Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme
Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.
U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi lučonoša Monitor je i ranije pisao.
Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.
Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.
Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.
Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.
Problem nerazumijevanja suštine obrazovno-vaspitnog sistema Crne Gore, prema mišljenju Miloševićeve, ogleda se kroz nekoliko ključnih žarišta. ,,Prioritet se daje dokumentaciji umjesto radu u učionici, imamo tromjesečja na svaka dva mjeseca, vodimo i papirne i elektronske dnevnike i još ne umijemo da koristimo prednosti onlajn nastave“.
Profesor biologije i član Upravnog odbora (UO) Prosvjetne zajednice Petar Špadijer ističe da je najava kontrole škola resornog Ministarstva, sama po sebi, sasvim u redu, ali da ni do sada nije bilo prepreke da se stanje u školama provjeri. ,,Informacioni sistem crnogorskog obrazovanja (MEIS) dozvoljava tu provjeru bez puno muke ili izgubljenog vremena”, smatra Špadijer.
On za Monitor ukazuje da nema suočavanja sa težim i opasnijim problemima nego što su dodjele Luča. ,, Radi se o istragama dodjela raznih strukovnih zvanja i nagrada koje se dobijaju na laganje u prijavama, uz bjanko potpise rukovodilaca ili njihovo totalno neznanje i nepoznavanja temelja struke. Potom, opštinskih i državnih nagrada, od banalnijih do onih koje su ponos države, a koje se, već tradicionalno, ne dodjeljuju najboljem, već najodanijem, najbližem, najposlušnijem, najdražem kandidatu”, navodi Špadijer.
On posebno ukazuje na posljedice lažnih i kupljenih diploma dvije vrste fakulteta: onih koji se završavaju par mjeseci poslije upisa, i drugih, koje studenti/kinje povremeno posjete da bi se stekao utisak odlaska na ispite. ,,U drugom slučaju radi se o perfidnijoj krađi, jer se imitira funkcionisanje normalnog fakulteta, ali se uči koliko i u prvoj varijanti. Od ovih istraga, do danas nema ništa, a radi se o ozbiljnom zakonskom prestupu. Na ovaj način smo svi pokradeni – nečije zasluženo radno mjesto je uzurpirano, nečija energija rasuta, državni budžet oštećen, a država, u cjelini, oštećena radom neukog i nesposobnog kadra”.
U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država još nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme.
Školarci su, upozoravalo se i u Izvještaju EK za Crnu Goru za 2021. godinu, prema brojnim pokazateljima, zaostajali za vršnjacima na međunarodnom nivou. „Kvalitet obrazovnog sistema i izbor nastavnih programa i planova čine se neadekvatnim”, navodi se u tom dokumentu.
Slični problemi konstatovani su i u Analizi PISA testiranja iz 2015. godine, koju su sastavili UNICEF u Crnoj Gori i tadašnje Ministarstvo prosvjete. U njoj se ističe da je proces nastave i učenja u crnogorskim školama, u velikom broju slučajeva usmjeren ka nekritičkom usvajanju novih znanja.
Obrazovni sistem naše države počiva na Crnogorskom okvirnom programu ključnih kompetencija. Miloševićeva upozorava da predmetni programi i programi obuka nijesu dovoljno čvrsto povezani sa tim okvirom. ,,Sigurna sam da većina nastavnika u Crnoj Gori nije u stanju da nabroji, a kamoli razumije, osam ključnih kompetencija koje su cilj cjelokupnog obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Učestvujemo u nečemu što ni sami ne razumijemo, a sada bismo da se bavimo istragom Luča. Besmisleno“.
Da bi se riješili problemi u prosvjeti, smatra profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji, potrebno je usavršiti obuke i to ne samo za nastavnike, već i za zaposlene u najvišim prosvjetnim institucijama. ,,Problem svih problema leži u tome što nema funkcionalne povezanosti tih institucija sa nastavnicima. Sve se svodi na obuke potrebne za obnavljanje licenci i napredovanje u zvanju – što je jednako obezvrijeđeno kao i Luče. Da smo zaista tako dobri, kao što to naša zvanja govore, imali bismo daleko bolje rezultate na PISA testiranjima i barem nekoliko nobelovaca“.
Kroz komisije, pravilnike, konkurse, smatra Špadijer, država u određenoj mjeri može imati kontrolu u rješavanju ovih nevolja. ,,Pitanje je moralne prirode – da li je nagrada/zvanje sama sebi cilj i da li su sva sredstva do tog cilja opravdana ili je nagrada kruna za ozbiljni, predani, konkretni rad?”
Jedno smo sve ove godine iskusili: onoga ko ne otklanja uzroke, čekaju nove, još teže posljedice.
Andrea JELIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice