Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugoša, po metru kvadratnom

Objavljeno prije

na

Glavni grad Crne Gore na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom, kako je ove sedmice prvi put saopštio, za proteklih 14 godina dodijelio je 600 stanova. Mugoša i dalje izbjegava da objelodani spisak dobitnika. Upravni sud donio je čitav niz rješenja kojima se nalaže Glavnom gradu da se ta lista učini dostupnom. Narečeno govori jedno: dodjeljivanjem stanova – među ostalim mehanizmima – Mugoš zloupotrebljava funkciju.

Iako je gradonačelnik vrhovni i neprikosnoveni donosilac važnijih odluka u organima Glavnog grada, pa i onih o dodjeli stanova, trudi se da stvari zavije u institucionalnu odoru. Kazao je kako mu je žao što u pravilnicima nema diskrecionog prava da on dodijeli stan. Koliko bi ih, podobnima, tek onda dijelio.

,,Iz fonda moramo opredijeliti stanove za jedan dio zaslužnih rukovodilaca koji su za relativno kratak period unaprijedili rad službi Glavnog grada”, saopštio je Mugoša i napomenuo da o tome ko će dobiti stan odlučuju nadležne komisije. Njegove.

Jednom takvom, za rješavanje stambenih potreba, predsjedavao je Mugošin partijski saborac, direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić. Lani, krajem avgusta, tako je dodijeljeno 19 stanova funkcionerima gradske uprave, a u tri slučaja opredijeljena nepovratna sredstva ,,po osnovu poboljšanja uslova stanovanja”.

Nakon uvida u imovinske kartone zaslužnih, dostupne u Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, ispostavilo se da su neki od funkcionera već vlasnici neke nekretnine, uz natprosječno visoka mjesečna primanja.

Vlasnik stana od 84 kvadratna metra, direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Glavnog grada Borivoje Marić od Mugošine komisije dobio je stan površine 47,5 kvadrata. U tom trenutku Marić prima platu od 1.094 eura, plus dodatnih 1.223 eura kao član Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

Glavnom gradskom administratoru Željku Vukoviću Komisija dodjeljuje stan od 87 kvadratnih metara, u svojstvu zakupa, sa mogućnošću kupovine po povoljnim uslovima. U njegovom imovinskom kartonu stoji da je tokom 2011. godine imao mjesečna primanja od 1.180 eura, i imanje u Bandićima, površine 27.000 kvadrata, a da njegova supruga posjeduje kuću u Sutomoru od 200 kvadrata i zemljište u Baru, površine 4.380 metara kvadratnih.

Gradskom sekretaru za finansije, Mugošinoj desnoj ruci za novac, Miomiru Jakšiću, Komisija je dodijelila 30.000 eura za unapređenje uslova stanovanja iako je tada, u njegovom imovinskom kartonu, stajalo da je vlasnik porodične kuće u Podgorici od 215 kvadrata, placeva u Danilovgradu, na Žabljaku, kuće na Žabljaku od 63 kvadratna metra. Njegova supruga vlasnica je stana u Budvi (40 kvadrata). Jakšićeva ukupna mjesečna primanja, u tom momentu, iznosila su 1.750 eura.

Mugoša je, preko svoje komisije, pomogao i direktoricu Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Nadu Mugošu. Ona je dobila 75.000 eura za poboljšanje stambenih uslova. Iako je vlasnica stana na Cetinju, iako je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavila ,,gotov novac od prodaje stana 24 kvadrata u Budvi”, iako je mjesečno primala 1.328 eura, iako je njen suprug Vladimir (zaposlen u Vodovodu) primao 1.200 eura, iako je vlasnik kuće (150m2) i stana (42m2) u Podgorici.

Od 2000. godine, od kada je gradonačelnik Podgorice, ovakvih primjera je bezbroj. Mugoša ih, u ogromnoj većini, čuva kao poslovnu tajnu. Odbornica Pokreta za promjene Branka Bošnjak, povodom najnovijeg odbijanja gradonačelnika da objavi spisak sa imenima ljudi kojima su dodijeljeni stanovi, za Monitor kaže da nije istina da gradonačelnik poštuje odluke suda jer je Upravni sud donio čitav niz rješenja (na tužbe Pokreta za promjene) kojima se nalaže Glavnom gradu da se taj spisak učini dostupnim.

,,Od 2011. godine Glavni grad raznim pravnim gimnastikama pokušava da sakrije ovu listu, pa se u jednom navratu pozovu na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pa ih Agencija za zaštitu ličnih podataka demantuje, onda su sa Komisije prebacivali loptu na Skupštinu pa na Glavnog administratora, pa odjednom on postaje nenadležan, pa pod pritiskom suda da moraju upit proslijediti na pravu adresu, opet se krug zatvorio na Komisiju, kojoj sam na samom početku i dostavila pitanje. On ne želi dati taj spisak jer je svjestan kompromitacije”.

Poslanici su svojevremeno jednoglasno(!) usvojili izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema njima opštine su dužne da objavljuju ugovore koje sklapaju sa fizičkim i pravnim licima. Mugošin maksimum: ponudio je spisak adresa na kojima su stanovi i preporučio novinarima i javnosti da se potrude da saznaju imena. Iživljavanje.

Ko je sve, i kako, dobijao stan sa Mugošinog spiska, javnost godinama doznaje na razne načine, uglavnom ne onako kako je zakonom propisano. Tako u knjizi Moldavka, istinita priča (koliko je zaista istinita pisali smo u tekstu Moldavka, neistinita priča, od 1. novembra), advokata Zorana Piperovića, nedavno čitamo na koji način je službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Tihomir Gačević dobio stan.

Piperović piše: „Tiho nije u Kolašinu. Planira hapšenje. Uveliko. Moj drug. Zbog

koga sam danima molio drugog drugara, gradonačelnika Miomira Mugošu, da mu dodijeli stan, iz kvote za najbolje policajce. I dobio ga je. I zahvalio mi lijepo. Vezujući me lisicama”. Ni Mugoša, ni Gačević nijesu demantovali navode iz knjige, o dodjeljivanju stana preko veze.

Gačević je posljednji put dospio u javnost kada je objavljeno (sam potvrdio), da je prisustvovao, već čuvenom, sastanku u Kampu na Zlaticu koji je organizovao Veselin Veljović. Nakon toga iz ANB-a saopštavaju da je Gačević sastanku prisustvovao bez znanja i saglasnosti direktora Agencije Bora Vučinića, te da je protiv njega pokrenut disciplinski postupak.

Eto iz trećerazrednih knjiga saznajemo kako je Mugoša dodjeljivao stanove, gdje i u kakvoj su se atmosferi takve odluke donosile. ,,Jasno je da je on dijelio stanove onima koji su njega lično i njegovu partiju zadužili, a ne zaslužnim građanima, jer bi se dičio sa tom listom da je radio posao kako valja”, kaže za naš list Bošnjak.

Treba se prisjetiti i znakovitog slučaja iz 2005. U to vrijeme novi član Odbora direktora preduzeća Čistoća, aktivista DPS-a zadužen za Rome, Isen Gaši, dobio je stan od tog preduzeća pod sumnjivim okolnostima. Neobjašnjivo je izbio na vrh rang-liste uprkos faktu da je stambena komisija ocijenila njegovu priloženu dokumentaciju nepotpunom, s obzirom da nije dokazao da nema kuću, a dva mjeseca kasnije je stan bukvalno trampio sa preduzećem za 45.000 eura.

Dok Mugoša u predvečerje proljećnjih izbora, anketira građane Podgorice u sklopu akcije Evidentiramo-rješavamo (za koju mnogi smatraju da predstavlja partijski pritisak na birače), valja se prisjetiti još jednog zanimljivog citata iz Piperovićeve Moldavke.

,,To je, inače, bio lokal (Amadeus – prim. autora) u koji je uvijek dolazilo jedno te isto društvo…” Fino, Piperovićevo, društvo, za – kako sam kaže – svakodnevno i svakonoćno druženje. Tiho Gačević, protiv koga se sada, u policiji, vodi disciplinski postupak; doktor Rade Vlahović postao poznat pošto je Mugoša, sa sinom i tjelohraniteljem, nasrnuo na ekipu Vijesti. Nakon incidenta i operacije bubne opne, koju je zaradio od udarca Miljana Mugoše, Jovović je u podgoričkom Domu zdravlja zatražio bolovanje, ali je njegov izabrani ljekar Rade Vlahović – odbio da mu ga izda; Željko Čoko Vuković je sada glavni administrator Glavnog grada; Jovan Galjo Popović, vlasnik Fab live, firme koju Mugoša zdušno podržava, a iza koje, prema pojedinim izvorima, i sam stoji…I u vrh stola – Miomir Mugoša.

Srećan nam Dan Podgorice.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo