Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mozak operacije komandovao iz Srbije

Objavljeno prije

na

Pozivajući se na izvore iz tužilaštva Srbije, mediji mjesecima špekulišu da je istraga proširena na pljevaljske biznismene, braću Darka i Dušana Šarića, zbog umiješanosti u šverc 2,7 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Imena Šarića su pominjana od samog početka istrage, odmah po otkriću narko-pošiljke, mada za njihovo povezivanje sa krijumčarenjem kokaina u tom trenutku nije bilo dokaza. Niko od zvaničnih predstavnika srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), policije i specijalnog tužilaštva koji vode istragu, do danas nije želio da otkrije da li i kakve dokaze imaju protiv Šarića. Srpski specijalni tužilac Miljko Radisavljević je za beogradske Večernje novosti izjavio da se protiv braće Šarić ne vodi istraga u Argentini i Urugvaju. Međutim, nije bio izričit da se takav postupak ne vodi u Srbiji, primijetio je taj list. Na to je beogradski tabloid Alo dodao da je tužilac Radisavljević saopštio da za sada prikupljeni dokazi o švercu droge ukazuju da je vođa kriminalne grupe koja se bavila tim nelegalnim poslom uhapšeni Željko Vujanović iz Kragujevca, porijeklom iz Crne Gore. Vujanović je, prema pisanju medija, blizak rođak porodice Šarić.

Ni direktor policije Srbije Milorad Veljović za Blic nije želio da licitira sa imenima organizatora grupe, dok se protiv njih ne pokrene postupak, ali je naveo da se radi o klanu koji je u Srbiji čak pokušavao da utiče i na politiku.

TVRDNJE O ISTRAZI – BESMISLICA: Dušan Šarić (31) je početkom nedjelje za Alo prvi put javno negirao da se protiv njega u Srbiji vodi istraga. ,,Te su tvrdnje obične besmislice i zlonamjerno su upućene na adresu moje porodice. Nemam šta da kažem tim povodom, osim da su to neistine,” rekao je mlađi Šarić.
Umiješanost Darka Šarića u šverc kokaina demantovao je u više navrata i njegov advokat. Advokat nije želio da kaže gdje se nalazi njegov klijent.
Braća Šarić, kako pišu Novosti, izvjesno vrijeme ne dolaze u Srbiju, gdje imaju razgranat privatni biznis. Iako su Beograd i Vojvodina bili njihova česta odredišta, otpočinjanjem policijske akcije Balkanski ratnik i oktobarske zapljene 2,2 od tri tone kokaina u Urugvaju, uglavnom su u Crnoj Gori, tvrdi list.
Prema posljednjim informacijama kojima raspolaže istraga, braća najčešće borave u rodnim Pljevljima i Budvi. Oni su, kako se tvrdi u njihovim Pljevljima, skoro dvije decenije u poslovnim vodama. Iako je ,,alfa i omega” svih poslova stariji Darko, na njega nije registrovana nijedna firma. Gotovo sva imovina koju Šarići posjeduju u Crnoj Gori, ali i Srbiji, uknjižena je na mlađeg Duška. U Agenciji za privredne registre Srbije, Darko je uknjižen kao suosnivač kafe kluba Kasino u Kragujevcu. U ovom lokalu je zbog uloge u krijumčarenju više tona kokaina, u policijskoj akciji Balkanski ratnik, uhapšen menadžer Vujanović.
Šarići su vlasnici i najmanje dva hotela u Srbiji, jednog u Subotici i hotela Prezident na obližnjem Paliću. Dovode se u vezu i sa ekskluzivnim lokalima u Novom Sadu, ali i nekoliko poljoprivrednih kombinata u Vojvodini. Hotele u Subotici i na obližnjem Paliću kupila je jedna američka kompanija za koju se tvrdi da je u vlasništvu Šarića.

KAPE SA KAMERAMA: U međuvremenu je beogradski dnevnik Blic saznao da je krijumčarski kanal narko-kartela, čija je pošiljka zaplijenjena sredinom oktobra u urugvajskoj luci Santjago Vaskez, razotkriven dva mjeseca ranije. Tada je još jedna pošiljka ove grupe iz Južne Amerike brodom stigla do obale Grčke.
,,Pretpostavljamo da je i tada prokrijumčarena ista količina kokaina koja je zaplijenjena i u Urugvaju. Ova informacija dovela je do razotkrivanja načina funkcionisanja grupe, imena njihovih kontakata preko kojih su ugovarali nabavku kokaina, veze koja im je obezbijedila kontakte u tamošnjim kartelima i identiteta učesnika u preuzimanju i transportu kokaina ka Evropi”, kazao je za Blic izvor blizak istrazi.

Članovi grupe su koristili lažne identitete, a još u martu 2009. su iznajmili nekoliko stanova u elitnim djelovima argentinske prijestonice, kada su i nabavili land rovere i kamionete ford te počeli sa akcijom nabavke i distribucije kokaina. Pretpostavlja se da je droga nabavljana u Kolumbiji po cijeni od 1.000 dolara za kilogram. U jednom stanu policija je pronašla 15 potpuno novih satelitskih telefona i kape sa ugrađenim kamerama.
Argentinska policija je 14. avgusta na aerodromu u Buenos Ajresu ,,snimila” Srbina koji je, kako se kasnije ispostavilo, donio 260.000 eura za kupovinu jahte kojom bi se prevezao kokain. Dva mjeseca kasnije, u luci Santa Lusija, utovareno je više od dvije tone najfinijeg kokaina spakovanog u sportstke torbe.

Plan je bio da se droga pretovari na prekookeanski brod i transportuje dalje ka Evropi. Međutim, uslijedila je zapljena 2.174 kilograma kokaina na jahti Maui, vlasnika hrvatskog državljanina Anastazija Martinića.

HAPŠENJA U SRBIJI: Istovremeno sa akcijom u Urugvaju, hapšenja su počela i u Srbiji.
Prvo su uhapšeni Željko Vujanović, Marko Vorotović i Nikola Pavlović, rođak Ivana Pavlovića zvanog Iker, koji je ljetos uhapšen nekoliko dana pošto je ispod njegovog automobila parkiranog u garaži u centru Beograda nađen eksploziv. Pretpostavlja se da je Pavlović bio glavni čovjek klana za narko-tržište u Italiji.
Uslijedila su hapšenja Dragana Labudovića, kod koga je nađeno više od pola miliona eura, Dejana Rakića, Miloša Pandrca, Radana Adamovića, Miloša Krpovića i Miloša Cajića.
Osmorica uhapšenih nalaze se u pritvoru Centralnog zatvora u Beogradu, dok je jedan osumnjičeni u ekstradicionom pritvoru u Bosni i Hercegovini. Prema ranijoj izjavi tužioca Radisavljevića još osam osumnjičenih, čija imena nisu saopštena zbog interesa istrage, nedostupni su pravosudnim organima u Srbiji.
Prema ranijem pisanju medija, pošiljku koja je zaplijenjena navodno je platio crnogorski narkokartel i ona je trebalo da dođe do Luke Bar, odakle bi se distribuirala širom Evrope. Tada se spominjalo ime Darka Šarića. Najavljivano je i da će ga srpska policija saslušati.
Istragom je utvrđeno da je uhapšeni Vujanović, Šarićev brat od ujaka, i da bi njegovim saslušanjem mogli biti otkriveni pojedini detalji koji bi pomogli u rasvjetljavanju istrage o jednoj od najvećih pošiljki droge u svijetu. Međutim, Vujanović je pred istražnim sudijom rekao da sa tim nema nikakve veze i da dalje neće odgovarati na pitanja.

Zapljenom ogromne količine droge, kako procjenjuje policija u Beogradu, udareno je na najjači narko-klan koji je nekoliko posljednjih godina vladao Srbijom, Crnom Gorom i držao neprikosnoveni primat na narko-tržištima nekoliko evropskih zemalja, naročito u Italiji, Belgiji i Holandiji.
Tada se spominjalo ime Darka Šarića i najavljivano da će ga srpska policija saslušati.

POTJERNICE ZA PETORICOM OSUMNJIČENIH: Urugvajska policija raspisala je potjernice za petoricom osumnjičenih: Nenadom Novakovićem, Draškom Vukovićem, Borisom Labanom, Igorom Stjepovićem i Markom Pandrcem. Za njima je u kući, koju su koristili u Buenos Airesu, ostalo pola tone kokaina, koju je pretresom naknadno otkrila tamošnja policija.
Novaković je za američku agenciju za suzbijanje narkotika jedan od vođa međunarodne grupe koja se bavila švercom kokaina. On je osoba snimljena u avgusta prošle godine na aerodromu Eziza kada je stigao u Argentinu.
Na spisku osumnjičenih, tačnije izvještaju Federalne policije Argentine, koji je krajem oktobra objavila televizijska stanica Telefe, osim Novakovića navedena su imena još nekoliko osoba iz Srbije i Crne Gore, među kojima i Duško Šarić i Stanko Subotić Cane. Međutim, argentinski organi reda su se ogradili, navodeći da ne isključuju mogućnost ,,da se na potjernicama za narkobandom nalaze lažna imena i fotografije drugih osoba koje nemaju veze sa švercom kokaina vrijednog oko 250 miliona eura”.

Ovih dana beogradski Alo piše da je Telefe objavila dopunjen policijski izvještaj o akciji Balkanski ratnik. Telefe (najgledanijih televizijskih stanica u Argentini) u izvještaju navodi da je “mozak operacije” Darko Šarić.
Telefe je objavio i nove ekskluzivne fotografije osumnjičenih, dobijenih od argentinske policije. ,,To su ljudi koji imaju strašno mnogo para i moć, a na dojavu iz Srbije, argentinska policija je počela da ih prati na svakom koraku”, saopštio je prezenter vijesti kanala Telefe.
Prema policijskom izvještaju, koji prenosi Telefe, vođa na terenu bio je Nenad Novaković, ali je srpsku bandu, kako je javila ova TV, zapravo predvodio Darko Šarić. Njega su Argentinci označili kao vođu, organizatora i „veliki mozak” čitave operacije. „Ovaj čovjek, koji je u Srbiji ugledni biznismen, nije uopšte dolazio u Argentinu, već je sve obavljao iz Srbije”, prenosi Telefe.

DEA u Crnoj Gori?

Agenti američke DEA zatražili su sastanak sa crnogorskom policijom od koje se zahtijeva da se osobama iz Berana i Pljevalja koji se dovode u vezu sa krijumčarenjem kokaina oduzmu putne isprave i da budu pod stalnim policijskim nadzorom, tvrdi Alo.
Na sastanku koji će se u Crnoj Gori održati do kraja ovog mjeseca biće razmijenjeni operativni podaci i analizirani dokazi protiv nekoliko crnogorskih državljana, nakon čega će biti donijeta odluka da li će te osobe biti krivično procesuirane, navodi tabloid.
Šef crnogorske policije Veselin Veljović krajem godine negirao je navode da će predstavnici DEA tokom ovoga mjeseca doći u Crnu Goru u vezi sa nedavnom zaplijenom kokaina u Buenos Ajresu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo