Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugi na konju

Objavljeno prije

na

Rodrigo i Lusesita su ponovo u dramatičnoj svađi. Svi znamo da ih sudbina veže, ali njihova ljubav je još jednom stavljena na probu. Bez daha se iščekuje sljedeći nastavak. Ko voli. Prije godinu dana, nakon majskih lokalnih izbora, nosilac liste Socijaldemokratke partije Vujica Lazović objavio je kako su ključevi Podgorice i Crne Gore u sigurnim rukama – rukama SDP-a. DPS bez njih nije mogla da formira vlast, pregovori su trajali cio mjesec, na kraju su se ipak vjerili. Stigli su i darovi. Lazović je potvrdio da je SDP izuzetno zadovoljna brojem funkcija u izvršnoj vlasti: ,,Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti”. SDP dobio dvije nove rukovodeće funkcije, pet pomoćničkih mjesta koja ranije nije imao kao i mjesto pomoćnika sekretara Skupštine Glavnog grada. Najkrupnije predizborno obećanje SDP-a, da više neće podržavati podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugošu, ćušnuto je u stranu: koalicionim sporazumom predviđeno je da će se isti smatrati raskinutim ukoliko odbornici obje partije ne podrže predložene kandidate svakog koalicionog partnera pojedinačno.

Krajem prošle godine, odgledali smo još jedno junačenje SDP-a. nije im bio po volji Statut Glavnog grada pa su zaprijetili raskidom koalicije. Mugoša je, kako je ovih dana precizno definisala odbornica PZP-a Branka Bošnjak, potegao ,,kviska”. Slaviša Guberinić predstavni Narodne stranke obezbijedio je većinu DPS-u.

U nastupu pravednog gnjeva predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić nazvao je podgoričkog gradonačelnika ,,odlazećim”. Odgovor je stigao sa najvišeg mjesta. ,,Bilo kakvo istrčavanje na tu temu i proglašavanje aktuelnog gradonačelnika bivšim nije nešto što će na bilo koji način ugroziti suverenost DPS-a da odlučuje o pitanjima koja su iz njene nadležnosti i, siguran sam, nije dobar prilog partnerstvu”, objasnio je tadašnji premijer Milo Đukanović.

Ljutit je bio i dr Miomir Mugoša te je još jednom pokazao da koalicioni partneri najbolje poznaju jedni druge. Zapitao je sa kim to Krivokapić želi da ratuje: „Da li sa javnim preduzećem Aerodromi Crne Gore u kome je predsjednik Odbora direktora, koji za dvije ili tri godine rada, nije podnio izvještaj o svom radu ni građanima ni osnivaču. Ili, pak, ratuje sa nabavkama savremene informatičke tehnologije, teške više miliona eura. Naravno – bez tendera”. Naravno da se nije našao nadležni državni tužilac da gradonačelnika zamoli za preciznije informacije.

Uprkos iskonskim pričama o podjelama u DPS-u, o sukobima raznih struja i padanjima u nemilost, ta partija je prije nekoliko dana ponovo stala iza podgoričkog gradonačelnika. ,,Rezultati dosadašnjeg rada koji su prepoznatljivi kroz svestrani preporod Glavnog grada, i nesporni lični doprinos, nesumnjivo preporučuju Mugošu za ovu funkciju”, ocijenio je podgorički Odbor DPS-a. Da nije ničega drugog do postupka Miomira Mugoše prema Marijani Mugoši, neko drugi bi se ovolike hvale zastidio. ,,Prija mi što su svi prisutni u sali podržali kandidaturu”, rekao je kandidat.

Mugoša je na mjestu gradonačelnika Podgorice odslužio već dva mandata. Prije pet godina izabran je na neposrednim izborima, a u međuvremenu izmijenjeni zakon omogućava mu da ponovo bude kandidovan. Sad se čeka da stigne zvaničan predlog, nakon čega je predsjednik Skupštine Glavnog grada Raško Konjević po poslovniku dužan da sazove sjednicu u roku od 15 dana.

Nije malo iskušenje pred SDP-om. Navikli su na sljedeću vrstu političkog djelovanja – bore se za principe, malo zadrame, zatim dobiju po koju privilegijicu i mjestašce pod širokim administrativnim suncem ove zemlje i gotovo. Sad im se smiješi sasvim obrnuta situacija. Evo godina, na sva zvona su obećavali da neće glasati za Mugošu. Ako ne glasaju – nema koalicije, ostaju bez udobnih mjesta, a Mugoša opet na konju. Đe su bili – niđe.

,,Njihov stav me uopšte ne zanima”, odsjekao je podgorički gradonačelnik na pitanje o podršci koalicionog partnera. Drugdje ga čeka ispružena ruka.

Za Mugošin reizbor potrebno je 29 glasova, DPS ima 28 odbornika, od kojih dvojica nose etiketu Liberalne partije i Bošnjačke stranke. Pridružiće im se Slaviša Guberinić sa etiketom Narodne stranke. Bez ako se desi neko čudo.

Nije lako nadmašiti SDP u hinjenju principijelnosti, ali tu je stari suparnik – Narodna stranka. Kao službeni stav partije ranije je objavljeno da će Narodna stranka uvijek glasati protiv onoga za šta glasa SDP. U oštroj konkurenciji, ta izjava može biti favorit u borbi za najjadniji izgovor u domaćoj politici. Guberinić je sad najavio da će njegova partija , prilikom izbora gradonačelnika Podgorice, „postupiti u skladu sa svojim jasnim načelom, i glasati protiv svega što ide u korist partije, koja sprovodi program srbomržnje…” Glasanjem za Miomira Mugošu oni se u stvari bore za srpstvo, samo što smrtnicima nije lako da to dokuče. Nego im dođe da uprazne stari srpski običaj – harakiri.

Slaven Radunović, potpredsjednik NOVE, pokušao je da podsjeti da su svi odbornici sa liste Bolja Podgorica-Bolja Crna Gora izabrani glasovima ljudi koji su podržali opozicionu koaliciju ,,a to znači protivnike Miomira Mugoše na prethodnim izborima”. Davno je ovdje rečeno – posa’ je posa’.

U priču je uključena i najviša politika. Vlada je, ne treba brinuti, stabilna. Premijer, novopečeni potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić, izjasnio se da mu je baš žao što je SDP ostala pri stavu da ne podrži Miomira Mugošu da bude gradonačelnik Podgorice.

Druga stvar ga čini zbunjenim, nije mu jasno zašto se visoko u prvi plan izdižu odnosi SDP i DPS po pitanju Elektroprivrede Crne Gore. Očigledno Lukšić nije pažljivo pratio Kongres SDP-a koji je ustanovio da je pravda temelj države i da prirodni resursi ne smiju otići u ruke privatnih monopolista.

,,Crna Gora neće biti stabilno društvo ako ne sačuva energetske izvore za svoje osnovne potrebe i zato ne smijemo dozvoliti da državne monopole nad prirodnim resursima zamijene privatni i da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora, da izvozimo profit, a ne obnovljivu energiju”, objasnio je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Istakao je da se ne smije dozvoliti da gazdovanje nacionalnim resursima bude veća prijetnja našoj nezavisnosti no njeni oponenti.

,,Zbog čega pitanje vlasništva postaje tako značajno ako znamo da je SDP podržao ugovor koji omogućava u jednom trenutku da A2A preuzme većinski udio u EPCG. Nije mi jasno šta je sada ta nova poruka i iz kog razloga se ovo pitanje otvara”, rekao je Lukšić.

Moglo bi se pomisliti da je premijer još mlad, zelen i naivan, ali ni neko takav nema odavno iluzija o SDP-ovoj principijelnosti. Sadržaj naredne epizode je, dakle, jasan. Pošto su oni nama naturili Mugošu, mi ćemo njima dramiti oko Elektroprivrede. Sve dok onaj ko treba ne podigne obrvu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo