoru zbog optužbe da je iskorišćavajući službeni položaj odavao podatke pripadnicima kavačkog kriminalnog klana. Riječ je o Ivanu Stamatoviću zvanom Batica koji se iza spuških bedema, nakon godinu i po bjekstva, našao ne zahvaljujući operativnim saznanjima svojih kolega,  već zato što je odlučio da se preda.  U pratnji svoje advokatice ušao je u podgorički Viši sud koji je nedavno potvrdio optužnicu protiv organizovane kriminalne grupe kojoj, prema dokazima Specijalnog državnog tužilaštva, Stamatović pripada. Nakon toga je uhapšen.

Dan nakon njegovog hapšenja mediji su podsjetili za šta se nekadašnji policijski komandir tereti, ali i objavili prepiske koje je imao sa tadašnjim kolegom Ljubom Milovićem koji je u bjekstvu.

Tako je prema jednoj  komunikaciji Stamatović komentarisao ubistva šefova škaljarskog klana u Atini 2020. godine. Nekadašnji policijski komandir tokom prepiske putem skaj aplikacije čestitao je na akciji kojom su kavčani obezglavili njima suprotstavljeni klan, poručujući da se na taj način pokazuje moć.

To je, navodno, napisao nepun sat nakon što su 19. januara 2020. godine u Atini ubijeni šefovi škaljaraca Igor Dedović i Stevan Stamatović.

Prema toj komunikaciji, Stamatoviću prvobitno, Milović javlja “Dedović i Stamatović u vazduh”, nakon čega bivši komandir policije pita: “Đe otputovaše mangupi?”. Kada je dobio odgovor od Milovića da su ubijeni u Grčkoj, Stamatović mu tada, prema transkriptu koji su objavili mediji, piše “Još Minja i mislim da su ugašeni. Eto ne znam moć Kožara i Kana, ali mislim da je ovo žestok udarac”.

Stamatović i Dedović ubijeni su u restoranu u Atini, a u trenutku napada sa njima za stolom bilo je i troje djece. Dok su sjedjeli sa porodicama, na njih dvojicu vatru su otvorila četvorica maskiranih napadača.

Mediji, pozivajući se na svoje izvore navode i poruke koje ukazuju da je Stamatović bio najodaniji Milovićev saradnik i računovođa policijskog narko kartela. „Bio je jutros Šakal batice. Uzeo je svoj dio i sinoć sam isplatio Dr Nela i svi su sada isplaćeni. Ostalo je Dušku para ono standardno, Banićevići imaju, Maks je ostavio za posao i ja od prošle ture ono. Ostali niko nema para kod tebe. Ove neću dirati i spajati za sada, da bi lakša računica bila. Slažeš li se“, jedna je od objavljenih poruka o raspodjeli kokainskog novca, koje je bivši policijski komandir slao kolegi iz policije i iz klana – Miloviću.

U nastavku se objašnjava da su svi isplaćeni nakon što je tura kokaina dobro prošla. U transkriptima su i slikani spiskovi raspodjele novca, podaci o tome ko je koliko kokaina naručio, ko koliko platio…

Stamatović je dio kriminalne organizacije protiv koje je nedavno potvrđena optužnica Specijalnog državnog tužilaštva, na čijem čelu su bili bivši policajci Mileta Ojdanić i Ljubo Milović.

Specijalno državno tužlaštvo u tom predmetu, osim odbjeglog policajca Milovića, tereti i nekadašnje njegove kolege iz službe, Ojdanića, Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Petra Lazovića, Marka Novakovića, Milana Popovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića –  da su u kriminalnim poslovima sarađivali sa predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, šefom kavačkog klana Radojem Zvicerom, kao i Božidarom Jabučaninom, Aleksandrom Kekovićem, Draženom Milovićem, Filipom Zindovićem koji se ranije prezivao Kljajević, Ivanom Nikolićem, Tihomirom Adžićem, Ivanom Mijatovićem i više NN lica.

Optužnicom se ukupno 21 osoba tereti, između ostalog, zbog šverca oko 4,3 tone kokaina, pranja oko sedam miliona eura, nezakonitog uticaja na političku i izvršnu vlast i rezultate parlamentarnih izbora 2020. godine, ali i primjenjivanja nasilja i zastrašivanja…

Pojedince u toj krimi-ekipi terete da su po nalogu Milovića i Ojdanića organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, ali i primjenjivali nasilje i zastrašivali druga lica, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija. Takođe, da su uticali na postavljanje njima bliskih lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i drugih važnih podataka, ali i da su novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine u Crnoj Gori uticali da glasači ne ostvare svoje biračko pravo…

Akcija hapšenja policijskih službenika izvedena je u martu prošle godine. Nakon izvedene akcije, portparol i specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je da su mjere i radnje koje je preduzelo Specijalno policijsko odjeljenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva rezultat višemjesečnog rada i planiranog i koordinisanog djelovanja SDT-a i Europola.

Suđenje uhapšenima ni do danas nije počelo, jer je Viši sud optužnicu  vratio na dopunu. Nakon što je to urađeno, krajem novembra ove godine dopunjena optužnica je potvrđena od strane vijeća podgoričkog Višeg suda.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo