Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJAVE INVESTICIONOG TALASA U ULCINJU: Samo da je još izaći iz blokade

Objavljeno prije

na

Iako je opštinski budžet već drugi mjesec u blokadi, lokalni čelnici najavljuju bolja vremena i investicije veće od milijardu eura

 

Postalo je pravilo da odmah nakon turističke u Ulcinju kreće građevinska sezona. Građanima opštine koja je poharana lošim privatizacijama, centralizacijom i nesposobnim upravama, preostalo je samo da se pouzdaju u samostalan biznis. A on se svih ovih godina, prije svega, ogledao u izgradnji kuća i apartmana za izdavanje.

No, nakon što je nekoliko opština na Primorju palo u ruke opozicije, državna vlast je počela da sa više sluha osluškuje potrebe Ulcinja, najavljujući valorizaciju njegovih ogromnih potencijala. Razlog tome je i činjenica da je DPS postala vodeća politička snaga u tom gradu, kojoj od maja prošle godine pripada čelno mjesto u lokalnoj upravi.

To se desilo po prvi put od uvođenja višestranačja, a koje je ovdje sada praktično postalo – jednostranačje. Jer, vladajuća koalicija ima podršku čak 30 od ukupno 33 odbornika u Skupštini opštine!? I pored toga, aktuelna većina, koju uz DPS čine albanske nacionalne partije, SD i Bošnjačka stranka, veoma teško donosi odluke. Opstrukcije su postale opšteprihvaćen model djelovanja.

Čitavu situaciju posebno otežava činjenica što se od sredine jula budžet Opštine nalazi u blokadi na sumu od šest miliona eura, zbog jednog sudskog spora iz osamdesetih godina prošlog vijeka. Kako se izlaz iz toga još ne nazire, jesen će svakako donijeti nove nesuglasice među koalicionim partnerima, naročito ako se zna da se ulazi u izbornu godinu na državnom nivou.

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić kaže da se uz podršku Vlade Crne Gore traga za rješenjima. “Najbolje bi možda bilo da prodamo dio zemljišta na brdu Mavrijan, iznad uvale Valdanos, koji pripada Opštini. Na taj način mogli bi inkasirati oko 20 miliona eura, što bi bilo dovoljno ne samo za izlazak iz blokade, već i za niz investicija u komunalnu infrastrukturu”, smatra gradonačelnik Ulcinja.

On je, inače, prošlog mjeseca predstavio idejno rješenje za izgradnju turističkog kompleksa na Mavrijanu. Na površini od oko 63 hektara, planirana je gradnja tri luksuzna hotela i 105 vila, koji bi ukupno imali oko pet hiljada kreveta, te marinu.

“Ukupna vrijednost projekta kreće se od 600 miliona pa sve do jedne milijarde eura, o čemu će Opština razgovarati sa potencijalnim investitorima”, rekao je Nrekić.

Ono što je gotovo izvjesno jeste da će u septembru početi komercijalna proizvodnja struje u vjetroelektrani na Možuri. Ovaj objekat sa 23 vjetrogeneratora, u vlasništvu kompanije Enemalta plc sa Malte, sada se nalazi u probnom radu. Kako je vrijednost ove investicije 89 miliona eura, Opština Ulcinj bi trebalo, po osnovu poreza na nepokretnosti za izgrađeni vjetropark, da godišnje inkasira oko pola miliona eura.

Ohrabreni veoma dobrim rezultatima turističke sezone, iz hotelske kompanije Karisma saopštili su da će nastaviti ulaganja u nove objekte, sa ciljem poboljšanja ponude i stvaranje uslova za cjelogodišnji boravak gostiju.

„Ubrzo krećemo u izgradnju kongresne sale sa 800 mjesta i fudbalskog stadiona. Uvjeren sam da će dobijanjem tih modernih objekata u kompleksu Holliday Village Montenegro Ulcinj postati poželjna destinacija kongresnog turizma, dok će novi sportski sadržaji privući mnogo više sportskih ekipa na ulcinjsku rivijeru “, kazao je vlasnik kompanije Ljubo Krstajić.

Istovremeno je Vlada Crne Gore usvojila Listu prioritetnih kapitalnih projekata koji će se finansirati iz Kapitalnog budžeta države u 2020. godini. Planira se da se u realizaciju tri projekta u opštini Ulcinj uloži oko sedam miliona eura. Najviše novca, pet miliona eura, odnosi se na nastavak izgradnje bulevara od Kružnog toka kod Opštine do bulevara Teuta. Za sanacione radove na Solani predviđeno je milion eura, a 80.000 manje za rekonstrukciju lokalne saobraćajnice Štoj-Ćurke-Zoganje, čime će biti znatno rasterećen saobraćaj tokom sezone od Ade i Velike plaže prema gradu, te obratno.

A ove sedmice je konačno objavljen tender za izvođenje radova na unaprijeđenju vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u opštini Ulcinj u vrijednosti od 18 miliona eura. Sredstva za ovaj projekat obezbijeđena su iz kredita Njemačke razvojne banke (KFW) i već pune četiri godine čekaju na realizaciju kako bi se napokon riješili problemi koji decenijama onemogućavaju nove investicije u hotelsku industriju. Jer, ovaj projekat obuhvata rehabilitaciju i izgradnju oko 65 km vodovodne mreže, te rekonstrukciju kanalizacione mreže u užem gradskom jezgru.

Time će se značajno poboljšati stanje u kanalu Port Mileni, koji je već 30 godina prava ekološka bomba. Nrekić je saopštio da će upravo u toj laguni do kraja godine početi realizacija jednog projekta u vrijednosti od 130 miliona eura. “Radi se o fabrici za uzgoj lososa na Port Mileni i ujedno gradnji aerodroma u Ulcinju koji će biti sportski, pa onda za kargo avione da bi se taj losos dopremao do Rima, a onda se distribuirao širom Evrope. Tu bi trebali zaposliti oko 500 ljudi”, kazao je ulcinjski gradonačelnik.

No, ova najava je naišla na čuđenje, pa i podsmijeh stručnjaka i opozicije. „Port Milena je laguna koja ljeti proključa i ne mogu da smislim nijedan dobar način kako bi losos mogao da živi u njenoj toploj, zagađenoj vodi”, rekao je profesor na na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, ihtiolog Danilo Mrdak.

On je javno upitao: ko je spreman da jede ribu koja je uzgajana u zagađenoj laguni?

Prema riječima direktora Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirka Đurovića, losos nije jadranska vrsta ribe i zakonom je zabranjen njen uzgoj u prirodnom okruženju. On je dodao da tu instituciju niko nije kontaktirao povodom moguće izgradnje fabrike za uzgoj lososa na Port Mileni.

U URI, najvećoj opozicionoj partiji u Ulcinju, kazali su da je lansiranjem ideje o proizvodnji lososa velika koalicija na vlasti prevazišla samu sebe. “Umjesto da objasni kako ćemo platiti šest miliona eura i spasiti od bankrota gradski fudbalski klub Otrant Olimpik, gradonačelnik nam servira nekakve bajke o megalomanskim projektima. Saznali smo da taman dok budemo izlazili iz blokade, bićemo bogatiji za rizort od ni manje ni više nego milijardu eura, sportski aerodrom i fabriku lososa”, rekao je funkcioner ove političke grupacije Baro Vuković i zaključio: “URA se raduje svakoj investiciji, ali, opštinski čelnici, usporite malo da nam ne pozli na ovoj vrućini!“

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo