Preopterećenje izabranih ljekara i liječenje pacijenata sa teškom kliničkom slikom u kućnim uslovima postaje sistemski problem. Nadležni ne čuju upozorenja ljekara iz primarne zaštite i nastavljaju sa mantrom da je situacija alarmantna ali da će zdravstvo izdržati, koja nas je i dovela do ovog stanja

Od srijede su počele da važe strožije mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) po kojima se zabranjuje izlazak od 19 do 5 sati ujutru, a rad ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti se ograničava od 7 do 18. Iz NKT-a su mjere obrazložili ,,izuzetno složenom epidemiološkom situacijom”.

O crnom scenariju koji već poduže traje govore i podaci specijalizovanog sajta worldometers.info po kojima je Crna Gora na drugom mjestu u svijetu po broju slučajeva korona virusa na milion stanovnika. Sa 52.234 slučaja na milion stanovnika (podaci od srijede veče), ispred je samo Andora sa 83.140 slučajeva.

Od preko 11.100 oboljelih u Crnoj Gori  skoro polovina je u Podgorici – 5.351. ,,Crvena zona” se određuje kada broj oboljelih pređe 1.200 na 100.000 stanovnika, a u glavnom gradu je više od duplo – 2.827 na sto hiljada stanovnika.

Epidemiolog i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da smatra da Crna Gora duži vremenski period nema kontrolu nad epidemijom korona virusa, što pokazuje i podatak iz primarne zdravstvene zaštite da se sve više pacijenata sa upalom pluća liječi u kućnim uslovima.  Istakla je da se pacijenti sa obostranom upalom pluća i padom saturacije liječe u kućnim uslovima: ,,To vam je dobar pokazatelj koliko je sve izvan kontrole. Ti ljudi su premoreni, do skoro je bilo 12 ljekara koji su tokom deset dana brinuli o 5.500 zaraženih u Podgorici”, istakla je Popović Samardžić.

Monitor je o tome pisao u prošlom broju i objavio pismo izabranih ljekara koji od nadležnih traže da urade nešto jer tvrde da zbog malobrojnosti ne mogu pružiti zadovoljavajuću ljekarsku uslugu ni ambulatnim ni terenskim radom, bez obzira što svakodnevno rade i više sati nakon završene smjene.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić u izjavi za Dan tvrdi da je osoblje te ustanove preopterećeno ali da uspijevaju da pregledaju i prate sve oboljele kojima je potrebna medicinska pomoć. On je kazao da o 5.500 inficiranih osoba u Podgorici brine 17 doktora, devet ljekara koji su dio timova u patronaži i osam koji rade u kovid centrima Doma zdravlja.

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja kazali su da su posljednjih deset dana angažovana dva dodatna ljekara za rad sa oboljelima od kovida. Ističu da su im na pismo koje su uputili Ministarstvu zdravlja, NKT-u, Kriznom medicinskom štabu, odgovorili samo iz Kriznog tima Doma zdravlja, uz obrazloženje da su njihovi zahtjevi u procesu realizacije.

Nije teško izračunati da na jednog izabranog ljekara dođe preko 300 oboljelih od kovida. Onda ne treba da čudi što oni ne mogu stići ni da obiđu sve kojima je pomoć potrebna. Ljekari su u pismu istakli da je sve veći broj pacijenata koji imaju težu kliničku sliku i zahtjevaju kontinuirano praćenje, koje im oni ne mogu pružiti.

,,Kada mi pregledamo pacijenta kući i utvrdimo težu kliničku sliku on mora čekati do sjutra da dođu naša kola i odvedu ga na snimanje pluća. A dešavaju se pogoršanja od ujutru do uveče, to je takva bolest. Moguće je da je ujutru dobro, a uveče na respiratoru. Ne želimo da nam ljudi umiru po kućama”, priča za Monitor jedan od izabranih ljekara.

Izabrani ljekari su istakli da je problematično i davanje terapije u kućnim uslovima koja je predviđena da se daje iskuljučivo u bolničkim, te da od početka pandemije nijesu napravljeni protokoli za dijagnostiku i liječenje Covida 19 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izabrani ljekari u pismu na koje im nadležni nijesu odgovorili predlažu ,,što hitnije otvaranje privremenih covid bolnica , kao i uključivanje ljekara iz drugih službi u rad covid ambulanti’’.

Oni  tvrde da su skoro svi preusmjereni na liječenje kovida, a čudi ih da se to ne dešava i u Kliničkom centru jer tamo ima dosta ljekara koji nemaju posla i koji bi mogli da se uključe u liječenje oboljelih od korona virusa. ,,To je problem nesaradnje kolega sa sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstva, a i neorganizacije našeg menadžmenta’’, tvrdi jedan od izabranih ljekara.

,,Iz NKT-a i Vlade su samo javno komentarisali da nam ne trebaju privremene bolnice, a nama se dešava da nam vraćaju pacijente iz Infektivne klinike koji su po svim kriterijumima za hospitalizaciju’’, kaže jedan izabrani ljekar.

,,Nigdje u regionu nemate preglede i kućno liječenje oboljelih od korona virusa. Zato mislimo da je neophodno otvoriti privremene covid bolnice. Mi smo tokom ljeta mogli da stignemo do svih, ali sada je to nemoguće. Najgore je što ne možemo da na vrijeme stignemo do kritičnih. Ovo je iscrpljivanje ljudi i gubljenje resursa”, kaže naš sagovornik.

Da je ovo sistemski problem potvrdila je i situacija u Domu zdravlja Herceg Novi. Iz opštinskog tima za zaštitu i spašavanje u tom gradu zatražili su od Ministarstva zdravlja da razmotre mogućnost formiranja kovid odjeljenja u obližnjim bolnicama – Meljine ili Institutu Dr Simo Milošević. Došli su, kažu, do momenta kada pacijente koji bi inače bili hospitalizovani, i imaju obostranu upalu pluća liječe kod kuće, jer ih nemaju gdje. ,,To je dodatno opterećenje za dom zdravlja, i dodatan rizik, jer mi u tim slučajevima dajemo terapiju koja je bolnička  u kućnim uslovima. Svaka ideja o eventualnom povećanju broja bolničkih postelja je dobra samo što bi je trebalo brzo realizovati”, kazala je pomoćnica direktora Doma zdravlja Biljana Dapčević  za TV Prva.

Propusti zbog kojih trpe ljekari i pacijenti, a koji bi se mogli ispraviti, za sada nema ko da čuje. I dalje stalno slušamo kako je situacija alarmantna ali zdravstveni sistem odoljeva. Dokle, kada se ne prihvataju sugestije ljekara koji su svakodnevno sa oboljelima i kojima se ne može spočitati da su zlonamjerni i da ne žele da poboljšaju stanje u korist svih.

Da nije vrijeme za bilo kakvu improvizaciju pokazuje i incident u Opštoj bolnici u Baru kada su  članovi porodice pacijenta od kovida, koji je kasnije u toku dana preminuo, pokušali na silu da uđu na odjeljenje. Oni su ljekarima zamjerili da teško oboljelog pacijenta nijesu priključili na respirator i tražili da bude prebačen u Klinički centar Crne Gore. Reagovali su službenici policije i spriječili teži incident.

Nadležni mogu i dalje da žmure pred apelima ljekara, ali opominjujuće je nedavno saopštenje Akcije za ljudska prava (HRA) u kom  se navodi da direktor policije Veselin Veljović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, i v.d. vrhovni državni tužilac Ivica Stanković treba da odgovaraju jer su propuštanjem da primjenjuju svoja ovlašćenja podržali masovno kršenje zakona i time zloupotrijebili službeni položaj. Iz HRA su zaboravili da spisku pridodaju šefa NKT-a Milutina Simovića.

Policija, nije podnijela niti jednu krivičnu prijavu zbog masovnih okupljanja građana, od 31. avgusta do 7. novembra kada se hiljade građana okupilo na proslavi izborne pobjede opozicije u Podgorici, a potom i na dva procrnogorska patriotska skupa na Cetinju i u Podgorici. Dvodnevna ceremonija sahrane mitropolita Srpske pravoslavne crkve Amfilohija od 31. oktobra, kao i sedmodnevni pomen okupili su više desetina hiljada vjernika. Državno tužilaštvo reagovalo je optužnicom samo protiv jedne osobe!

Iz HRA su objasnili da su imenovani svojim nečinjenjem posredno uticali na dramatičan rast broja inficiranih i umrlih od posljedica COVID-19.

Predrag NIKOLIĆ