Povežite se sa nama

MONITORING

Mreža za svakoga

Objavljeno prije

12 godina

na

milanmarkovic

Izbori u Nikšiću i Andrijevici su tu, predsjednička kampanja se zahuktava. Fakat da je svakim danom sve vidljiviji svaki končić paučine pod kojom građani ove zemlje provode svoje živote, sam po sebi ne znači da će se bilo šta promijeniti.

Demokratska partija socijalista isprela je savršenu mrežu. Upropaštavanjem privrede ostavila je ljude bez posla – sad u DPS dolaze da posao traže. Proizvela je ljude koji nemaju od čega da žive – DPS-u se javljaju za socijalnu pomoć. Nije svaki krak tako jednostavan. ,,Srećna okolnost” koju je uočila mudra Daliborka Pejović da se iz biračkog spiska brišu uglavnom DPS-ovi politički protivnici nije pala s neba. MUP u rukama drži administrativnu proceduru. Da bi neko ostao u biračkom spisku mora biti državljanin Crne Gore, a postupak dobijanja državljanstva može da potraje koliko je potrebno. Brisanjima i pisanjima po biračkom spisku kraja nema.

Socijalistička narodna partija tražila je od ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića podatke o osobama koje su podnijele zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, a nalaze se na spisku onih koji se brišu iz biračkog spiska.

,,Za koliki broj birača je MUP utvrdio da nijesu upisani u registar državljana Crne Gore, javnosti nije poznato. Podatke s tim u vezi još nijeste dostavili ni po zahtjevu SNP od 22. februara, iako je takva obaveza po to Ministarstvo, saglasno članu 18 Zakona o biračkim spiskovima postojala”, razjasnili su iz SNP-a.

Konjevićev odgovor, kako smatra potpredsjednik te partije Neven Gošović, treba da sadrži podatke kada su te osobe podnijele zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva, i zbog čega se ti predmeti još nalaze u radu kod Ministarstva.

,,Nadamo se da dijelite naše mišljenje da bi bilo krajnje nedopustivo da organi lokalne uprave, na osnovu podataka tog ministarstva vrše brisanje birača iz biračkog spiska zbog činjenice da nemaju crnogorsko državljanstvo, a da istovremeno to isto ministarstvo mjesecima ne odlučuje po zahtjevima tih istih lica za sticanje crnogorskog državljanstva”, kazali su iz SNP-a.

MUP se izjasnio da će SNP-u odgovoriti kad rastumači da li objavljivanje podataka o broju ljudi čije državljanstvo službe razmatraju škodi pravu na privatnost, kao takvom.

Kao i svako, pravo na privatnost je kod nas veoma elastično. Ni pomena o nečemu takvom nema kad šefovi popisuju politička opredjeljenja. Da mali šef referiše većem o tome kako ko u njegovom preduzeću glasa, ovdje je prirodna pojava. Ipak, uvijek ima pojedinaca koji darovitošću zasjene sve oko sebe. Dragan Tomašević, poštolog, stilom ostavlja bez daha. Informativno je Milanu Martinoviću dostavio ,,jako dobro provjereno sa više aspekata političko opredjeljenje radnika Pošte 81101″.

,,Opservacijom iz više uglova, koristeći prijateljstva sa terena, mrežu partije, pripadnike službe agencija za javnu bezbjednost” Tomašević je, glede političkog ukusa, ,,došao do relevantnih podataka za svakog radnika u pošti 1″ i o tome obavijestio višu instancu. Nije uzalud toliki trud – do detalja je razradio ko za koga glasa, ko mnogo traži i ko je nepopravljiv. Naravno, tu je i viši cilj, ali i poštovanje individualnih doprinosa: ,,Pod Vašim rukovodstvom borci za crnogorski put dobili su šansu da sebi krče put u Pošti Crne Gore… Od mene ste napravili poštologa takve klase da ja nemam komentara i načina kako da Vam se odužim”, piše, pored ostalog, u dokumentu koji je objavio Dan.

Druga mjerila važe za one koje ne kontroliše vlast. Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bojan Obrenović objasnio je u izjavi za Portal Analitika da je Agencija u novembru prošle godine uputila Područnom organu za Prekršaje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, zbog objavljivanja ličnih podataka fizičkih lica iz biračkog spiska, ali da nema informaciju u kojoj je fazi obrada predmeta. On je precizirao da se kazne predviđene Zakonom u ovom slučaju kreću od 500 do 20 hiljada eura.

U predsjedničkoj kampanji trenutno glavna atrakcija nije nijedan od kandidata, već potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Nakon što ga je Milo Đukanović na dugo bio poslao u ćošak dobio je priliku da ponovo zablista. ,,Prošli put je bilo trojica na jednog. A jedan je imao više od tri zajedno. Sada nema tih tri. Ima jedan, u ime njih dva, koji su ga neposredno izabrali, i jednoga koji mu daje podršku. Time se završio prvi izborni krug u opoziciji. Od njih tri, odnosno, četiri, Filip je već pobijedio tri. Ostaje mu još samo jedan, koji ne može bez ova tri, koji su već izgubili. Pa pošto su već izgubili, logično je da izgubi i ovaj. Jer, snaga ovoga leži u porazu ovih. Tako da porazom ne može pobijediti pobjedu. Jedino pobjeda pokazuje poraz drugog”.

Svaki kvalitetan dvor mora da ima dvorsku ludu, ali i informacije iz prve ruke. ,,Vujanovića je Bog dao da bude predsjednik Crne Gore”.

Predsjednički kandidat Filip Vujanović rekao je da prilikom zapošljavanja u Crnoj Gori niko ne smije biti privilegovan i niko ne smije biti diskriminisan, već svi građani treba da budu jednaki, bez obzira na sve razlike, uključujući i partijske. „Zalažem se i za princip pune vladavine prava, koji podrazumijeva da je zakon jednak za sve i da niko nije iznad zakona”. Još samo da svoje misli podijeli sa drugovima na nekom od važnih partijskih sastanaka.

DPS i dalje pokušava da posljedice afere Snimak sanira pričom kako oni samo ,,potanko” vode računa o interesima i potrebama svojih aktivista, simpatizera, glasača i svih građana. Toliko potanko da se građani izvan ,,naših” ne računaju. Biti izvan DPS-a znači biti izvan svijeta.

Istražno odjeljenje Evropske investicione banke najavilo je da će pokrenuti istragu povodom navoda da su njihova sredstva zloupotrijebljena u Crnoj Gori preko Fonda rada za potrebe DPS-a. Fond rada je razjasnio da potraživanja bivšim radnicima isplaćuje prema jasno propisanim kriterijumima i da do sada za tu svrhu nije dobijao novac od Evropske investicione banke. Isplaćivali su, kažu, u skladu sa tim koliko je bilo para. Od ukupno 21.351 zahtjeva, riješeno je 10.826. Kad bi imali državnog tužioca, nakon objavljivanja snimka sa sjednice Predsjedništva, potanko bi ispitao koji su zahtjevi riješeni, koji nijesu.

Skupštinski odbor za ljudska prava odbio je zahtjev Pozitivne za kontrolno saslušanje ministara pravde i za ljudska i manjinska prava Duška Markovića i Suada Numanovića oko afere Snimak. Predsjednik Odbora Halil Duković je rekao da pitanja iz domena rada partija nijesu za to tijelo, da je nacionalni mehanizam koji treba da se time bavi Ombudsman, kao i da Odboru ne priliči da odlučuje na osnovu pisanja ,,samozvanih nezavisnih medija”. SDP je bio za saslušanje, da DPS prevagne omogućili su uzdržani predstavnici Bošnjačke partije i Hrvatske građanske inicijative. Ipak je njihova ljubav sa DPS-om kraća od one koju baštini SDP. Valja se dokazati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

2 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

2 dana

na

4 Oktobra, 2024

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

1 sedmica

na

27 Septembra, 2024

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo