Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MUGOŠA I SIN – MEHANIZAM U FUDBALU: Lijepa kućna zabava

Objavljeno prije

na

Sve je povezano: kada je izvjesni fudbaler Boričić u finišu utakmice ubacio gol Grblju – u prošlom, devetom kolu prve crnogorske lige – jedan ambasador Crne Gore osjetio je posebnu radost. Treći gol na utakmici, za ekipu Mladosti, označio je zauzimanje prve pozicije na tabeli. Iza je ostao pljevaljski Rudar, što je moralo da obraduje stanovnika Ljubljane na adresi Njegoševa cesta 14, bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugušu. Jer: za ambasadora Mugošu, Mladost je – sin. Marko Mugoša, mlađi od dvojice ambasadorovih nasljednika, predsjednik je fudbalskog kluba. Znamo: fudbal je u Crnoj Gori, ali i sport generalno, između ostaloga, i teren za dokazivanje političko-kriminalnih klanova.

Nije sinu ljubav prema sportskom menadžerisanju došla niotkuda. Učio je godinama od oca. Tako je, prije nego je – nikako slučajno – skrajnut iz fokusa medija, te dislociran iz Podgorice u Ljubljanu, Mugoša stariji imao svoju sportsku igračku za politička nadmetanja – FK Budućnost. Tamo je, iako bez velikih nominalnih ovlašćenja, godinama bio gospodar svega i svačega: od toga – kako će se postaviti trava na terenu, preko toga – koji će igrači igrati na njemu, do – ko će biti na kojoj funkciji, od trenerske do onih upravljačkih. Rezultat je vidan: Budućnost je srozana u svakom smislu. Vidljivo je to i na tabeli: nekada tajova Budućnost, za sinovljevom Mladošću, sada zaostaje za skoro duplo poena. Niže je od sredine tabele, sedma.

No, iako tata i sin trenutno nijesu rivali na fudbalskim terenima, bili su. Lijepa kućna zabava. Dok je Miomir žario i palio Budućnošću, koncem 2011. godine sin Marko postaje izvršni direktor FK Koma, sa Zlatice. Kako Mugoše imaju velike apetite čuli smo odmah tih dana velika obećanja o izgradnji stadiona Koma. Stariji Mugoša je na koncu gradonačelničkog mandata to opet potvrdio. Čulo se da će se ubrzo u šumici na Zlatici ukazati stadion na 35.000 kvadrata, sa montažnom, ali i VIP tribinom. Kao i za obećane bazene: ništa od toga.

Onda sin, godinu kasnije, prelazi u Mladost. Sa njegovim dolaskom u klub ambicije Mladosti naprasno rastu. Decembra 2012. godine, na Skupštini kluba, kojom je predsjedavao dugogodišnji član uprave Nikola Janković, inaugurisano je rukovodstvo. Tada je za predsjednika ustoličen Mugoša mlađi. Brzo se čulo, kazao je sekretar Miodrag Vukićević: ,,Cilj je da se plasiramo na evropsku scenu, kroz prvenstvo ili Kup, to ćemo da vidimo”. I jesu, plasirali su se. Iako je Mladost, nakon 2006. godine iz treće lige ušla u prvu, pa opet ispadala u drugu ligu, domogla se Evrope.

Kako se sinova Mladost penjala ka vrhu, očeva Budućnost padala je ka dnu. Tako, prošle godine podgorički najpoznatiji klub, zbog finansijskih problema, prvi put u istoriji, nije učestvovao u takmičenjima UEFA-e. Zato jeste Mladost! Ovako je to prošle godine prokomentarisao Aleksa Bečić: ,,FK Mladost koja je zauzela mjesto FK Budućnosti u kvalifikacijama za Ligu Evrope po osnovu učešća prihodovala je oko pola miliona eura. Ko je podnio odgovornost zbog činjenice da je FK Budućnost izgubila tako značajna sredstva, plus činjenicu da bi učešćem u evropskim takmičenjima mlađi igrači doživjeli punu afirmaciju i podigli svoju cijenu na fudbalskom tržištu čime bi klub bio samo na dodatnom dobitku”.

Ništa ljepših riječi nijesu imali ni ljudi iz NVO Volim Budućnost. Oni su sudski tražili poništenje Odluke kojom su organi uprave, tokom 2000. godine, poklonili Glavnom gradu Stadion FK Budućnost. Prošle godine, za Monitor, Dragan Vujović iz te NVO kazao je kako smatraju da je odluka donijeta mimo zakona, uz brojne propuste i zloupotrebe.

,,Pokušali smo da stupimo u kontakt sa upravom. Oni izbjegavaju. Nijesmo uspjeli da dobijemo nijednu odluku. O svemu se odlučuje mimo Skupštine kluba koja godinama nije sazivana. Klub, nekada ponos grada i države, sada je prosjak grada i države. Svi bivši zaposleni, treneri, fudbaleri, ljudi koji su stvarali Budućnost totalno su marginalizovani. To je jedan od razloga što je klub tu gdje jeste”.

I u trenutku, ovaj april, dok je Miomir Mugoša predavao akreditivna pisma predsjedniku Slovenije Borutu Pahoru, još je odjekivao eho emisije Javnog servisa Mehanizam, koja je emitovana mjesec ranije. Ispostaviće se da je taj serijal istraživačkih priča, prije svega o malverzacijama budvanskih zvaničnika, bio uvod, ako ne i javna agenda vlasti, na temu: ko je na spisku za hapšenja. Meta je javno nacrtana, tužilaštvo se pozabavilo njome, pa odapelo: Marovićevi kompanjoni su u zatvoru.

U Mehanizmu zapaženo mjesto ima Mugoša, njegovi poslovi po glavnom gradu, odnosi sa drugim kontroverznim gradskim biznismenima, riječju: njegova mreža.

To je, Mugošin podgorički mehanizam, bila tema i tokom formiranja lokalne vlasti u Podgorici, tokom pregovora o postizbornoj koaliciji DPS-a i SDP-a, kada je jedna od glavnih tema bila preispitivanje zakonitosti njegovog rada. Sjećate se, na tome je insistirao SDP, a lider podgoričkog ogranka te partije Đorđe Suhih kazao je da će, ukoliko se utvrde nepravilnosti, tražiti odgovornost i sankcije.

Postignut je dogovor (na stranu što je završio samo na papiru): Mugošin nasljednik na gradonačelničkom mjestu Slavoljub Stijepović oformio je Komisiju za uvid u dokumentaciju i sačinjavanje izvještaja o aktima donesenim iz nadležnosti gradonačelnika i Skupštine Glavnog grada, u periodu od 2007. do 2015. godine. Za vrijeme Mugošinog drugog mandata. Na stranu i to što su članovi Komisije (njih pet), pisali smo o tome, svi osim jednoga članovi DPS-a, a tek jedan iz SDP-a. I time je Mugoši nacrtana meta. Institucionalna.

Mugoše, stariji i mlađi, godinama demonstriraju bahatost sile: od nasrtanja na novinarske ekipe, do sumnjivih poslova. Nerečeni udio u sportu samo je dio megalomanske potrebe jedne familije vlasti da prigrabi moć i privilegije.

Zgrću nekretnine: pomenuti Marko, tridesetjednogodišnjak, posjeduje poslovni prostor površine 82 m2. U zgradi Vektra Montenegro. Zaveden je i kao vlasnik 196 m2 stambenog prostora na moru. Sveti Stefan, stečeno kupovinom (78 m2 + garaža 11 m2) i Budva, stečeno po osnovu poklona (mansarda, 107 m2).

Vođa Mladosti – valjda po onoj: na mladima svijet ostaje – dospio je u žižu javnosti i onda kada je publikovana vijest da je kineskoj ambasadi prodao 10.300 kvadrata zemljišta na Marezi (blizu porodičnih kuća), za preko 990.000 eura. Sumnjalo se, mediji prenijeli, da je Marko imao ,,dojavu” da ambasada Kine traži zemljište za rezidenciju, te da je zemlju kupio znatno jeftinije kako bi je Kinezima preprodao višestruko skuplje. Ostaće upamćeno kada je Marko Mugoša kazao da je riječ o glupostima te da otac nimalo nije uticao na njegov posao.

Tu je i Miljan, stariji Mugošin sin. To je rijedak slučaj da otac ide sinovim stopama, ambasadorskim. Miljan je počeo u Ministarstvu vanjskih poslova 2005. godine. Dvije godine kasnije odlazi u Vašington. Tu biva postavljen za zamjenika ambasadora.

Nakon toga slijedi združeni napad, oca i sina, na ekipu Vijesti. Zbog ogromnog pritiska javnosti, Ministarstvo izriče mjeru prijevremenog povratka Miljana Mugoše iz ambasade u Vašingtonu u zemlju. Presudom Osnovnog suda u Podgorici osuđen je na uslovnu kaznu od šest mjeseci. Minimalnu za to djelo. Potom je, crno na bijelo, priznao da je udario urednika Vijesti, i cijelo vrijeme lagao pred sudom.

I Miljan je obezbijeđen. Tik do nekretnine rođenog brata, u Vektri posjeduje poslovni prostor, površine 82 m2. Ne samo to: ima i stan od 142 m2. Ali i poslovne prostore u centru grada. I tako dalje.

E, da: bez obzira na gorepomenuta nepočinstva, i krivičnu odgovornost, Miljan je ponovo u diplomatiji. Sada se nalazi u Argentini, Buenos Airesu, na adresi Libertad 1173, Piso 1-A Capital federal. Savjetuje ambasadora Gordana Stojovića. Tatin sin.

Mehanizam.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo