Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nadnica za raj

Objavljeno prije

na

Poslanici Skupštine Crne Gore traže veće plate. Radna grupa Administrativnog odbora obavijestila je ministra finansija da je pripremila predlog odluke o utvrđivanju posebne naknade za poslanike. Za pola godine treba im 465 hiljada eura. Plata profesionalnih poslanika tokom 2010. godine bila je 1.360 eura. Ako posebna naknada prođe, primaće oko dvije hiljade eura mjesečno. Nekoliko dana ranije, zaposleni u administraciji crnogorskog parlamenta takođe su tražili više zarade. Najavili su štrajk. Njihove plate su četiri puta manje od poslaničkih.

,,Naša primanja nijesu zarade već ponižavanje i puko preživljavanje, a svakodnevni rad, zapravo robovski posao. Mi ne tražimo neke velike cifre. Da se malo pogleda i ka tim ljudima, namještenicima koji primaju 200 i ispod 200 eura. Ljudima koji rade najsloženije poslove je start oko 420 eura dok je potrošačka korpa 733 eura. To je jako loše”, objasnio je medijima Momir Joksimović, sindikalni lider skupštinskih administrativaca.

On tvrdi da su ih poslanici ,,malo i obmanuli”. ,,Umjesto da idu sa prijedlogom Vladi za zajedničkim poboljšanjem statusa poslanicima i službenicima oni su samo za sebe napisali, a nas su izostavili, kao da ne postojimo”.

MANS je, u međuvremenu, pozvao predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da novac, koji je planirao za povećenje plata poslanicima, iskoristi za veće zarade skupštinske administracije i time ljudima koji tamo rade omogući pristojan život.

,,Od kad sam u ovoj skupštini radnici su jedini koji su od uštede parlamenta dobijali 13. i 14. platu, a to do tada nije ni postojalo. Mora se smanjiti administacija da bi se povećala primanja zaposlenih. Mislim da nema potrebe za radikalnim potezima, jer dobra volja postoji”, rekao je Krivokapić.

Teško se živi od dobre volje, a osim toga, po izjavama skupštinskih čelnika ne može se utvrditi da li mi jačamo skupštinske kapacitete ili smanjujemo administraciju. Po svemu sudeći – kako zatreba.

,,U poređenju sa okruženjem, naš parlament ima najmanje službenika u odnosu na broj poslanika i namjeravamo da ove godine etapno zaposlimo 50 do 60 ljudi”, predočio je početkom marta Odboru za ekonomiju generalni sekretar Skupštine Damir Davidović. On je objasnio da je parlament prošle godine potrošio 4,4 miliona, a uštedio oko 700 hiljada eura od novca predviđenog budžetom.

Poslanici su se saglasili oko toga da Skupština iz budžeta dobija malo novca u odnosu na ostale njegove korisnike. ,,Za Skupštinu je ove godine namijenjeno 5,1 milion eura, za Upravu carina milion više, zatvor u Spužu dobiće 8,2 miliona, Ministarstvo urbanizma 22,1 milion, a Ministarstvo za informaciono društvo 6,5 miliona eura”, precizirao je predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović

Poslanik Nove Radojica Živković tada je naglasio da je posao poslanika složen. Založio se da svaki poslanik treba da ima svog savjetnika ili asistenta, a ako je to neizvodljivo, onda svaki treći. ,,To je za mene jačanje administrativnih kapaciteta”. Možda bi bilo zgodno i da svaki poslanik ima i svog posilnog. Ne koštaju puno. Pa kad na plažu krene službenim autom da ima ko da mu iznese šlauf.

MANS, koji kontinuirano prati rad parlamenta, objavio je ranije da su

poslanici u Skupštini Crne Gore tokom 2010. godine u plenarnom zasjedanju efektivno proveli 328 sati i 15 minuta ili nešto više od 13 dana. Sva radna tijela Skupštine zajedno su efektivno radila nešto preko 412 sati.

Prema podacima Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić ima platu 1.912,7 eura. Kao član Upravnog odbora veoma profitabilnog preduzeća Aerodromi Crne Gore mjesečno dobija 795,85 eura. Kao veliki korak u ukidanju poslaničkih privilegija, prije nekoliko godina predstavljena je odluka da zastupnici naroda, umjesto u sedam-osam, mogu biti samo u jednom upravnom i sličnom odboru. Stvar je u tome da ne bi smjeli biti ni u jednom.

I oni koji drugdje dobro zarađuju od Skupštine zakuče makar paušal. Poslanik Dragan Đurović, koji najupornije u parlamentu ne progovara, u toj instituciji zarađuje 258.64 eura. Poslovi oko letjenja vrlo su isplativi u ovoj zemlji, pa Đurović u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo zarađuje 2.990, a u Nacionalnom odboru za bezbjednost vazdušnog saobraćaja 477 eura.

Kad je MANS objavio da je poslanik DPS-a Miodrag Vuković za sedam godina od članstva u upravnim odborima i savjetima državnih firmi zaradio 79.000 eura, ovaj je bio veoma ljut. Nije jedini. Prema MANS-u, predsjednik SDP-a i šef parlamenta Ranko Krivokapić za sedam godina zaradio je od Aerodroma Crne Gore skoro 73.000 eura. Dragan Đurović je za četiri godine stekao skoro 54.000 eura. Njegov kolega Miomir Mugoša, za članstvo u Hemomontu, za sedam godina je zaradio nešto malo preko 52.000, a Božidar Vuksanović od Pošte je dobio skoro 41.000 eura.

Vuković je Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa ove godine prijavio da mjesečno u Skupštini zarađuje 1.450 eura i, opet, u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo 1.210 eura. Njegov kolega Predrag Bulatović u Skupštini ima platu 1.443 eura. Bulatović je, međutim, prijavio da za rad u skupštinskim odborima prima 225 eura mjesečno te da je kao nadoknadu za rad na izbornom zakonodavstvu 2009/10. dobio ukupno 1.500 eura. Sad se ne zna da li se Miško oko izbornih zakona sjekira džabe, ili je taj prihod zaboravio da prijavi. Recimo.

Uzgred, da je pravde, za rad na izbornom zakonodavstvu, pare bi im trebalo uzimati, a ne davati.

Skupština, inače, u saradnji sa različitim međunarodnim organizacijama sprovodi razne programe jačanja sopstvenih kapaciteta. Te jedna konferencija u Bečićima, te druga, te posjeta paralmentima Češke i Slovačke, Saksonije. Mnogo su, vidi se, napredovali.

Kad skupštinski činovnici traže povećanje plata, ipak, treba jedno imati u vidu: nije mala stvar svakodnevno boraviti u blizini narodnih izabranika. Ko, recimo, triput dnevno prođe pored Ranka Krivokapića ili Božidara Vuksanovića, ne mora da jede. Neko od miline, neko od muke.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo