Postoji li veza između Možure i ubistva malteške novinarke

U Crnoj Gori je prije desetak dana boravio Metju Karuana Galicija, sin ubijene malteške novinarke Dafne Karuane Galicije. Iz kabineta potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak saopšteno je da je upriličen susret sa Galicijom zbog „pokretanja parlamentarne istrage o aferi Možura“ te da istraživanje koje je Dafne Galicija platila glavom „vodi i do Crne Gore i nekih visokih zvaničnika poraženog režima“. Galicija je  voljan, kako je rekao i u intervjuu javnom servisu RTCG, svoja saznanja podijeliti sa anketnim odborom Skupštine kao i pružiti pomoć u okviru svojih mogućnosti. Osim potpredsjednice Bošnjak, Galicija se sastao, kako Monitor saznaje, i sa visokim funkcionerima Demokrata i URA-e koji su obećali  podršku u formiranju anketnog odbora i rasvjetljavanju te afere. Galacija se sastao i sa tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je, po ranijoj tvrdnji Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića, još 19. oktobra 2017. godine „formiralo predmet u vezi sa gradnjom vjetroelektrana (VE) na Možuri, a izviđaj i vještačenje dokumentacije još traje“.  Dafne Galicija, koja je istraživala slučaj, ubijena  je 16. oktobra 2017. a svega tri dana nakon ubistva SDT već formira predmet. Međutim, SDT-u će trebati pune četiri godine da uzme izjavu od nekoga sa Malte i to na insistiranje Metjua Galicije.

Ta afera je bila i jedna od glavnih tema predizborne kampanje opozicije prošle godine koju je pokret URA posebno potencirao. Njen lider i sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u toku izbornog procesa javno tražio od Katnića da  hitno uhapsi predsjednika Mila Đukanovića nakon što je obznanio dokumenta sa offshore destinacija koja su upućivala na veoma sumnjive ugovore i transakcije i postojanje paralelnih knjigovodstava. Abazović je tvrdio da je dokumentaciju dobio od evropskih parlamentaraca. Tužilac ga nikada nije pozvao na saslušanje ili tražio tu dokumentaciju. SDT nije reagovao ni u julu 2020. kada je  malteški ministar energetike Majkl Faruđa, pod pritiskom Evropske komisije i Europola zbog istrage o ubistvu Dafne Galicije, skinuo oznaku tajnosti sa dijela dokumentacije o vjetroelektrani. Tada su isplivale tajne instrukcije iz kruga bliskih vlasti u Crnoj Gori njihovim malteškim kolegama o tome kako se trebaju maskirati milionske i nekoliko puta naduvane fakture koje su ispostavljene malteškim građanina za plaćanje.

Crnogorskim građanima je njihova vlast ispostavila puno veći ceh za plaćanje – čitavih 115,2 miliona eura subvencija koje će plaćati investitoru 12 godina i ugovorom obavezavši Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da prvo kupuje struju od investitora i prodaje je crnogorskim građanima po tri puta većoj cijeni od tržišne i da tek onda može plasirati struju iz vlastitih izvora i po tržišnim uslovima. Investitor(i) je nekoliko puta mijenjao identitet pojavljujući se kroz razne offshore firme sa Sejšela, Lamanša, Hong Konga, Dubaija… Kroz mrežu biznismena povezanih sa vlastima u Azerbejdžanu, Crnoj Gori i Malti, što je uobičajena praksa u tim zemljama i na šta je Galicija konstantno upozoravala.

Jedan od njih je i Jorgen Fenek, malteški biznismen blizak vladajućim laburistima, preko čijih offshore firmi su, ispostaviće se kasnije preko Panamskih papira, urađene glavne transakcije plaćanja mita državnim funkcionerima na Malti i njihovom kineskom posredniku Čen Čengu. Fenek je i zvanično optužen za organizaciju ubistva istraživačke novinarke tako što su dvojica izvršilaca postavila bombu ispod njenog auta.

Dio sumnjivih transakcija je išao i preko Crne Gore i Universal Capital Bank (UCB) grčkog biznismena i zakupca Svetog Stefana Petrosa Statisa. Po riječima Metjua Galicije, upravo su službenici Statisove banke posumnjali i prijavili dvije transakcije koje su išle preko Latvije i računa u Crnoj Gori čiji vlasnik je azerbejdžanski državljanin i zahvaljujući toj prijavi ušlo se u trag dijelu novčanih tokova.

Na kraju se ispostavilo da je investicija u vjetroelektranu sve samo ne iz EU kako su to DPS i njen lider slavodobitno najavljivali. Troškovi izgradnje su sa prvobitno planiranih 65 miliona eura uključujući i opremu njemačkog Siemensa porasli na neobjašnjivih skoro 90 miliona sa kineskom opremom koja je znatno upitnijeg kvaliteta i po pravilu znatno jeftinija.

Angažmani potpredsjednika Abazovića, kao koordinatora bezbjedonosnih službi i goruća politička i bezbjedonosna pitanja u zemlji, su  ga očigledno spriječili da se u prvoj godini mandata posveti jednom od svojih glavnih predizbornih obećanja. Sekretarijat za energetiku koji je bio pod Ministarstvom ekonomije kojim je upravljala Dragica Sekulović je reorganizacijom nove Vlade od decembra 2020. postao dio Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) kojim upravlja Mladen Bojanić. MKI nije ništa vidljivo učinio da se rasplete klupko oko VE Možura. Dio problema je, osim slabih administrativnih kapaciteta, i to što najveći dio ključne dokumentacije je  nestao ili ne može da se nađe, što je inače slučaj i u svim drugim ministarstvima od smjene vlasti. Kritičari nove vlasti takođe je optužuju da je prespora u čišćenju državnih organa od malignog DPS kadra koji ima mogućnost opstrukcije „po dubini“. Iz Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou takođe nisu zadovoljni saradnjom sa ministarstvima. Vanja Ćalović, direktorka nevladine organizacije MANS i šef Stručnog savjeta Vladinog savjeta se nekoliko puta do sada javno žalila da joj se tražena dokumentacija ili ne dostavlja  ili je dobija samo parcijalno.

Među glavnim dokumentima koji nedostaju su i odluka i obrazloženje Vlade Crne Gore iz 2015. godine kojom se dozvoljava prodaja koncesije koju je do tada držala španska Fersa Energias Renovables SA (sada Audax Renovables) nepoznatoj offshore firmi sa Sejšela Cifidex Ltd sa osnivačkim kapitalom od jednog američkog dolara da vodi projekat vrijedan preko 100 miliona eura. Nakon sto je otkupila akcije Ferse (99%) i Čelebić DOO (1 posto akcija) u vjetroelektrani za 3,55 miliona eura iste je Cifidex prodao malteškoj Enemalti za 11,3 miliona samo dvije sedmice kasnije. „Ugradnje“ od posla su se slile na različite račune na egzotičnim odredištima.

Posrednici Ferse u Crnoj Gori Carles Coll i Vladimir Popović su još početkom 2015. obavijestili Delegaciju EU da su Španci, Maltežani i Crnogorci dogovorili koruptivan posao koji može imati velike posljedice po poreske obveznike ovih zemalje. Oni su tužili Fersu i njene crnogorske filijale za prevaru i korupciju pred Osnovnim sudom u Podgorici prije osam godina a  maratonski proces i dalje traje. Nedavno je tom sudu posredstvom međunarodne pravne pomoći stigao i sudski dokument iz Španije kojim se pokazuje da dvije firme preko kojih je Fersa navodno obavljala „plaćanje usluga“ u Crnoj Gori  nikada nisu ni postojale. To je potvrdilo ranije optužbe prevarenih posrednika Ferse da su u igri bili fiktivni poslovi. Carles Coll u intervujuu Danu lanjske jeseni je rekao da je posao propao jer su se crnogorskim državnim funkcionerima trebale platiti milionske sume za mito preko posrednika, koji su fiktivno figurirali u poslu, zajedno sa predsjednikom Upravnog odbora Ferse Jose Maria Rogerom koji je i sam trebao da se „ugradi“ par miliona na osnovu šeme isplate. SDT nikada nije pozvao Španca da da izjavu nakon intervjua Danu.

DPS i njegov lider Milo Đukanović kao i Ministarstvo ekonomije Dragice Sekulić su negirali da je bilo što nezakonito urađeno u projektu izgradnje vjetroelektrane kao i da Crna Gora nema nikakve veze sa ubistvom novinarke.

Evropska policijska organizacija Europol i malteški organi vode istragu i oko poslovanja Cifidexa a proljetos je, po informacijama sa Malte, crnogorska vlast dobila zahtjev za asistenciju.

Metju Galicija je u izjavi RTCG-u rekao da je „nemoguće razdvojiti ubistvo od korupcije koju je istraživala“ i pitao koji je bio motiv za ubistvo, ukazavši na poslove u oblasti energetike ugovaranim na Malti i u Crnoj Gori. „Moja majka je našla dokaze o korupciji iza tih poslova“, zaključio je Galicija.

Jovo MARTINOVIĆ