DRUŠTVO
NACRT PROSTORNOG PLANA: Spisak želja

Objavljeno prije
1 godinana
Objavio:
Monitor online
Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice
Crna Gora 2040. trebalo bi da bude zemlja iz koje se ne odlazi, u kojoj se gradovi odavno ne prebukiraju divljom i nehumanom gradnjom, a sela u kojima se proizvodi organska hrana imaju sve neophodne uslove za život – škole, ambulante, puteve… Gosti koji posjete Crnu Goru u nju će dolaziti autoputevima i brzim cestama ili preko dva moderna aerodroma. Smeća i divljih deponija neće biti, svaka opština će imati valjanu deponiju i reciklažni centar. Ovu idiličnu razglednicu donosi Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je odlazeća Vlada usvojila protekle sedmice.
Naglašeno je da ovaj dokumenat predstavlja temeljni strateški plan kojim će se odrediti budući razvoj Crne Gore u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim potrebama zemlje.
Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je njime akcentovano stanovništvo koje je ključni kapital države. Ona je naglasila da su u izradi plana imali problem, jer zbog odlaganja popisa u prethodne dvije godine nijesu imali novije podatke o broju stanovnika, domaćinstava i stanova, što im je otežalo posao. Tako je plan na kome je radilo preko 30 eksperata, od čega 20 doktora nauka, kao i predstavnici svih opština, sačinjen na osnovu podataka sa prethodnog popisa iz 2011. i projekcije demografskih kretanja.
Jovanović je istakla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital. Koliko je taj kapital bio i još je zapostavljen govore podaci iz Nacrta plana: ,,veoma je izražena depopulacija Sjevernog regiona – u periodu 1981-2019. izgubio je 65.947 stanovnika, odnosno 29,1 odsto stanovništva’’.
Planski cilj je smanjivati unutrašnje migracije do 2030, i svesti iseljavanje na minimum do 2040. Ipak, i u samom planu predviđa se da će se nastaviti smanjenje broja stanovnika na sjeveru sa sadašnjih 177 hiljada na 158 hiljada u 2040. godini, dok će se u centralnoj regiji povećati sa 293 na 338 hiljada, a u primorskom sa 148 na 171 hiljadu.
Da bi se depopulizacija preduprijedila, u planu se navodi da je potrebno podsticati ostvarenje viših stopa nataliteta, posebno u opštinama koje imaju izražene negativne stope. U tu svrhu naveden je i predlog mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova na sjeveru: saobraćajna dostupnost i infrastrukturno opremanje, podsticati razvoj turizma, poljoprivrede, prerađivačke industrije, unapređenje poslovnog ambijenta i uvođenje poreskih olakšica, vođenje stambene politike u cilju stimulisanja mladih za život i rad u regionu – subvencionisanje stambenih kredita, podrška za izgradnju pristupačnih stanova…
Ministarka Ana Novaković-Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona, kao i da je poseban akcenat na segmentu upravljanja otpadom. ,,Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković-Đurović.
Sadašnje katastrofalno stanje popisano je u Nacrtu plana. Naveden je broj nelegalnih i neuređenih deponija po opštinama. Rekorder je Podgorica sa 21 divljom deponijom, prati je Kotor sa 20, Berane 19, Herceg Novi 14, Nikšić 10, Pljevlja 9, Mojkovac i Plav po 8, Cetinje 7, Kolašin i Danilovgrad po 6, Andrijevica i Rožaje po 5, Bar i Tivat po 4, centri turizma Budva 3, a Žabljak 2, Bijelo Polje, Gusinje, Plužine, Petnjica, Šavnik i Ulcinj po jednu.
Pored smeća, u Planu je skenirana i trenutna urbanistička propast. Navodi se da je narušeno humano urbano stanovanje, te da je veoma teško naknadno obezbijediti adekvatno uređenje. Ozbiljan problem je prevelika koncentracije objekata u urbanim područjima uz prisutan seizmički rizik. Konstatuje se da se u određenim urbanim zonama ne može obezbijediti adekvatno saobraćajno i komunalno opremanje. Piše i da se u svim naseljima mogu evidentirati objekti koji u arhitektonskom smislu nijesu poštovali lokacijske uslove, morfologiju terena, niti tradicionalne osobenosti. Ističe se i veliki problem bespravne gradnje, posebno u najatraktivnijim područjima. Rješenje je, naravno, u poštovanju zakona i planova, a zaključuje se i da je potrebno detaljno evidentirati bespravne objekte, izvršiti dijagnozu njihove održivosti i legalizaciju u skladu sa zakonskim mogućnostima, prostornim i urbanističkim pravilima.
U ključnoj privrednoj grani – turizmu, predviđen je rast ukupnog smještajnog kapaciteta za oko 30.000 ležaja u 2030. u odnosu na 2019. Za primorski region 7.000 novih ležaja, isključivo u kategorijama 4 i 5 zvjezdica, dok je u nižim kategorijama predviđeno smanjenje kapaciteta. Za središnji region unapređenje učešća hotelskih kapaciteta od 53 osto. Najsnažnija stopa rasta kvalitetnih kapaciteta predviđena je za sjeverni region, prvenstveno u hotelima i planinarskim kampovima, do 2030. predviđen je rast sa 4.353 na 10.000 kreveta.
Predviđen je i razvoj poljoprivrede kroz aktiviranje neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta, kao i povećanje obima poljoprivredne proizvodnje. Cilj je smanjenje uvozne zavisnosti, naročito u sektorima proivodnje voća, povrća, mlijeka i mesa. Planira se i unapređenje organske proizvodnje, pružanje usluga direktno na farmi, povezivanje sa prerađivačima i turizmom… Istaknuta je i potreba unapređenja sveukupnih uslova života na selu kako bi se zaustavio trend depopulizacije – dobra putna infrastruktura, škole, ambulante i drugi sadržaji.
Što se tiče putne infrastrukture, ona bi do 2040. trebalo da bude ne dobra, nego odlična. ,,Predviđeno je da se rade dva glavna auto-puta. To su jadransko-jonski i saobraćajnica koja povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok. Ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja ka Albaniji. Dio auto-puta Bar – Boljare će se preklapati sa dijelom jadranko-jonske ceste”, kazao je na prezentaciji plana premijer Dritan Abazović.
Planom se predviđa izgradnja punog profila auto-puta Bar – Boljare, iako je studijom izvodljivosti ostala mogućnost da se od Berana prema Srbiji gradi kao polu auto-put ili brza cesta. Konstatuje se i da neće biti moguća izgradnja auto-puta od Podgorice prema Baru kroz teritoriju Nacionalnog parka Skadarsko jezero, zbog čega se predlaže duža i skuplja varijanta koja bi išla mostom preko Rijeke Crnojevića i u potpunosti zaobilazila zaštićena područja.
Za Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru Prostornim planom je predviđena trasa Nudo – Grahovo – Čevo – Podgorica, (obilaznica), do granice sa Albanijom. Ovaj auto-put bi se kod Farmaka ukrštao sa auto-putem Bar – Boljare. Odatle bi se auto-putem mogla nastaviti prema Baru, a sjeverno bi se išlo obilaznicom oko Podgorice do Smokovca, odakle bi išao novi krak auto-puta prema Tuzima i Albaniji.
Pored auto-puteva, planom je planirana i gradnja brzih cesta. Brze ceste bi išle oko Budve, Bara i Ulcinja i mostom preko Bojane do Albanije. Za saobraćajne gužve kroz Budvu predviđeno je i rješenje da se od Markovića, na putu Cetinje – Budva, napravi nova saobraćajnica koja bi se spuštala oko Budve i ukrstila na novi bulevar koji se gradi od Jaza ka Tivtu. Vozili bi se i novim brzim cestama od Nikšića prema Sarajevu, od Bijelog Polja do Pljevalja i dalje prema Goraždu, od Berana i Rožaja prema Peći…
U javnosti je najviše odjeka, koji je bio razlog i za podsmjeh, imala informacija o čak sedam aerodroma. Pored neophodne modernizacije dva postojeća Podgorice i Tivta, u planu je proširenje aerodroma u Beranama i Nikšiću, kao i otvaranje manjih aerodroma na Žabljaku, Pljevljima i između Bara i Ulcinja.
Planom se predviđa mogućnost aktiviranja nekadašnjih aerodroma Kapino polje kod Nikšića, ,,Špiro Mugoša” kod Podgorice, Berana, kao i slijetnopoletnih staza koje su nekada bile u funkciji kod Ulcinja i na Žabljaku. Zbog toga se planom zabranjuje gradnja u zonama ovih aerodroma i stvaraju pretpostavke da se planovima nižeg reda planira njihovo proširenje i modernizacija u cilju razvoja sportskog vazduhoplovstva i prijema manjih aviona, kao i mogućnosti baza za protivpožarne avione.
Pored saobraćaja, Abazović je istakao da je najvažniji aspekt energetika. Što se nje tiče, cilj je da Crna Gora do 2030. godine postane energetski nezavisna država. Najavio je dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnju vjetro i solarnih elektrana širom države. Istakao je da će biti neophodna izgradnja velikih dalekovoda na više lokacija duž cijele Crne Gore. Termoelektrana bi trebalo da bude rekonstruisana i ekološki prihvatljiva, gradile bi se tri elektrane na gas u Baru, Podgorici i Pljevljima, deset velikih solarnih elektrana, kao i četiri nova velika vjetroparka.
Na papiru sve to lijepo piše i izgleda, ali u praksi sam Prostorni plan je trebalo da bude završen još prije tri godine. Nije ni do sada, imamo Nacrt. ,,Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković-Đurović.
Da li će plan nova vladajuća većina biti voljna da usvoji, vidjećemo do kraja godine.
S obzirom na praksu, ona razglednica sa početka teksta mogla bi 2040. da bude znatno drugačija.
Neriješena pitanja
Nacrt Prostornog plana nije riješio pitanje hidroelektrane na Komarnici. ,,Da li Crnoj Gori treba hidroelektrana na Komarnici vjerovatno će ostati pitanje velike debate”, kazao je premijer Abazović.
On je izjavio i da su uvaženi zahtjevi lokalne zajednice i eksperata, zaobiđena je izgradnja mosta preko Veriga, jer bi time vjerovatno bio ugrožen status Kotora. Ipak, u samom planu most kod Veriga je i dalje naveden kao jedna od opcija. Obrađivači plana predlažu da nadležna ministarstva intenziviraju komunikaciju sa UNESCO-m i razmotre dodatnu pripremu procjene uticaja na baštinu koja bi imala rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.
I pored više puta ponovljenog obećanja Abazovića da se na Sinjajevini neće graditi vojni poligon, u planu je ostavljena ta opcija.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
SPAJIĆEVI MINISTRI: Sekretari apostola i ostali
-
NOVI SKY DETALJI O FUNKCIONERIMA UPRAVE POLICIJE: Hod po trulim daskama
-
PRAVOSUĐE IZMEĐU STVARNOSTI I NEREALNIH OBEĆANJA: Tužna Justicija
-
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Mnogo toga ne najavljuje dugo trajanje nove vlade
-
,,Stokholmski sindrom” talaca u zarobljenoj državi
-
IZRAELSKO PALESTINSKI SUKOB: Da li će Gaza biti Vijetnam Izraela
DRUŠTVO
NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije
4 danana
28 Marta, 2025
Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.
Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.
Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.
Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Marta, 2025
Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi
Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.
Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne. Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.
Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.
Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.
Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.
Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.
Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.
Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.
Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima, potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.
Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis. Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?
Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je 30.05.2022. godine.
Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi, bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.
Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.
Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale. U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara. Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.
Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.
Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.
Da li će Mohamed Alabar graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina koja budi sumnju

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Marta, 2025
Kompanija Eagle Hills Montenegro registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su izmirili sve poreske obaveze. Dobijaju ih u rekordnom roku. Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana
Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.
„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.
Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana – “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.
Upravo u tom periodu, 6.marta, kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze. Dobijaju ih u rekordnom roku. Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.
Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo punih 10 dana da dobije taj dokument.
“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.
“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.
Eagle Hills Montenegro dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži. U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili. Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do 1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.
Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.
“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.
U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.
Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića dočekao i Alabar. Nimanbegu je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.
“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.
Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.
Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.
Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.
Mustafa CANKA
Komentari
Kolumne

Novi broj


VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje
Izdvajamo
-
INTERVJU3 sedmice
BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati
-
DRUŠTVO4 sedmice
VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama
-
Izdvojeno4 sedmice
SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu
-
DRUŠTVO4 sedmice
NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
-
Izdvojeno4 sedmice
SAD, RUSIJA, UKRAJINA, EVROPA: Istorija, sada i ovdje