Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugi, pojačan vjetrom

Objavljeno prije

na

Svjetsko padobransko prvenstvo na Kapinom polju u Nikšiću „otvorio” je jak vjetar. Iznenadio je i organizatore i takmičare, jer su se bili oslonili na meteorološke progonoze. A i dan ranije, prošlu subotu, grad pod Trebjesom preživio je tropsku vrućinu. Bila je to samo jedna u nizu neprijatnosti sa kojima se mjesecima suočavaju organizatori te najveće vazduhoplovne manifestacije ikad organizovane u Crnoj Gori. Počele su prije tri godine kada se Nikšić kandidovao za domaćina 31. Svjetskog padobranskog prvenstva. To se nimalo nije dopalo vlastima Podgorice. Gradonačelnik Miomir Mugoša, kažu upućeni, bio je van sebe. Po svaku cijenu htio je da se svjetska padobranska elita takmiči u njegovom ataru. Prilika koja se ukaže samo jednom u životu: dr Miomir Mugoša, pred brojnim domaćim i stranim TV kamerama, pozdravlja padobrance iz 28 zemalja svijeta. Podgorica je kao svoju prednost isticala aerodrom i hotelske kapacitete za smještaj učesnika prvenstva. Ovo drugo i moglo se prihvatiti, ali ko bi normalan desetak dana zatvorio aerodrom Golubovce? Možda svemoćni gradonačelnik? Od tada, umjesto solidarne pomoći organizaciji prvenstva, vođen je pravi mali rat između Podgorice i Nikšića. Inicijator prvenstva bio je Vazduhoplovni savez Crne Gore, uz logistiku Ministarstva kulture, medija i sporta, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Olimpijskog komiteta Crne Gore i Opštine Nikšić. Prije tri mjeseca ministar kulture Branislav Mićunović povukao se iz Organizacionog odbora. Komandu je preuzeo ministar odbrane Boro Vučinić. Za organizovanje takmičenja bilo je dogovoreno da se avioni pozajme od Makedonije, Slovenije i Austrije. Međutim, Makedonci su odbili da pozajme svoja dva helikoptera. Bilo je planirano da i NATO pozajmi nekoliko svojih aviona. Ni tu ništa od plana. „Bila je to izvanredna prilika da vidimo NATO letjelice u mirovnoj misiji nad crnogorskim nebom”, kaže naš sagovornik iz Organizacionog odbora, iznenađen postupkom vojne alijanse u koju se zaklinju crnogorski zvaničnici. Padobrani za crnogorske takmičare nabavljeni su desetak dana prije početka prvenstva. Padobranci znaju kakav je to hendikep za neiskusne takmičare koji su se uz to pripremali na padobranima starim i po nekoliko decenija. Novi padobran treba da se „razradi” kroz desetine skokova. Naši takmičari ipak su bili uspješni. Pokazali su da su talentovani i perspektivni. Zoran Lakić i Miško Minić sa 1100 metara postigli su prva dva skoka u centar, ili kako to padobranci kažu da osvoje nulu – skok na tačku prečnika dva centimetra. Njima i ostalim takmičarima svakodnevno se divilo najmanje po tri hiljade gledalaca. Brojni su prisustvovali i svečanom otvaranju prvenstva. Svita iz Podgorice stigla je u dva helikoptera, od kojih je jedan nosio policijske oznake. Ko će se, stvarno, u kolima lomatati pedesetak kilometara do Kapina polja. Prvenstvo je, inače, obilovalo nizom zanimljivosti. Učestvovalo je 306 takmičara, trenera, delegata… U Nikšić su došli svi koji nešto znače u svjetskom padobranstvu. Među njima je bila i Čeril Sterns, najistaknutija američka padobranka s najviše svjetskih rekorda (30), najviše skokova u istoriji padobranstva (više od 18.300), najviše skokova u 24 sata (352 na svakih 4,09 minuta po skok) i najznačajnijim svjetskim priznanjem u tom sportu – medaljom Leonardo da Vinči. Ona je i prva u svijetu padobranstva po broju zlatnih medalja i u ženskoj i u muškoj konkurenciji. U Nikšić je došao i Iračanin Farid Lafta, poznat po tome što je prije dva mjeseca skočio padobranom na Sjeverni pol i tamo razvio crnogorsku zastavu. Padobranci iz Crne Gore upoznali su ga početkom ove godine u Dubaiju i poklonili mu zastavu Crne Gore, a on je odlučio da je pobode na Sjeverni pol. Sada će, kazao je, iz Nikšića ponijeti zastavu Crne Gore da je pobode na Južni pol. U Nikšiću se takmičio pod zastavom Svjetske padobranske asocijacije, pošto Irak nije njen član. Lafta je poznat i po tome što je jedini padobranac u Iraku, a njegovo ime upisano je u Ginisovu knjigu rekorda kao prvog čovjeka koji je padobranom skočio iznad Mont Everesta. Predsjednik Svjetske padobranske komisije Grejam Vindzor, iz Australije, bio je i jedan od takmičara. Nikad ranije nije zabilježen takav slučaj. Kao da, recimo, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta zaigra fudbal u nekom timu na Olimpijadi. Naši sagovornici kažu da su stranci posebno prijatno iznenađeni prirodnim ljepotama Crne Gore. Nažalost, mnoge do ovih i sličnih atrakcija nisu doprle ni do crnogorske, a kamo li do svjetske javnosti. Svjetsko prvenstvo u Nikšiću proteklo je u svojevrsnoj medijskoj blokadi. Predrag Mitrović, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca, kao prvi čovjek Vazduhoplovnog saveza Crne Gore bio je jedini ovlašćen za kontakte sa novinarima. Dešavalo se da novinari satima čekaju na zvaničnu informaciju. Skoro uoči početka takmičenja oformljen je pres centar, a prvenstvo su mogli da prate odabrani mediji. Prema našim saznanjima, u Ministarstvu odbrane odabrani su mediji koji treba da prate nadmetanje padobranaca. Na tom spisku nije bilo mjesta za Monitor. Predstavnici Vazduhoplovnog saveza ostali su uskraćeni za objašnjenje zašto su selektivno pozvani mediji i zašto je nepoželjan naš nedjeljnik. Uzgred, iduće nedjelje u Pljevljima se održava Svjetski kup u raketnom modelarstvu, takođe u organizaciji Vazduhoplovnog saveza Crne Gore. Jeste li negdje pročitali vijest o tome? Prošle nedjelje iznad Kapinog polja do neba su odjekivali hvalospjevi organizatora 31. Svjetskog padobranskog prvenstva. Predsjednik Organizacionog odbora, ministar odbrane, Boro Vučinić: „Ovim takmičenjem Crna Gora, kao stabilna zemlja u regionu, šalje jasnu poruku da je spremna biti organizator i domaćin značajnih međunarodnih sportskih događaja”. Čelnik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore Predrag Mitrović: „Velika je čast organizovati ovakvo takmičenje”. Propuste, od kojih su neki bili vidljivi i iz aviona, nijesu pominjali. Ni to koliko je malo falilo da jedna svjetska manifestacija iskomproimituje Crnu Goru kao uspješnog organizatora i dobrog domaćina.


Tradicija

Prije 82 godine na aerodromu Kapino polje održan je prvi aeromiting u Crnoj Gori. Prije 105 godina iznad Crne Gore poletio je prvi balon u kojem je bio Italijan Mariti, a 1913. godine prvi je letio avionom iznad Crne Gore, tačnije iznad Cetinja, Đani Ivan Vidmar. Crnogorski padobranci postizali su zapažene rezultate na državnim, evropskim i svjetskim takmičenjima. Dvostruki šampioni svijeta u padobranstvu su Petar Dedić i Dragoslav Dragović. Sa Kapinog polja 1941. godine avionom je, punim zlata, pobjegao i kralj Jugoslavije Petar Karađorđević. Tog dana Nikšić je bio vjerovatno najbogatiji grad na ovim prostorima. Nakon ovog padobranskog prvenstva, Nikšić je postao bogatiji za jedno značajno iskustvo, aerodrom je dobio novu pistu dugu 1.450 metara, rođena je ideja da postane vazdušna luka za avione bogatih turista, regionalni centar za obuku padobranaca… Podobranci iz Engleske, na primjer, moraju da idu u druge zemlje da se pripremaju, jer je nebo nad njihovom zemljom premreženo avio letovima. Na kraju, prvenstvo je bilo i poučna škola šta znači kada se entuzijasti ostave gotovo sami da organizuju jednu ovakvu značajnu manifestaciju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo