Povežite se sa nama

OKO NAS

Načete karike u narko-lancu

Objavljeno prije

na

Kada su specijalci sa fantomkama na glavama u rano jutro 12. aprila upali u jedan stan u podgoričkom naselju Gornja Gorica, bio je to signal da je i u Crnoj Gori otpočela akcija hapšenja članova organizovanih narkodilerskih grupa. U isto vrijeme akcija koja je u našoj državi spovedena pod nazivom Grom, pod drugim imenima je započela koordinirano i u zemljama regiona – Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Mediji su prenijeli da je to do sada najveća regionalna policijska akcija protiv narko- bandi dobro uvezanih na prostorima bivše Jugoslavije, o čemu je Monitor ranije ispisao čitav serijal tekstova.

Najveća količina zaplijenjene droge odnosila se na marihuanu, 376 kilograma i nešto preko pola kilograma heroina. Vrijednost droge procijenjena je na 1,4 miliona konvertibilnih maraka, pet i po miliona kuna ili sedamsto hiljada eura.

Monitorov dobro obaviješteni policijski izvor kaže da je ova akcija bila kruna višegodišnjeg operativnog rada i praćenja narko-bandi u regionu, u okviru koje je u jednom trenutku prisluškivano čak hiljadu kriminalaca. „Akcija još nije završena i potražuje se veliki broj odbjeglih osoba, tako da se svi detalji ne mogu dati javnosti” – kazao je ovaj izvor.

Ono što se zna je da su u Crnoj Gori uhapšeni Afriti Fetos iz Podgorice, Risto Mijanović i Radovan Mijanović sa Cetinja, maloljetni F. M., Ramazan Nelević iz Ulcinja, Mirsad Avdiju iz Ulcinja, Hamza Markašević iz Ulcinja, Andrija Kađinović iz Ulcinja, Branko Perović iz Bara, Vasko Gvozdenović iz Nikšića, Armin Kasapović iz Ulcinja, Ratko Maljković iz Bara i Janko Božović iz Nikšića.

U isto vrijeme u Dubrovniku hrvatska policija je uhapsila Aljina Ahmića zvanog Ićo, ultimat fajt borca, Damira Šetka Šelu, vlasnika kafića Moveue i Murata Škaljića, vlasnika picerije Reto.

Prema Monitorovom izvoru, grupa u Hrvatskoj uhvaćena je nakon što je „golf petica”, za čijim volanom je bio V.Đ. koji je u bjekstvu, ilegalno ušao iz pravca Crne Gore.

„V.Đ. je prešao brdskom stazom prenoseći sedamnaest kilograma skanka. On je potom ostavio auto u jednom selu, u međugraničnom pojasu Crne Gore i Hrvatske. Grupa koja ga je čekala sa druge strane uzela je renta-kar „ševrolet aveo” i prebacila drogu u ovaj auto. „Golf” je sakriven u jednoj graži u tom selu. Ta grupa je sa tim drugim autom ‘pala’ na putu za Zagreb” – otkriva detalje akcije naš izvor.

Malo ranije, na Trajektu od ostrva Pelješac, koji je zaobilazio Neum, pala je još jedna tura sa drogom i tada su uhapšeni jadan državljanin Hrvatske i jedan Srbije.

Naš izvor kaže da su u BIH, kada je akcija počela u Crnoj Gori i Hrvatskoj, istovremeno uhapšeni Aleksandar Ivković iz Bileće, Borislav Bajić, koji je bio glavni švercer oružja i eksploziva, Zoran Tubić iz Trebinja, bračni par Vera i Blažo Ivković iz Bileće, zatim Zoran i Nikola Piletić iz Ljubuškog.

Uhapšeni su i Mario Tomić iz Čitluka, Igor Milutinović iz Trebinja, Dražen Primorac iz Ljubuškog, Novica Trklja iz Bileće, Vladimir Grubačić iz Bileće, Milorad Milošević iz Bileće i Dubravko Bošković iz Stoca. U ruke policije takođe su pali Milorad Kajtez iz Bileće, Pero Savić iz Šipova, Viktor Krišo, Almir Kurić i Zoran Varešković iz Busovače. Emir Tabaković iz Zenice pokušao je da pruži oružani otpor.

Značajan broj kriminalaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su uhapšeni u ovoj akciji, Monitor je pominjao u tekstovima kada smo pisali o kriminalnim narko-bandama u tim državama, koje su u dobro povezanom lancu naslonjene na kriminalne grupe u Crnoj Gori.

Prema našem izvoru iz policije, veoma značajnu kariku na narko- transverzali čini desetak hercegovačkih kriminalnih grupa, koje su direktno povezane sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori. Prije svega sa kriminalnim grupama u Rožajama koje kontrolišu granicu prema Kosovu, na sjeveru, i kriminalnim grupama u Podgorici, odnosno na području Tuzi i granici prema Albaniji.

„Droga koja ulazu u Crnu Goru u najvećem dijelu se distribuira do Nikšića, odakle je preuzimaju hercegovačke kriminalne grupe. Šest kriminalnih narko bandi su iz Trebinja, tri su iz Bileće i jedna je iz Mostara. Sa onima u Sarajevu, u Bosni je ukupno oko petnaest kriminalnih grupa koje su uključene u transport droge balkanskom rutom” – podsjeća naš dobro obaviješteni policijski izvor.

Prema njegovim riječima heroin se iz Crne Gore prebacuje ili drumskim putem, u specijalnim bunkerima u vozilima, preko graničnih prelaza prema Hercegovini, ili teško pristupačnim planinskim putevima, uz pomoć utrenirane tegleće stoke.

Ovaj izvor je za Monitor ranije do detalja opisao djelovanje hercegovačkih kriminalnih grupa, njihov sastav i kriminalce koji ih vode. „Sve hercegovačke narko-grupe naslanjanju se na kriminalne klanove u Rožajma, kada se radi o heroinu. Heroin iz Rožaja ide za Trebinje i Bileću, i odatle za Mostar. U Tuzima preuzimaju skank” – kaže on.

Droga se na balkanskoj ruti iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz Trebinja, Bileće, Sarajeva, Stoca, Metkovića i Mostara, prebacuje u Hrvatsku. „Glavni distributivni centri u Hrvatskoj su u Splitu i na Korčuli. Tu se droga prepakuje i šalje za zapadnu Evropu, drumskim saobraćajem” – otkrio je naš izvor.

Kanal droge koji je prekinut akcijom Grom vodio je iz Albanije i, najvećim dijelom, preko Crne Gore. Akcija sprovedena u strogoj tajnosti potvrdila je da je preko Crne Gore dnevno u tranzitu bilo oko šesto kilograma droge, o čemu je Monitor takođe pisao.

Albanija je najveći proizvođač marihuane odnosno skanka u Evropi dok je Crna Gora jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane. Mada lokalne vlasti u Albaniji tvrde da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, u ovoj susjednoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Monitorov izvor kaže da u Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, kao i da se sada većinom radi i proizvodi hibridna ili modifikovana marihuana. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, cijena kilograma dostiže tri do pet hiljade eura.

,,U oblasti Lazaret pod zasadima je oko stotinu hektara marihuane. Albanska mafija može za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. Albanija je najveći proizvođač marihuane u Evropi. U svijetu, po proizvodnji marihuane Albanija se nalazi odmah iza Dominikanske Republike, zatim slijede Grčka, Maroko i Tunis” – objašnjava naš izvor.

Naš izvor ističe da ovaj kanal nije jedini kojim droga iz Albanije izlazi prema zapadnim zemljama. Postoji, kaže on, i drugi kanal kojim rukovodi isključivo albanska mafija, i na čijoj trasi su uglavnom angažovani albanski državljani. Regionalnom akcijom načete su neke karike u narko-lancu, ali to ne znači i da je lanac razbijen.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo