Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Organizacija Miloša Medenice, koja broji 16 članova, prema stavu Specijalnog tužilaštva stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. Suđenje se više puta odlagalo iz različitih razloga – nepojavljivanja svjedoka, izostanaka advokata, zahtjeva za izuzeće tužilaca, nedolaska osumnjičenih zbog, kako su, pored ostalog, obrazlagali, uraslog nokta, kašlja, temperature… A u posljednje vrijeme zbog bolovanja sutkinje Rabrenović.

Stiče se utisak da Vesni Medenici polazi za rukom da manipuliše sudskim sistemom, koji je godinama krojila, kako bi se odužio postupak, dok bi pred kamerama prozivala sudove zbog neefikasnosti.  Vesna Medenica je nedavno osuđena na šest mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja, ali u predmetu gdje joj prijeti mnogo veća kazna, postupak nije ni mrdnuo.

Grupi Miloša Medenice se sudi nakon što su isplivale njegove prepiske o švercu droga i duvana, kupovini oružja, kao i pozivanja na uticaj njegove majke, koje je vodio na kriptovanoj SKY aplikaciji. Više pravnih eksperata smatra da je taktika Medenicinih advokata, kao i odbrana drugih, kojima se sudi na osnovu prepiski do kojih je došao Europol, bila da odlažu ročišta dok se o pravnoj valjanosti ne oglasi Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Zagovarali su da se SKY dokumentacija izuzme jer nije dobijena putem instituta međunarodne pravne pomoći, odnosno posredstvom Ministarstva pravde, već u međupolicijskoj saradnji.  Evropski sud pravde osporio je pojedine dokaze sa kriptovanih aplikacija zbog nepoštovanja procedura u zemljama EU, a sud u Strazburu je u jednom slučaju prihvatio dokaze dobijene sa kriptovanih aplikacija kao dokaz. Za crnogorske sudove ključno je  mišljenje suda u Strazburu, jer se odnosi na sve potpisnice Evropske konvencije za ljudska prava, a ne samo na članice EU.

Djeluje da od početka novembra, kada je objavljen stav suda u Strazburu, glatkije idu slučajevi u kojima se osumnjičenima sudi nakon prepiski sa SKY aplikacije. Najpoznatiji takav predmet je Zorana  i Petra Lazovića, visokih službenika policije.

Nekadašnji neformalni vođa policijskog Tima za posebnu operativnu podršku koji je djelovao u sastavu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Petar Lazović, uhapšen je 18. jula 2022.  Nekadašnjeg tajnog agenta SDT tereti za izvršenje najtežih krivičnih djela, a dominantan posao odnosio se na šverc kokaina, ali i da je policijsku službu podredio kavačkom kriminalnom klanu.

Transkripti sa nekad zaštićene Skaj aplikacije, koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol, pokazuju da je službu podredio kavačkom klanu. Poruke pokazuju i da je izvršavao naloge šefa kavčana Radoja Zvicera – tukao škaljarce, hapsio ih, otimao, ali i da ga je obavještavao o kaznama koje navodno dogovaraju sa SDT-om… U jednoj od optužnica nalazi se i uhapšeni gradonačelnik Budve Milo Božović,  i više policajaca poput Ljuba Milovića, Milete Ojdanića i desetak drugih.  Tu su i narko bosovi poput Radoja Zvicera, Darka Šarića, Veljka Belivuka, Marka Miljkovića…

Lazovićevo ime nalazi se u više predmeta tog tužilaštva, a 29. novembra 2024. godine, odlukom krivičnog vanraspravnog vijeća Višeg suda u Podgorici, potvrđene su dvije optužnice kojima je i on obuhvaćen. Tim aktom potvrđene su optužnice koje je SDT podnijelo 3. aprila 2024. i 5. aprila 2023. godine, a one terete Petra Lazovića da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Osim teških optužbi koje mu na teret stavljaju specijalni tužioci, protiv njega se vodi nekoliko postupaka pred osnovnim sudovima, u kojima ga terete da je zlostavljao i mučio uhapšene pripadnike  škaljarskog klana, ali i klana za koji je radio, prema tvrdnjama tužilaštva. Nijedan od ovih slučajeva još nije doveden do presude.

Optužnica protiv  dugogodišnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, kojom su obuhvaćeni i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov bivši zamjenik Saša Čađenović, pred Višim sudom  čeka potvrdu.

Na osnovu SKY prepiske uhapšena su prošle godine  i dva bivša direktora Uprave policije – Veselin Veljović i Slavko Stojanović. Oni su uhapšeni  zbog zloupotrebe položaja kako bi omogućili šverc cigareta. Stojanović je potpisao sporazum o priznanju krivice. Grupi čiji je dio Veljović i dalje traje suđenje. Tužilaštvo Veljovića tereti da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.

Iako se nezakonito potrošena sredstva iz Agrobudžeta izviđaju još iz Katnićevog vremena, tek su nedavno uhapšena dva bivša ministra poljoprivrede Petar Ivanović i Milutin Simović. Ivanoviću je još 2021. godine u Skupštini skinut imunitet, dok je još bio poslanik DPS.  Zbog nezakonite isplate novca iz Agrobudžeta kojom je pričinjena šteta državi od 300.000 eura  uhapšen je i bivši državni sekretar Nemanja Katnić i nekadašnja načelnica Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Vukica Perović. Krivičnom prijavom Specijalnog policijskog odjeljenja obuhvaćen je i još jedan ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Budimir Mugoša. Optužnicom se tereti i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara. Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Kažu da je pravda je spora, ali dostižna. Izgleda da u tu poslovicu nije uključeno i sporo pravosuđe, usljed kojeg je  pravda još dalja.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo