Aktivisti civilnog sektora, sociolozi, advokati, ekonomisti i novinari za Monitor komentarišu događaje koji su 2015. godine obilježili crnogorsku političku scenu
VANJA ĆALOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-a: Novi pravci za djelovanje opozicije
– Tri događaja bih izdvojila kao posebno politički značajne: formiranje nekoliko novih političkih partija, pozivnica za NATO i protesti Demokratskog fronta. Mislim da je svaki od ovih događaja ponaosob otvorio nove pravce mogućeg djelovanja kako opozicije tako i dijela vlasti.
Prvo, osnivanje novih partija različitih političkih profilacija i programa daje građanima veću mogućnost izbora nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu, ali i pooštrava političku konkurenciju među opozicionim partijama, koja može dovesti do većeg kvaliteta ponude.
Takođe, pozivnica za NATO zatvara veliki jaz koji je postojao između SDP-a i opozicionih partija, pa nije nemoguće očekivati ozbiljniju i stratešku saradnju te partije sa opozicijom.
Konačno, radikalizacija političkih prilika do koje je došlo zbog protesta DF-a je polarizovala opozicionu scenu. Vidjećemo da li će lideri opozicije moći da se izdignu iznad ličnih konflikata i razlika i nastupe koordinirano u cilju obezbjeđivanja uslova za fer i demokratske izbore, ili će se opozicija iscrpljivati međusobnim optužbama i suštinski se baviti samo preraspoređivanjem istog biračkog tijela.
BOJAN BAĆA, SOCIOLOG: Događanje građana
– Kao najznačajniji događaj u protekloj godini izdvojio bih, da se tako izrazim, „događanje građana”, odnosno reakciju građana na nasilno uklanjanje šatora ispred Skupštine Crne Gore. Empatija, hrabrost i solidarnost, koju su pokazali mnogi uprkos prljavoj propagandi i zastrašivanju, unijela je jednu sasvim novu energiju u problematične proteste jednog neodgovornog političkog subjekta. U svemu tome, društvene mreže pokazale su svu svoju snagu i, čini mi se, potpuno nadjačale mejnstrim medije.
Mobilizacija i samoorganizovanje građana je ono što je bilo prijeko potrebno Crnoj Gori: da se zahtjevi, interesi i identiteti artikulišu „odozdo”, a ne da ih kreiraju otuđene elite i da se potom, kako bi rekli, „bacaju u narod”. U ta dva protesta u razmaku od nedjelju dana vidjeli smo kolika je snaga aktivističkog građanstva – da potpuno izmijeni karakter protestnih okupljanja i ukloni stigma sa vaninstitucionalne političke borbe.
Događaj koji je, pak, ostavio gorak ukus jeste nesposobnost (navodnih) predstavnika tih građana da iskoriste trenutak, kapitalizuju na njemu i pretvore ga u pritisak javnosti pod kojim bi vladajuća koalicija morala da pravi ustupke. Vidjeli smo kako su se neodgovorno ponijeli organizatori protesta, ali ono što me je zaprepastilo jeste reakcija drugih opozicionih partija koje su, zarad političkih poena kod međunarodnih igrača, odlučile da „iskuliraju” najveću instituciju u Crnoj Gori – nosioce suvereniteta. U tom smislu, ako smo nešto naučili u 2015. godini to je da naše društvo ima, pod jedan, profesionalne političare i, pod dva, građane koje nema ko da predstavlja.
ALEKSANDAR ĐURIŠIĆ, ADVOKAT, PODGORICA: Ispiranje mozga
– U 2015. godini ne vidim nijedan događaj niti rezultat koji je autonoman proizvod crnogorske politike. U našoj politici niko još nije napravio prvi korak. Niko ne čini ništa da stvori uslove za proizvodnju i zaštitu domaće hrane. Poljoprivreda je svedena na propagiranje otvaranja bistijerni, iako je voda pronađena i na Marsu.
Nauka u Crnoj Gori je na užasno niskom nivou. Treba je kao resor ukinuti. Obrazovanje je takođe na veoma niskom nivou. Da li iko zna koja je državna politika u oblasti kulture, sporta, zdravstva… Šta čini politiku finansija? Da li se porezima od zanatlija i budvanskih kafana pravi ozbiljna politika održavanja budžeta i kandidovanjem novih, ostalom svijetu nepoznatih, krivičnih djela (kao neplaćanje poreza i doprinosa). Kome služe i čija je politika donošenje besmislenih zakona i neprimjenjivih normi…
Sve ovo govori o politici koja nije državna nego antidržavna i necivilizacijska. Takva politika je u službi marketinga katastrofalno loših političara.
U Crnoj Gori se pokušava svaki događaj, makar bio banalan i proizvod redovnog toka stvari, prikazati kao rezultat zvanične politike. To su prepoznali globalni centri, pa nas pakuju ne rukovodeći se prioritetno našim interesom, jer on im nije ni dočaran od strane naših izabranih predstavnika. Oni i ne znaju šta su ciljevi i interes Crne Gore. Ne postojanje naše integralne i jasne politike doprinosi našem odsustvu u procesu odlučivanja.
Poseban događaj nije bilo koji detalj u postupku evropskih i atlantskih integracija. To nas sleduje prije ili kasnije. Ne vjerujem da ovim povodom Vladina politika nije umjela da nađe balans u svom nekontrolisanom marketingu, nego bespotrebno pravi od Rusa neprijatelje i insistira na prevaziđenim antagonizmima. Rusi su milione eura uložili u našu zemlju. Amerikanac nikad neće tražiti da odustanete od svoje kulture i parčeta hljeba koji imate. Britanac da nasumice hapsite ljude na osnovu necivilizacijskih i izmišljenih krivičnih djela. Ili da hapsite iz inata penzionisane bankarke.
Pretjeranim propagiranjem navodnih uspjeha vlasti građanima se ispira mozak. Posebno uoči izbora. Stoga je očekivano propagiranje otvaranja jednog radnog mjesta u Danilovgradu, otvorene sjednice Vlade (sa besmislenim pitanjima ,,može li sniženje” i ,,ka’ će bolja plata”), par stanova za penzionere, pozivnice za NATO, bistijerni i pljevaljskog sira (iako svi o tome sve znamo odavno), demonstracija, pa nasilja bilo policijskog ili uličnog (uvijek maskiranog)…
Propaganda nikoga nije učinila boljim državnikom ili čovjekom. Kredibilni ljudi ne varaju ljude.
OMER BAJRAKTARI, EKONOMISTA, ULCINJ: Pozivnica za NATO ubrzaće demokratizovanje Crne Gore
– Za mene je naznačajniji politički događaj u 2015. dobijanje pozivnice za NATO. Uvjeren sam, a događaji koji su u toku to već potvrđuju, da će se time ubrzati proces stasavanja Crne Gore u demokratsku državu. Iako NATO nije humanitarna organizacija, geografija i ekonomija nam govore da moramo biti u tom savezu. Pohvalno je takođe što smo ove godine otvorili dosta poglavlja u pristupnim pregovorima.
VLADAN ŽUGIĆ, UREDNIK POLITIČKE REDAKCIJE U ND VIJESTI: Protesti DF-a obilježili 2015.
– Politiku porede sa prostitucijom. Očekivanje da će protesti Demokratskog fronta dovesti do smjene vlasti i demokratskih promjena u Crnoj Gori je ravno zaljubljivanju klijenta u prostitutku, ili obratno. Sa druge strane, u racionalnoj ravni, protesti DF-a su imali i imaće značajne posljedice na politička dešavanja u Crnoj Gori zbog čega su oni događaj koji je, prema mom mišljenju, obilježio 2015.
Prvo, privukli su pažnju na stanje demokratije u Crnoj Gori u Vašingtonu i EU i, bez obzira na to što je buka možda stizala iz ruskih truba, većina građana 24. oktobra je protestvovala zbog društvene i socioekonomske nepravde.
Drugo, protesti su podijelili političku scenu na dva retrogradna pola – DPS i Front koji se vratio na retoriku Srpske liste 2012.
U centru su Demos, Demokrate, URA i, po svemu sudeći, SDP. Još je Toni Bler rekao da centar dobija izbore. Lekiću, Bečiću, Rakčeviću i vjerovatno Krivokapiću ostaje da iskoriste poziciju u koju su ih postavili protesti DF-a uz sve očigledniju političku impotentnost DPS-a koji se od parlamentarnih izbora 2012, preko predsjedničkih do lokalnih u Podgorici, muči sa osvajanjem većine.
Goran Đurović, predsjednik Upravnog odbora Koalicije NVO -saradnjom do cilja i član Savjeta RTCG: Solidarnost kao građanska odgovornost
– U godini koja neće ostati upamćena po dobrim vijestima, građanski aktivizam i upornost roditelja beba inficiranih u bjelopoljskoj bolnici, kojom su natjerali institucije da poštuju zakonsku proceduru i suspenduju sa funkcija optužene za ovaj slučaj, jedan je od rijetkih pozitivnih političkih momenata, prouzrokovan tragičnim događajem. Slaviša Knežević, Eldin Salemović i Predrag Karišik su svojim ponašanjem i djelovanjem pokazali da se može uticati na institucije i osigurati primjena zakonskih normi. Roditelji su više puta u ovoj godini iskazivali nezadovoljstvo radom državnih organa u vezi sa ovim slučajem, a tokom posljednih protesta ispred zgrade Opštine Bijelo Polje ugrozili su i svoj život štrajkujući glađu. Podrška koju su im u ostvarivanju njihovih zahtjeva pružili građani Bijelog Polja daje nadu da solidarnost još postoji kao osnovni izraz građanske odgovornosti.
Jedan od mnogobrojnih loših političkih događaja u 2015. je tragikomično formiranje Agencije za borbu protiv korupcije. U ovom poduhvatu svi su dobro trgovali, a po običaju najbolje je prošao najjači – DPS. Savjet te nove institucije formiran je u postupku koji je jedino i mogao da iznjedri direktora kojeg sada navodno kritikuju oni koji su takav ishod omogućili. U postupku izrade Zakona o sprečavanju korupcije, ignorisani su predlozi jednog broja NVO da se iz postupka formiranja Savjeta agencije, koji bira njenog direktora, zbog većeg stepena samostalnosti ovog tijela isključe predstavnici političkih stranaka. Radno tijelo Skupštine nadležno za poslove korupcije, kojim predsjedava predstavnik opozicione stranke, ignorisalo je upozorenja jednog broja NVO da je najmanje jedan kandidat za člana Savjeta u konfliktu interesa. Ignorisao je ta upozorenja i predstavnik NVO u Komisiji koja je birala Savjet agencije. Opozicionom predstavniku bilo je važno da se u Savjet imenuje i predstavnik kojeg smatraju svojim kadrom. Tako formiran Savjet agencije većinski je podržao direktora koji je iz penzije vraćen da obavlja odgovornu funkciju. Time se na primjeru formiranja institucije koja treba da ima važnu ulogu u borbi protiv korupcije vidjela sva bijeda i površnost različitih aktera koje povezuju međusobni interesi – potpuno suprotni interesima građana.
Priredio: Veseljko KOPRIVICA
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
ANKETA4 sedmice