Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nada za sjever

Objavljeno prije

na

Može li se dogoditi čudo pa da sjever dobije svoj aerodrom?

Na otvoreno nadmetanje za prikupljanje ponuda za izbor opštinskog strateškog partnera za zajedničko ulaganje i izgradnju aerodroma Berane javila su se dva zainteresovana investitora, a rok za dostavljanje i otvaranje ponuda produžen je do 18. februara na zahtjev jednog od ponuđača

Iako je tender trebalo da bude zaključen dvadesetog januara u 14 sati, da bi sat kasnije javno bile otvorene ponude, to se nije dogodilo i javnost je desetak dana bila uskraćena za informaciju u vezi sa tim. Kada se već pomislilo da je tender propao, procurila je informacija da postoje dvije zainteresovane firme, obije iz Turske, od kojih je jedna zatražila produženje roka za nešto manje od mjesec „zbog dodatnih informacija i kompletiranja dokumentacije koja je tenderom tražena”.

Nezvanični izvor iz lokalne uprave u Beranama saopštio je da je posebno zanimljiva turska kompanija koja je već dobila dozvole da u Srbiji, kod Sjenice, na granici sa Crnom Gorom, pravi neku vrstu bescarinske zone. „Toj kompaniji je upravo zbog toga interesantna blizina beranskog aerodroma”, rekao je taj izvor.

Otvoreno nadmetanje za prikupljanje ponuda za izbor strateškog partnera za zajedničko ulaganje i izgradnju aerodroma Berane, Opština je objavila početkom novembra. Beranska opština bi ponudila postojeću infrastrukturu, dok bi partner bio u obavezi da izgradi terminal od tri hiljade kvadrata, zgradu za kontrolni pristup, novi blok i toranj, centar za snabdjevanje energijom, regulatornu zgradu, toplotni centar i vatrogasnu zgradu. Tenderom je predviđeno da aerodrom bude kapaciteta 120 putnika u najprometnijim satima.

Da li u prilog pozitivnom ishodu govori činjenica da je Opština Berane na posljednjem zasjedanju lokalnog parlamenta, već formirala devetočlani, višestranački tim za pregovore sa strateškim partnerom za zajedničko ulaganje, još se ne bi moglo reći sa sigurnošću. U beranskoj lokalnoj upravi obožavaju da formiraju timove za raznorazne projekte, koji onda, o trošku poreskih obveznika, šetaju po svijetu da navodno vide i uvjere se kako se nešto tamo radi. I opozicioni odbornici vole da putuju i ne izbjegavaju učešće u takvim tijelima. Za članove tima za pregovore sa strateškim partnerom za izgradnju aerodroma ovo bi mogla biti idealna prilika da se o državnom trošku skokne u šoping do Istanbula, da vide i upoznaju turski aerodromi, i usput, Kapali čaršiju.

U beranskoj opštini su se na samostalno raspisivanje tendera, odlučili nakon što ovdašnji aerodrom nije ušao u Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore i nije predviđen za eventualnu privatizaciju u sklopu te kompanije, samo što to iz DPS-a ne smije niko javno da kaže. Potpredsjednik Opštine Radivoje Merdović (SDP) kritikovao je i ranije takvu odluku JP Aerodromi Crne Gore, rekavši da država ima maćehinski odnos prema beranskom aerodromu.

„Nije interes građana sjevera manji od interesa građana centralnih i južnih djelova države”, rekao je Merdović, ulazeći u konflikt sa direktorom JP Aerodromi Crne Gore Milovanom Đuričkovićem, koji je zastupao stav da bi novac uložen u otvaranje aerodroma u Beranama bio bačen zbog nerentabilnosti.

Đuričković je izveo računicu da ovaj aerodrom ne bi mogao poslovati pozitivno ako ne bi imao godišnji promet od milion putnika. Nije saopštio koliki je promet aerodromima u Podgorici i Tivtu. Grđani na sjeveru Crne Gore, možda priznaju da beranski aerodrom ne bi mogao biti sasvim rentabilan, ali smatraju da je ovom kraju, pri ovakvoj putnoj infrastrukturi, neophodan.

„Koji će to investitor ili turista da se vrati na sjever, kada jednom prođe kroz Moraču, i uhvati ga jedan redovni zastoj i makar dva neplanirana, zbog odrona”, pita se jedan turistički radnik.

Iz tih razloga svih devet predsjednika opština sa sjevera mnogo ranije postigli su saglasnost da je otvaranje aerodroma u Beranama preduslov za turističko i ekonomsko otvaranje cijelog regiona. Izvjesno vrijeme ta ideja nailazila je na verbalno prihvatanje kod državnih zvaničnika.

Filip Vujanović nije propustio ni jednu posjetu Beranama da ljeporječivo, kako umije, ne podrži ideju reaktiviranja aerodroma. Jednom je čak bio vrlo mudar kada je kazao da bi njegovoj ekonomskoj opravdanosti mogle doprinijeti takozvane lou kost kompanije, odnosno one kompanije koje imaju nižu cijenu i manje avione.

,,Takve kompanije ovdje mogu napraviti prometnu vazdušnu luku, koja neće biti zahvalna samo za prostor sjevera, nego i regionalno vrijedna i koja će sigurno imati visoki osnov isplativosti”, kazao je Vujanović.

Ne treba, dakle, biti ekonomista, pa shvatiti da bi šansa za ovaj aerodrom mogla biti upravo u kompanijama sa niskim cijenama. Nevolja je samo što, dok je Montenegroerlajnz u državnoj svojini, država neće dopustiti takvu nelojalnu konkurenciju. Vujanović bi morao o tome da se izjasni.

Beranci su se naslušali predizborne retorike i obećanja neštedimice dijeljena u protekle dvije decenije, a pored piste i dalje pasu koze. Takvo obećanje je dao i bivši premijer Milo Đukanović 2006. godine, otvarajući aerodrom u Podgorici.

,,Planiramo i da aerodrom u Beranama počne sa radom, što bi moglo da se realizuje u naredne dvije godine”, rekao je Đukanović tada.

Kanije je ministar saobraćaja Andrija Lompar izjavio da je što se Vlade tiče to završena, ekonomski nerentabilna priča i da se prepušta lokalnoj upravi da pokuša da sama nađe partnera za posao.

Lokalna uprava sada to i čini. Koliko ozbiljno, znaće se za nekoliko dana kada ističe produženi rok za dostavljanje ponuda na poziv za otvoreno nadmetanje za prikupljanje ponuda za izbor strateškog partnera za zajedničko ulaganje i izgradnju aerodroma Berane. Da bi turski partneri mogli biti zagrijani govori to što je njihovom dolasku prethodila posjeta visoke državne delegacije te zemlje. U toj delegaciji je bio i arhitekta, priznati međunarodni dizajner aerodromske infrastrukture, koji je objasnio da Turcima nije cilj aerodrom sam po sebi, već razvoj trgovine i turizma. „Meni je sve to djelovalo ozbiljno”, kazao je potpredsjednik Merdović. Beranski aerodrom bio bi najbliži za desetak opština u Crnoj Gori ali i Srbiji,odnosno gravitirao bi području koje ima veliku i brojnu dijasporu.

Treba sačekati još nekoliko dana i vidjeti da li je priča sa Turcima osnovana i ima li razloga da se Beranci i čitav sjever nadaju. Tendera u marketinške svrhe do sada nije falilo.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo