Ustanova na kraju grada i na marginama interesovanja države ponovo je došla u žižu javnosti. Zavod Komanski most je sada u fokusu interesovanja zbog epidemije gripa koja je odnijela živote dva štićenika. Način na koji se nadležni brinu o osobama u Zavodu osvijetljen je i iz nekih, do sada nepoznatih, uglova. Tako smo saznali da je pomoćnik ministra zdravlja i izabrani ljekar u Zavodu Komanski most Mensud Grbović prije 15 godina tamo zaposlen – po kazni! Grbović je u jeku afere poručio i da „takav model kažnjavanja nepodobnih ne smije više da bude praksa”. U ovoj javnoj ustanovi nisu kažnjavani samo štićenici, kako je to utvrdila međunarodna komisija prije nekoliko godina, nego i nepodobni kadrovi. Zašto je Grbović tada bio na crnoj listi – još nije otkriveno.
U Komanskom mostu, zbog epidemije gripa u posljednjih nekoliko dana umrle su dvije osobe, četiri su hospitalizovane, a oboljelo je ukupno 67. Riječ je o infekciji gripom tipa A suptip НЗ. Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović, težeći da bude društveno koristan, poručio je da se „iz situacije u Komanskom mostu moraju izvući pouke, budući da se prvi put u Crnoj Gori desila epidemija u zatvorenom prostoru”. Numanović je priznao da je toj instituciji neophodan stalno zapošljen ljekar, ali da ,,nije siguran” da li trenutno postoje uslovi za to. Nedavno je Komisija tog ministarstva utvrdila da u Zavodu Komanski most nije bilo propusta u liječenju štićenika, te da su ispoštovane sve preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Instituta za javno zdravlje. No, dio civilnog sektora je zatražio da se u preispitivanje reakcije odgovornih uključi i tužilaštvo.
Ono što se zaista dešava iza zatvorenih kapija te javne ustanove za osobe sa intelektualnim invaliditetom u javnost dospijeva uglavnom tek kada se međunarodne organizacije ili domaće NVO potrude da se utvrdi poštuju li se tamo ljudska prava. O interesu osoba koje tamo žive – država, izgleda, ne haje mnogo.
Osim epidemije i smrtnih slučajeva kao dokaz za tu tvrdnju može da bude i nedavno priznanje državnog tužilaštva da nije, a i neće, pokrenuti postupak povodom događaja u Komanskom mostu, koji su opisani u izvještaju Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja. Komisija tog komiteta je prije nekoliko godina ponašanje prema štićenicima Zavoda označila i kao zlostavljanje i nečovječno i ponižavajuće postupanje. No, povodom toga crnogorsko tužilaštvo još ni prstom nije mrdnulo.
,,Poslije tačno dvadeset jednog mjeseca od kada smo podnijeli Vrhovnom državnom tužilaštvu zahtjev za pristup informaciji o pokretanju krivičnog postupka protiv odgovornih državnih službenika za stanje u javnoj ustanovi za osobe sa intelektualnim invaliditetom, koje je Evropski komitet za sprječavanje mučenja označio kao zlostavljanje i nečovječno i ponižavajuće postupanje, obaviješteni smo da državno tužilaštvo nije pokrenulo bilo kakav krivični postupak, jer podaci koje su državni organi dostavili tužilaštvu nisu bili dovoljni za pokretanje postupka”, objašnjavaju u nevladinim organizacijama koje pokušavaju da procesuiraju pitanje Komanskog mosta. U Akciji za ljudska prava, Sigurnoj ženskoj kući i Ekvisti tvrde da je ovakvo obrazloženje državnog tužioca skandalozno.
,,Pitanje je da li ovakva solidarnost i povjerenje vladaju samo u slučajevima teških kršenja ljudskih prava osoba sa invaliditetom i djece ili i u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala”, upozoravaju NVO aktivisti. Oni su, kako kažu, razočarani činjenicom da na državno tužilaštvo nalaz eksperata Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i drugog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja (CPT) nije ostavio dovoljan utisak da samostalno preduzmu odgovarajuće radnje i ispitaju stanje u Komanskom mostu. Oni posebno potenciraju da se tužilac solidariše sa državnim organima, a ne građanima žrtvama.
Tužilaštvo je odgovorilo da je preduzelo radnje na inicijativu nevladinih organizacija, dakle 2010. godine, iako je CPT Vladu Crne Gore o svom nalazu obavijestio još u septembru 2008, a zatim dostavio izvještaj u martu 2009. godine. Izvještaj je javno objavljen tek 2010. godine, i tada su reagovale pomenute nevladine organizacije.
Jasno je da je svaki državni službenik ili namještenik zakonom obavezan da prijavi krivično djelo kad za njega sazna. A o odgovornosti koje ima nadležno ministarstvo – ne treba ni govoriti. Tea Gorjanc Prelević, iz Akcije za ljudska prava, kaže da je zapanjena time što tužilaštvu ono što je napisano u izvještaju CPT-a nije značilo da se radi o krivičnim djelima – nesavjestan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, ako ne i zlostavljanje i mučenje.
No, užasni uslovi života, vezivanje i nestanak dvoje djece iz ove ustanove nadležnima nijesu bili dovoljno bitni da otvore ozbiljan proces koji bi razotkrio krivca. Direktoru Komanskog mosta Vuku Mirkoviću, koji nije smijenjen, nađeno je novo radno mjesto. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja nijedan službenik nije snosio bilo kakvu odgovornost za propuste u obavljanju nadzora, iako je upravo to ministarstvo direktno zaduženo za rad Komanskog mosta.
I u jeku aktuelne epidemije gripa, ministar rada i socijalnog staranja Numanović ustvrdio da nije potrebno sprovoditi istragu, jer je interna kontrola utvrdila da nije bilo propusta. Milan Radović, iz NVO Građanska alijansa, objasnio je da ministar nije javnosti saopštio na čemu se zasnivaju takva odluka i stav.
„Izbjegavanje informisanja javnosti i osuđivanjem medija da su krivi zbog epidemije i drugih problema u Komanskom mostu su neozbiljni i predstavljaju već viđenu matricu izbjegavanja odgovornosti. Ovakva ponašanja i ona koja su se desila u prethodnom periodu – nestanak djece, nehumani uslovi, odluka tužilaštva da se sve to ne istraži ukazuje na sumnju da štićenike Komanskog mosta nadležni doživljavaju kao građane nižeg reda”, upozorio je Radović.
Da li će ikad ovo alarmantno upozorenje stići do ušiju nadležnih crnogorskih institucija?
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice