Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žmurke sa kriminalom

Objavljeno prije

na

Nije u Crnoj Gori uvijek lako, gledajući kakve stvari jesu, sjetiti se kakve bi trebale da budu. Uzmimo državno tužilaštvo sa Rankom Čarapić na čelu. Prema Ustavu i Zakonu o Državnom tužiocu ,,državni tužilac vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela…”. U stvarnosti, Vrhovna državna tužiteljica bavi se svojim poslom – ponekad. Što sitniji lopov, to veća mogućnost da će završiti u zatvoru. U Zakonu još piše da se funkcija državnog tužioca ne smije vršiti ni pod čijim uticajem i niko ne smije da utiče na državnog tužioca u vršenju njegove funkcije. Šetaju, eto, recimo, predsjednica Vrhovnog suda, njena drugarica advokatica i Vrhovna državna tužiteljka Goricom. Ne samo da Ranka Čarapić ne smije biti pod njihovim uticajem, nego ni dvije drugarice ne smiju da utiču na nju. Situacija je jasna.

Stižu ovih dana na naplatu milioni koje je potrošio Oleg Deripaska s društvom, a vratiće ih građani Crne Gore. Tih đavoljih milona ukupno je 132. Kad su prije dvije godine iz Pokreta za promjene tražili da se pokrene istraga i ugovor o poravnanju između ruskog suvlasnika KAP-a i države poništi, jer je štetan za državu, Ranka Čarapić je bila ko zapeta puška. ,,Provjerićemo inicijativu, preduzećemo sve što bude trebalo. Koliko će trajati, ono što je uvijek sporno, postupak i provjere to naravno zavisi od složenosti provjera”.

Očigledno je bilo previše složeno.

Tužilaštvo je u ovoj zemlji glavni razlog što se političari prema ogromnim direktnim štetama koje su proizveli odnose kao da su, recimo, obukli odijelo koje im se ne slaže sa kravatom. Najistrajniji su u toj disciplini prvaci SDP-a. Kad prođu godine i potroši se šta se imalo, oni hrabro kroče i kažu kako je neki posao ,,greška” i kako su, uostalom, njihovi ministri bili protiv njega. Niko nije odgovoran, niko kriv iako se zna i ko je KAP prodavao i ko se poravnavao. Prodaju KAP-a potpisali su Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Vlade, Asim Telaćević, direktor Fonda za razvoj, Branimir Bojanić, direktor Zavoda za zapošljavanje, Radoje Žugić, direktor Fonda PIO. Poravnao se ministar ekonomije Branko Vujović. Ništa nije imala da ih pita Ranka Čarapić.

Iz MANS-a su ovih dana ocijenili da je krajnje vrijeme da vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić konačno ispita motive i odgovornost Mila Đukanovića, Branimira Gvozdenovića, Igora Lukšića, Branka Vujovića, Vladimira Kavarića, ali i drugih koji su ,,dizali ruke za problematične odluke” u privatizaciji KAP-a.

Inače, bilo bi pošteno da Vrhovna državna tužiteljka bar pola plate daje MANS-u. Oni joj lijepo prikupe materijal, pa ona probere. Kad je pravo vrijeme ponešto se i iskoristi. Kao u slučaju Zavale koji je dugo čučao nacrtan u tužilaštvu, pa aktiviran kad je trebalo zbog viših partijskih poslova.

Istraga oko Zavale počela je 2008., istovremeno kad i oko Prve banke. Dvije godine kasnije Ranka Čarapić je objašnjavala kako su oba slučaja pri kraju. ,,Tražimo još neke informacije još neka pojašnjenja, vjerujem da ćemo i povodom Prve banke biti u prilici da brzo donesemo odluku”.

Prva banka je isparila.

Ovih dana MANS je podnio krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore. Tu su razni ministri turizma Predrag Nenezić i Branimir Gvozdenović, Predrag Sekulić, i još cijeli red zaslužnika. Više je nego osnovana sumnja da Ranka Čarapić neće mrdnuti.

Naša tužiteljica, doduše, radi kad neko sa strane obavi posao i još je lijepo zamoli . Teškom mukom je naša država, na čelu sa tužiteljicom, prepoznala da nije baš sve u redu sa poslovanjem braće Šarić. Objašnjavali su nam i kako to nijesu naša posla i kako Srbija neće da nam kaže u čemu je problem, i kako naš Ustav ne dopušta da naše kriminalce izručujemo i da je sve skupa napad na Crnu Goru. Ustav mijenjali nijesmo, ponekoga smo morali da izručimo, ali tad je tužiteljica ćutala.

Druga je stvar, što, kad hoće, Ranka Čarapić zna kako treba. Kad je odlučeno da privremeno bude oduzeta imovina Duška Šarića i Jovice Lončara, objasnila je: ,,Nesklad između legalnih prihoda koje su Šarić i Lončar i pravno lice Mat compani’ostvarili od 2006. do 2010. godine i imovine koju posjeduju kao fizička lica ili su je prenijeli na pravno lice Mat compani, ukazuje da postoji osnov sumnje da je imovina stečena nezakonito”. Pitanje je bi li u ovoj zemlji ostao kamen na kamenu, kad bi, nekim čudom, tužilaštvo krenulo da redom uočava ovakvu vrstu nesklada.

Ili, kad bi se osvrnulo na susjedstvo. Županijsko tužilaštvo u Zagrebu nedavno je podiglo optužnicu protiv bivšeg šefa uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravka za slučaj prodaje jeftine struje mostarskom kombinatu Aluminij. U optužnici je, prenosi RFE, napisano da je spornim ugovorom Hrvatska elektroprivreda oštećena za oko 90 miliona eura. U Hrvatskoj je istraga o jeftinoj preprodaji struje Aluminiju okarakterisana kao jedna od najvećih afera. Osim Ivana Mravka, direktora HEP-a, na optuženičkoj klupi uskoro bi se mogao naći i nekadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader, po čijem je zahtjevu Mravak radio, ali i rukovodstvo auminijskog kombinata.

Zakon, naravno, reguliše i pitanje – šta sa državnim tužiocem koji ne radi svoj posao. Postoje disciplinske mjere i umanjenje zarade do dvadeset odsto, a propisan je i način na koji se državni tužilac razrješava dužnosti. Recimo, ako ,,nestručno i nesavjesno vrši tužilačku funkciju”. Predlog za utvrđivanje odgovornosti državnog tužioca ili zamjenika podnosi se Tužilačkom savjetu.

Onda dođe dio u kojem se čovjek mora grohotom nasmijati: predlog za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca podnosi ministar pravde. U ovom slučaju Duško Marković za Ranku Čarapić. Eto naučne fantastike.

Svi oni koji ovih dana insistiraju da državni tužilac uđe u KAP, Željezaru, Elektroprivredu, zapravo bi trebali da krenu sa druge strane. Da, za početak državni tužilac uđe kod državnog tužioca. Ali, to se, za sada, neće desiti. Najnovija izjava premjera Lukšića pokazuje da je vrhovna tužiteljica ispunila njegova očekivanja.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo