Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJAVA NOVIH ZATVARANJA: Situacija iz dana u dan lošija

Objavljeno prije

na

Proteklih sedam dana u jednom danu imali smo najveći broj novooboljelih i smrtnih slučajeva. Situacija u gradovima u kojima nijesu uvedene dodatne preventivne mjere se pogoršava. Najlošije je u Podgorici za koju se najavljuje zatvaranje dok život teče kao da korone nema

 

Tokom protekle sedmice u Crnoj Gori su zabilježena dva negativna rekorda od početka epidemije korona virusa – u petak je zabilježen najveći broj novoinficiranih u jednom danu, čak 344, dok je u ponedjeljak od korone virusa umrlo devetoro ljudi.

Broj aktivno oboljelih u Crnoj Gori, preko 4.000, je i dalje najveći u regionu, i među najvećima u Evropi – na 100.000 stanovnika iznosi 642, dok je, na primjer, u Sloveniji 212, Hrvatskoj 79. Najveći je i broj hospitalizovanih – 45 na 100.000 stanovnika, duplo više u odnosu na Sjevernu Makedoniju u kojoj je 20, a u Srbiji samo pet hospitalizovanih na 100.000 stanovnika. Za sada je stopa smrtnosti od KOVID-a u Crnoj Gori najmanja u regionu 1,5 odsto, a najveća na Kosovu 3,96 odsto.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić izjavio je da se u narednom periodu može očekivati povećanje stope smrtnosti od virusa. Objasnio je da su glavni negativni faktori manjak sunčanih dana i nedostatak vitamina D i zagađenost vazduha: „Znamo da smo prošle godine imali tešku situaciju što se tiče zagađenosti u Crnoj Gori u pojedinim gradovima. Za očekivati je da povećana zagađenost u kombinaciji sa koronom dovede do povećanja smrtnosti. I na kraju, sezona virusa gripa, odnosno spoj sezonskog gripa i virusa korona. Sve zajedno kad se spoji, nažalost, situaciju ne čini dobrom“, zaključio je Begić.

U opštinama, u kojima su ranije uvedene pooštrene preventivne mjere, a to su Nikšić, Berane, Andrijevica i Rožaje, u ponedjeljak je došlo do ublažavanja mjera. Mjere su pooštrene u Ulcinju, Žabljaku i Pljevljima.

„Trenutna epidemiološka situacija je veoma ozbiljna”, ocijenio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i upozorio da se, osim toga što se ne nose maske, organizuju svadbe i primaju saučešća, a neki kafei i barovi su pretvoreni u noćne klubove.

Iako je u Nikšiću zabilježen manji broj pregleda i pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje, zbog, još uvijek velikog broja oboljelih, u ovom gradu i Pljevljima od ponedjeljka su učenici u ova dva grada prešli na onlajn nastavu.

Epidemiološka situacija u Bijelom Polju je zabrinjavajuća, broj oboljelih raste iz dana u dan, a bolnički kapaciteti u tom gradu su popunjeni, saopštili su iz Opšte bolnice u ovom gradu. Najveći broj oboljelih od početka epidemije bilježi se i u Baru, a epidemiološka situacija u Ulcinju je alarmantna, ocijenio je predsjednik opštine Ljoro Nrekić. On smatra da su širenju infekcije doprinijela okupljanja građana na veseljima i sahranama i u restoranima. Na Cetinju su za prvih deset dana oktobra registrovana 92 oboljela: „Već imamo slučajeve obolijevanja cijelih porodica, ali, nažalost, i smrtne slučajeve unutar jedne porodice za manje od 24 sata. Napominjemo da se sve propušteno može nadoknaditi, osim ljudskog života”, navodi se u saopštenju Tima za zaštitu i spašavanje Prijestonice Cetinje. Zbog toga što dosta ljudi na vrijeme ne prijavljuje simptome, epidemiološkinja Milena Popović- Samardžić upozorava da podaci o broju zaraženih nisu realni, te smatra da su brojke dosta veće.

Broj oboljelih u Podgorici se popeo na 1.438 i konstantno raste. Zbog sve većeg priliva pacijenata, Dom zdravlja Podgorica otvorio je i treći KOVID centar za odrasle u zdravstvenom objektu Centar, zgrada VMC-a, preko puta Gradskog stadiona. Pored novog KOVID centra, pacijenti sa sumnjom na infekciju mogu se pregledati i u centrima u Tološima i na Zlatici, gdje se nalazi KOVID centar za djecu. Primarijus doktor Danilo Jokić izjavio je za Dan da Dom zdravlja Podgorica ima tri KOVID centra, ali nema epidemiološku službu koja bi pratila preglede i davala smjernice timovima ljekara. Ministarstvo zdravlja nije na vrijeme prepoznalo značaj da domovi zdravlja imaju epidemiologe, pa je epidemija pokazala sve manjkavosti u sistemu. Katastrofalno je da se ne koriste resursi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, istakao je Jokić.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji se od izbora nije pojavljivao u javnosti, ove nedjelje je obznanio da će nabaviti lijek Remdesivir koji se koristi u liječenju pacijenata sa težom kliničkom slikom. Na mjesečnom nivou zdravstveni sistem će raspolagati sa 320 ampula. Za to će iz doniranih sredstava sa računa Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) biti izdvojeno više od 110.000 eura, s obzirom na to da jedna doza košta 345 eura. Montefarm će biti glavni nabavljač i uvoznik Remdesivira, a obećano je da će prve doze stići tokom ovog mjeseca.

Pored ovog Hrapović je u ime Crne Gore potpisao sporazum o nabavci vakcine protiv KOVID-19 kada bude proizvedena. Za kupovinu je uplaćen avans od 640.000 eura, a za nabavku prvih doza vakcine biće izdvojeno više od dva miliona eura. „Incijalna cijena po dozi vakcine predviđena je u iznosu od 10,55 dolara, odnosno 8,84 eura. Shodno istraživanjima našeg Instituta za javno zdravlje i njihovoj procjeni o potrebnoj količini doze vakcine, naša zemlja iskazala je potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 procenata stanovništva, s obzirom na to da su preporučene dvije doze po jednoj osobi”, objasnio je Hrapović.

Uskoro bi u Institut trebalo da stignu i brzi testovi, koji daju rezultate za 15 do 30 minuta, kao i PRC testovi za potrebe Instituta u vrijednosti od oko milion eura.

Pored ministra, tokom ove nedjelje, oglasio se i NKT. Održali su sjednicu kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, koji je greškom sa svog FB naloga promovisao početak masovnog okupljanja 6. septembra. Prisustvovao je predsjednik Vlade Duško Marković koji je na Tviteru podržao „patriotsko” okupljanje, kao i član NKT-a gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković koji se slikao na pomenutom skupu. Pohvalili su sami sebe, da su od početka pandemije epidemiološke mjere donošene pravovremeno i osmišljeno, da se krizom upravljalo kvalitetno u datim uslovima i sve u tom smislu.

NKT je dužno da poštuje Odluku Ustavnog suda, i zaključeno je da inicijative građana o ponovnom uvođenju ove mjere NKT ne može prihvatiti.

Istakli su da će poštovani odluku Ustavnog suda koji je kao neustavnu ukinuo odluku NKT-a o objavljivanju spiska osoba u samoizolaciji. Sjetimo se, NKT je, tokom proljećnog talasa, objavio imena i podatke građana u samoizolaciji uz „diskretnu” molbu građanima da špijaju nadležnima svoje komšije koji ne poštuju mjere. Istakli su da novog objavljivanja spiskova neće biti, iako se NKT „upoznalo sa brojnim zahtjevima građana za ponovno objavljivanje spiska osoba u samoizolaciji i sa njihovom ocjenom da je taj pristup u prvom talasu značajno doprinio uspješnom odgovoru na COVID-19”. I sve tako neozbiljno kao i do sada.

Iz nove vladajuće većine najavljuju da će im prvi korak biti borba protiv virusa. „Ustanovićemo Savjet za borbu protiv KOVID-a i odgovornost za to će biti na Vladi. Neće biti NKT-a, koji radi u ovom trenutku nezakonito, nego ćemo kao Vlada stati odgovorno iza onoga što preporuči Savjet za borbu protiv KOVID-a”, najavio je mandatar nove vlade Zdravko Krivokapić.

Predsjednica Sindikata doktora medicine i epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić izjavila je Vijestima da još nema informaciju da li se nešto radi u vezi sa formiranjem novog stručnog tima, ali se nada da će članovi tog tima biti epidemiolozi, pulmolozi i mikrobiolozi, koji će moći da daju stručnu riječ.

Pooštravanje mjera u Podgorici, odnosno zatvaranje ugostiteljskih objekata i zabranu kretanja od 22 časa, najavio je početkom nedjelje direktor Instituta Begić, ukoliko se trend oboljevanja nastavi. Broj oboljelih ne opada, pa je zatvaranje izvjesno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo