U prepunoj sali Bosanskog kulturnog centra, pred oko 1000 mladih iz cijele regije, u Sarajevu je 6. marta na Evropski dan sjećanja na pravednike, upriličena svečanost dodjele Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti.

Organizator dodjele Nagrada je NVO GARIWO, a njihov rad kao donator podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodijeljena je posthumno Milanu Levaru iz Hrvatske, Vladi Trifunoviću iz Srbije, Asmiru Fatkiću i Višnji Marilović iz BiH, a Nagrada Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti Milanu Popoviću iz Crne Gore.

Milan Levar

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodijeljena je Milanu Levaru iz Gospića, posthumno, zato što je iskazao građansku hrabrost, tako što je:

u ratu odbijao da izvrši naredbe suprotne općeljudskim vrijednostima i njegovim ličnim, visokim moralnim ubjeđenjima;

1997. svjedočio pred sudom u Haagu o ratnim zločinima Hrvatske vojske nad civilima uglavnom srpske nacionalnosti u Gospiću;

kao zaštićeni svjedok suda u Haagu odbio promjenu identiteta i mogućnost da napusti Gospić;

28. 8. 2000. ubijen je podmetnutom bombom u dvorištu svoje automehaničarske radionice u Gospiću;

i u svojoj smrti prisutan te stalno pokazuje koliko još Hrvatska nije u stanju da se adekvatno suoči sa svojom ratnom prošlošću jer ni dan-danas njegove ubice nisu pronađene.

Vlado Trifunović

Ovaj general JNA je odbio da sa svojim vojnicima učestvuje u ratnim operacijama u Hrvatskoj. On je 22. 9. 1991. predao Hrvatskoj vojsci kasarnu u Varaždinu prethodno naredivši da se oružje u kasarni onesposobi. Uspio izvesti na sigurnu teritoriju 220 vojnika i 60 oficira.

Zbog svog čina, u Srbiji, koja je bila u sastavu Savezne Republike Jugoslavije, osuđen je za izdaju, a u Hrvatskoj za ratni zločin. Za sebe je tim povodom rekao: „Ja sam jedini general kojega je Hrvatska osudila za ratni zločin, a Jugoslavija zato što nisam počinio ratni zločin.”

Ostao dosljedan svom činu i svakodnevno se borio i bori se da sa sebe skine etiketu „izdajnika i zločinca”. O tome kaže: „Moja prva misao bi ponovo bila da spasavam ljude kojima ja komandujem.”

U Srbiji se uspio izboriti za pravdu te je Vrhovni sud Srbije 2010. godine ukinuo presudu njemu i grupi njegovih oficira. Bori se da nadležne instance u Hrvatskoj učine isto.

U cjelini je ispunio majčin amanet: „Majka me zaklela, kada sam završio vojne škole, da nikoga u crno ne zavijem.”

Asmir Fatkić

Kao predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice (IZ) u Bihaću, 2007. Fatkić je podnio krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu protiv članova IZ koji su u prethodnom periodu izvršili razne zloupotrebe položaja i krađu novca IZ.

Zbog toga je kažnjen tako što mu je Disciplinska komisija Rijaseta IZ nezakonito dala otkaz „zbog istupa u javnim medijima”, sa obrazloženjem da „nije smio podnositi krivične prijave koje su prouzrokovale niz problema i negativan publicitet IZ”.

Fatkić je jedini u istoriji IZ koji je digao svoj glas protiv kriminala u IZ i nije poslušao preporuku tadašnjih vjerskih i političkih moćnika da povuče krivične prijave.

Zbog svog je čina pet puta napadan u službi, a policija ga nije željela zaštititi.

Preživio je i pokušaj ubistva u službi, nakon čega je, zbog stresa i traume, hospitaliziran.

Ostao nepokolebljiv u borbi za pravdu i na insistiranje svojih džematlija ostao njihov imam, hatib i muallim, iako nije zvanično zaposlen, te ne prima platu niti ima osiguranje i penzioni staž. Njegove džematlije, zbog podrške njemu, isključene su iz IZ.

Višnja Marilović

Sarajka Višnja Marilović je prijavila niz nepravilnosti u poslovanju JU „Centar Skenderija” gdje je radila, uključujući i korupciju u samom vrhu preduzeća.

Dobila je otkaz zbog svog čina i bila suočena s nizom neugodnosti uključujući i prijetnje smrću upućene njoj i njenoj djeci.

Jedno vrijeme živjela je i pod policijskom zaštitom zbog prijetnji koje su joj upućivane.

Ostala je uporna u svojoj borbi i nakon otkaza postala direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača i počela borbu za zakonsku zaštitu ljudi sličnih njoj.

Program manifestacije

Na svečanosti je o svakom laureatu prikazan petominutni dokumentarni film. Svi filmovi nastali su u produkciji NVO GARIWO, a osim filmova prisutni su mogli uživati i u drugim kulturno-umjetničkim sadržajima.

Osim laureata, prisutnima su se obratili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey te predsjednica Međunarodne komisije za dodjelu Nagrada Duško Kondor Ellen Elias Bursać.

Predsjednik Mesić govorio je o važnosti afirmacije građanske hrabrosti: „Mlade su generacije izložene ciljanom usmjeravanju u pogrešnom pravcu i zato je upoznavanje mladih s pojmom građanske hrabrosti iznimno važno i to ne na akademskoj, nego na pragmatičnoj osnovi. Građanska hrabrost znači imati stav i poziciju i braniti je.”

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko istakao je da se ovim činom daje priznanje onima koji svojim primjerom trebaju inspirirati druge da budu humani jer kada su se suočili s korupcijom, netolerancijom, kriminalom i neznanjem odgovorili su hrabrom odlučnošću da se svrstaju na stranu ispravnog, a ne pogrešnog.

„Našem društvu trebaju građani koji će dići svoj glas protiv nepravde i nesposobnosti, potrebni su mu policajci, sudije i tužioci koji će se oduprijeti uticaju politike i kriminala te obavljati svoju dužnost štiteći građane. Hrabrost koju su pokazali današnji dobitnici mora poslužiti svima kao inspiracija da učinimo više, da radimo bolje te činimo ono što je ispravno”, kazao je Inzko.

Mary Ann Hennessey naglasila je da 6. mart, Evropski dan sjećanja na pravednike, treba biti podsjetnik svima da prihvatimo pravednost, da pojedinačno djelujemo za humanost, jednakost, toleranciju, poštovanje, demokratiju, ljudska prava i vladavinu zakona.

Ellen Elias Bursać, predsjednica Komisije za dodjelu ove nagrade kazala je da su svi bez izuzetka zaslužili ova priznanja, a proces odabira pokazao je koliko je ljudi u BiH i regionu koji, kada uoče potrebu, dignu svoj glas za promjene, zauzmu stav, izlože se rizicima i rade za dobrobit drugih. Bursać je napravila paralelu između protestnih zbivanja u BiH i onoga što su laureati učinili: „Posljednjih sedmica vidjeli smo vas, vaše roditelje, roditelje vaših roditelja, prijatelje i susjede na ulicama, dok ste činili zapravo isto: zauzimali stav, preuzimali rizike i radili za dobrobit drugih. Zaista sam tronuta odlučnošću građana BiH i sigurna sam da će to uroditi plodom. Sve dok se građani bore ne samo za svoju, nego i za dobrobit drugih, dobro će iz toga proizaći.”

Na kraju ceremonije prisutnima se obratila i Svetlana Broz, direktorica NVO GARIWO, koja je nagrade i utemeljila. Ona je zahvala prisutnima, a posebno laureatima na njihovoj nesebičnosti, i u konačnici na tome što postoje i daju nam nadu u bolje sutra.

Hedonizam borbe Milana Popovića

Za afirmaciju građanske hrabrosti Nagradom Duško Kondor ove godine nagrađen je Milan Popović, univerzitetski profesor iz Podgorice. Razloga za nagradu je mnogo a kao glavne možemo navesti to što je: 1991. istupao na antiratnom mitingu u Titogradu dok se uveliko spremao napad na Dubrovnik; tokom rata otvoreno se suprotstavljao crnogorskoj ratnoj politici i njenom služenju projektu velike Srbije; bio jedan od najglasnijih zagovornika nezavisne Crne Gore nakon čijeg se osamostaljenja suprotstavio njenoj kriminogenoj vlasti i svim vidovima nasilja koje je provodio crnogorski režim; zajedno sa Esadom Kočanom i Kočom Pavlovićem podnio krivičnu prijavu protiv premijera, vrhovne državne tužiteljice i ostalih iz državnog vrha, najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992. Od 1991. do danas Milan Popović je pretrpio brojna uznemiravanja uključujući i prijetnje smrću, ali se nikada nije pokolebao. Uprkos svemu, dosljedno, on ne pristaje na ulogu žrtve, već svojim stavom i akcijom demonstrira hedonizam pobune protiv silnika. Milan Popović je, kao što naši čitaoci dobro znaju, dugogodišnji kolumnista Monitora. Podsjećamo, ranije su prestižnu međunarodnu nagradu za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti iz Crne Gore dobili Slobodan Pejović, hrabri svjedok zločina deportacija BiH izbjeglica, i Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik Monitora.

Amer TIKVEŠA