Na trulim daskama koje sudstvo znače u posljednje vrijeme sve je više akcije ali i reakcije. U Višem sudu doneseno je nekoliko odluka, koje mogu dovesti do ukidanja presuda u trenutno najznačajnijim slučajevima, već duže vremena u javnosti prepoznatim kao – skandalozni. Nikšićanin Milan Zindović zatražio je od Sudskog savjeta razrješenje predsjednika Višeg suda u Podgorici Mušike Dujovića zbog grubog kršenja Ustava i zakona. On je Sudskom savjetu zvanično podnio inicijativu za podnošenje predloga za razrješenje Dujovića. Kao razlog za to Zindović navodi postupanje Dujovića u predmetu Jadranska straža, gdje je njegov brat Dragan Zindović osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistva. Zindović u prijavi tvrdi da je Dujović prekoračio granice službenog ovlašćenja tako što je predmet koji je metodom slučajne raspodjele dodijeljen sudiji Evici Durutović neovlašćeno uzeo kako bi sam sudio u tom procesu.
UKINUTE PRESUDE: I Apelacioni sud je potvrdio da je Dujović grubo prekršio zakon tako što je optuženima uskratio pravo na odbranu i na pravično suđenje, odlukom ukinuo presudu koju je izreklo vijeće na čijem je čelu bio. Sudija Svetlana Vujanović potpisala je rješenje o ukidanju.
No, nije Dujović jedini pod lupom javnosti. Dvije presude koje je donijela sudija Slavka Vukčević dovedene su pitanje zbog grubih grešaka. Radi se o presudi optuženima za ubistvo Slavoljuba Šćekića i optuženima za šverc 2,5 tone marihuane u predmetu Golubovi.
Kako će se ova dva slučaja završiti – uskoro ćemo znati. No, dosadašnje iskustvo govori da ljudi iz sudstva i tužilaštva, koji naprave prekršaje na svojim radnim mjestima, karijeru uspješno nastavljaju kao advokati i dalje ulazeći u sudnicu – samo sa druge strane.
FORMA ZADOVOLJENA: Šta god da su radili tokom svoje karijere u sudstvu i tužilaštvu, vrata advokature širom su im otvorena. Zdravko Begović,
predsjednik Advokatske komore Crne Gore u razgovoru za Monitor objašnjava: ,,U Zakonu o advokaturi jasno stoji da advokat može biti svako ko, pored ostaloga, nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim bavljenja advokaturom, što znači da i Advokatska komora u svoj registar upisuje sve one koji zadovoljavaju formalne uslove propisane zakonom i Kodeksom komore”. Begović objašnjava kako je nemoguće na osnovu sumnji nekome ne odobriti upis u registar i tako ga onemogućiti da postane advokat.
Pokušali su, još jednom, da provjere da li je u redu povratak sudija i tužilaca s greškama u sudnicu. No, nije im pošlo za rukom. ,,Mi smo, u Advokatskoj komori, za sve slučajeve razriješenih sudija i tužilaca, kada su tražili da ih upišemo u naš registar, tražili mišljenje nadležnih organa koji su odlučivali o njihovom razrješenju, kako bi provjerili da li su podobni”. No, kako kaže Begović, niko nikada im nije odgovorio na te upite pa su bili prinuđeni da bivše sudije i tužioce upišu u registar. Tako su oni, bez ikakvih prepreka, postali advokati.
SAMI OTIŠLI: Begović objašnjava i kako su svi koji se bave advokaturom itekako svjesni da su neki ljudi iz njihovih redova postali advokati nakon sudske ili tužilačke karijere, napustili sami te institucije nakon grešaka koje
su počinili, ne čekajući da budu razriješeni. A tek u tim slučajevima
Advokatska komora ne može da učini ništa i mora ih upisati u registar.
Begović tvrdi i da je sasvim izvjesno da među advokatima postoji odijum prema ljudima koji dolaze iz sudova i tužilaštava jer oni uglavnom misle da već imaju izgrađenu ,,infrastrukturu” u institucijama gdje su radili. Zato u nekim zemljama, čak i u okruženju, sudije kada pređu u advokaturu neko vrijeme ne mogu zastupati stranke pred sudovima u kojima su radili. No, kako tvrde u Advokatskoj komori, kod nas je to teško izvodljivo zbog toga što smo mala zemlja, s malo sudova, pa bi takvo zakonsko rješenje dovelo u neravnopravan položaj sve one koji ne bi mogli da se bave poslom koji žele.
No, osim advokatske karijere, nakon počinjenih grešaka u sudnici ,,otpisanima” sada na raspolaganju stoji i odlično plaćeni posao notara. Ipak, iz Ministarstva pravde su poručili da neće organizovati polaganje zakletve za notare sudiji Slavki Vukčević dok se ne ispita da li je prekršila zakon prilikom pisanja presuda za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića i u slučaju Golub, gdje je napravila greške. Sa druge strane – Vukčević tvrdi da se radi samo o tehničkim greškama i da vjeruje da će biti izabrana za notara.
ORGANIZACIJA: Predrag Bulatović iz SNP-a kaže: ,,Nije moguće da jedan, dvojica pa i trojica sudija naprave tolike propuste s tačkom i zarezom, a da su prethodno obezbijedili neka radna mjesta ili kasnije budu uspješni advokati i da se uopšte ne pokrene proces protiv njih. Osnovano sumnjam da tu postoji organizacija.”
Ministar pravde Duško Marković tvrdi: ,,Evidentno je da je bilo propusta i svi koji su griješili moraće da odgovaraju. Ali dajte da sačekamo da se stvar dovede do kraja. Te procedure su veoma brze.”
Pitanje je šta bi se desilo da mediji nijesu pokrenuli pitanje sudskih propusta i insistirali na odgovorima. U tom slučaju problema s polaganjem zakletve, vjerovatno, ne bi ni bilo. Pa bi u notarima završili oni kojima suđenje nije išlo od ruke. Kao što su se advokature latili Radovan Mandić ili Zoran Piperović. Ministarstvo pravde, koje sprovodi zakon o notarima, ne provjerava sudije, niti toga ima u zakonu. Jedina preporuka da neko postane notar je to što je bio sudija.
Zato ne treba da čudi reakcija Vesne Medenice na pitanja novinarke TV Vijesti o sudijskim greškama. Nije lako dirigovati raštimovanim orkestrom. Lakše je optužiti publiku da nema sluha.
Pritužbe
,,Na žalost , trenutno je mnogo disciplinskih prijava klijenata protiv advokata”, kaže Zdravko Begović. No, kako objašnjava, među prijavama je dosta i neosnovanih, koje su proizvod ljutnje klijenta jer je izgubio spor. ,,Najveći su problem kratki rokovi zastarjelosti pritužbi koje, po zakonu, moraju biti podnesene u roku od 60 dana od samog događaja na koji se klijent žali. Nakon tih 60 dana nastaje apsolutna zastarjelost”, objašnjava Begović. Upozorava da klijenti to često ne znaju pa čak i poslije nekoliko godina dolaze s pritužbama na rad advokata ,,što je neprihvatljivo po zakonu te takve pritužbe ne možemo ni uzeti u obzir”. Naravno, ima i ozbiljnih slučajeva gdje bi se zaista moglo ispostaviti da su advokati obmanuli klijente.
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice