U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

„Kada bi se proglasila epidemija, onda ne bi morali da čekamo na ovakva neozbiljna retroaktivna rješenja, nego bi djelovali onako kako treba, a to je sanitarna sječa. Da se spašava što može da se spasi“ – naglašava Jasavić.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta prošlog ljeta, a zatim u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor  Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori.

Jasavić je objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe dostavio još u aprilu prošle godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.

Kada je u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, utvrdio je da se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.

Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu. Osim što su saslušani bivši i aktuelni direktori Nacionalnog parka Prokletije, Jasavić kaže da nema druge infomacije da li je nešto dalje u tom prvcu rađeno.

U međuvremenu, zbog blage zime, bolest potkornjaka prešla je iz zone Nacionalnog parka i u državne šume, i zahvatila oko dvadeset hiljada kubika smrče.

„Ja sam i njima naložio mjere sanitarne sječe. Uprava za šume, koja gazduje državnim šumama, počela je sanitarnu sječu u šumama kojima gazduju, ali treba da to rade brže, da ubrzaju tendere i administrativne procedure. Mora da se radi ekspresno brzo, jer poktornjak se širi munjevitom brzinom. Mislim da je potrebno da se proglasi epidemija, zatim i vanredno stanje i da se onda radi silovito brzo“ – smatra Jasavić.

On navodi kao primjer bespravne sječe, za koje kaže da ih, naravno, treba suzbijati, ali da potkornjak trenutno pravi neuporedivo veće štete.

„Ne želim da kažem da nema šteta od bespravne sječe, ali mogu vam sa sigurnošću reći da potkornjak pravi pravi haos u šumama. Zbog toga, ja odustati neću. Podnosiću ponovo krivične prijave, i to pojedinačno, jer ovoliko čekanje u zoni Nacionalnog parka je nedopustivo i neshvatljivo“ – smatra Jasavić.

Podršku inspektoru Jasaviću daju  jedino iz Udruženja drvoprerađivača Plav, koji su krajem jeseni doveli stručnjake iz Nacionalnog parka Tara u Srbiji i organizovali okrugli sto.

„ Kome to ide na ruku da se sasušena stabla, i prsten oboljelih oko njih, sječe, meni nije jasno. To je nemar državnih institucija prema našoj opštini, u zoni Prokletija, koje bez šuma neće biti iste. Mi pozivamo međunarodnu javnost da proprati ova dešavanja, jer ovo što radi menadžment Nacionalnih parkova Crne Gore, sad i Agencija za zaštitu životne sredine, predstavlja ekocid“ – kaže predstavnik ove asocijacije  Nedžad Cecunjanin.

Nacionalni park Prokletije je najmlađi park u Crnoj Gori, a osnovan je 2009. godine. Površine je 16.600 hektara i nalazi se na teritoriji opština Plav i Gusinje.

Karakterišu ga visoki planinski vrhovi, rado posjećivani od strane domaćih i stranih turista, ali i velika prostranstva šuma.

„Zakon je  predvidio da se u zoni bilo kojeg nacionalnog parka  mora izvoditi čišćenje, odnosno sanitarna sječa i izvlačenje takozvanih izvalina, odnosno stabala koja su oborena od nevremena, kao i stabala koja su zahvaćena bolešću. Mi u Plavu svjedočimo potpunom neradu i neaktivnosti, zbog koje će neko kad-tad morati da odgovara“ – upozoravaju predstavnici Udruženja drvoprerađivača Plav.

Sagovonici Monitora objašnjavaju da  opaka bolest potkornjaka, koja je zahvatila čak i  zakonom zaštićenu moliku, koja je do sada pokazivala otpornost, dovodi do toga da se zaražena stabla suše, a krajnji negativni rezultat je to da šume na kraju izgledaju kao poslije velikih požara.

Naglašavaju da se bolest proširila toliko da se može vidjeti i sa ulica grada pri pogledu na okolne planine. Čini se da je potkornjak ušao i u institucije.

                           Tufik SOFTIĆ