Povežite se sa nama

DRUŠTVO

More kao deponija

Objavljeno prije

na

„Ronim u našem podmorju već 45 godina i sjećam se kada smo sedamdesetih, pa i osamdesetih zaranjali na olupine brodova, da je na njima život bujao. Kada bi se tih godina spuštili do jednog od četiri veća broda koji su tu potonuli, na njima je bilo na desetine jastoga i ugori po 20 kilograma. Danas vidite samo olupinu, mulj i beživotnu pustoš. Ribe je tek za lijek. Razlika je, dakle, ogromna i zastrašujuća”, kaže za Monitor jedan od najpoznatijih crnogorskih ronilaca iz Ulcinja.

On tvrdi i da je, dok je ronio u Bojani, osjetio težak miris, tačnije smrad. Još je teža situacija u kanalu Port Milena, koji se uliva u more, a koji je do prije 30 godina bio najveće prirodno mrestilište ribe na Mediteranu! Danas je ona, kako navode u nevladinoj organizaciji Zeleni korak, najveća septička jama Sredozemlja, potencijalna ekološka bomba i mogući izvor zaraze i epidemije. Na njezinom dnu i koritu deponovano je preko 30 hiljada tona šuta i opasnog otpada, uz prisustvo teških metala, otrovnih hemikalija i otpadnih motornih ulja.

Stoga ne čudi što je na početku Velike plaže kvalitet morske vode znatno lošiji nego na ostalom dijelu ulcinjskog primorja, što se čak može vidjeti na fotografijama koje su urađene iz malih letjelica. Slično je i na kraju najpoznatije pjeskovite plaže u Crnoj Gori, odnosno na ušću Bojane u more. Nekada je voda u toj rijeci bila toliko čista da se mogla piti, a danas je to voda druge ili treće kategorije. Ključni razlozi za to su tone smeća, kao i opasnog otpada koji stižu iz bolnice u Skadru, pa čak i iz Nikšića. „Dok je voda za kupanje u junu 2002. godine još uvijek bila prve klase, prozirnost i boja rijeke i mora blizu ušća su se u proteklih sedam godina dramatično pogoršale”, upozorili su još 2009. godine njemački eksperti koji su izradili regionalni plan o zaštiti delte Bojane. Dramatično je ugrožen i riblji fond. Dok je veličina populacije nekih vrsta ribe drastično opala, neke vrste su, zbog pretjeranog lova i korišćenja dinamita, te zagađenja ove rijeke, na ivici biološkog istrijebljenja, dok se za neke smatra da su već istrijebljene.

Upravo je taj prostor, uz Boku Kotorsku, formalno pod posebnom pažnjom nadležnih državnih organa. Izvršna direktorka kotorske NVO Eko Centar Delfin Ljiljana Radunović kaže da je stanje krajnje loše. „Budući da mi već 12 godina svake godine organizujemo neku akciju čišćenja tog priobalnog i drugog dijela akvatorija zaliva mogu da kažem da je situacija poražavajuća s obzirom na to šta se sve tu nađe i šta se sve izvadi. Ne može se reći da se samo radi o nekom organskom otpadu, tu ima i otpada koji je poguban za biodiverzitet u moru, a samim tim i po čovjeka”, ističe ona.

Svo to zagađenje, odnos prema moru i obali, uz globalno zagrijavanje i otvaranje vještačkih migratornih puteva, uslovilo je da na našem dijelu Jadrana imamo sada nove, mutirane vrste riba kao što je četvorozupka, riba-truba ili sardele zvane renga. Ima tu već i algi caulrepe racemose, koje su izuzetno štetne i agresivne, pa se nazivaju „tumor Mediterana”. Nedavno je kod Dubrovnika ulovljena do sada nezabilježena vrsta ribe Lagocephalus sceleratus, koja predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje, jer njezina koža i unutrašnji organi sadrže tetrodoksin koji može paralizovati nervni i respiratorni sistem. Naučnici smatraju da je jedan kit u našem moru vjerovatno uginuo zbog toga što je konzumirao plastiku! Neki ekolozi su saopštili da Jadranom pluta naftna mrlja veličine tri ostrva Krka, što je čak 1200 km kvadratnih!

„Bojim se da se ubrzano približavamo tački poslije koje više neće biti mogućnosti oporavka životinjskog i biljnog svijeta”, upozorava i naš sagovornik-ronilac. „Jadran je najljepše more na svijetu, ali ja nijesam čuo ni vidio da se neđe drugo vodi manje brige o moru i njegovim stanovnicima”.

Jedan mali, ali pozitivan korak u tom smjeru je napravljen krajem februara, kada su Crna Gora i Hrvatska potpisale Sporazum o eliminaciji zagađenosti i o zaštiti Jadranskog mora. Taj projekat finansira sa oko 600 hiljada eura EU i trajaće naredne dvije godine. Vlada u Zagrebu je takođe predložila da jadranske države upute Međunarodnoj pomorskoj organizaciji prijedlog da se Jadransko more proglasi ,,posebno osjetljivim morskim područjem”.

Ovaj prijedlog su podržale vlade Albanije i Crne Gore, iako je bilo logično da jedna takva inicijativa potekne iz Podgorice. Crna Gora je ,,prva ekološka država na svijetu”, koja, kako tvrde njezini zvaničnici, ,,ima najčistije priobalje na Mediteranu i želi da razvija elitni turizam”. Crna Gora će ovim problemima, ipak, morati da se mnogo više posveti tokom pristupnih pregovora sa EU. Poglavlje o životnoj sredini je izuzetno složeno, a prve procjene pokazuju da će naša zemlja za sanaciju ekoloških problema morati da uloži jedan godišnji budžet, odnosno oko 1,2 milijardi eura.

Nafta i turizam u Jadranu

Posebno je tek pitanje kako će se na ova pitanja odraziti najava crnogorske Vlade o skorašnjem davanju saglasnosti za istraživanje nafte i gasa na Primorju. Iste se aktivnosti sprovode u susjednoj Hrvatskoj, a njihovi zvaničnici su već izračunali da bi se od koncesija i poreza u takođe praznu državnu kasu te zemlje godišnje trebalo sliti pola milijarde dolara. Pregovori se vode i sa moćnim američkim kompanijama, kao što je Exxon. No, ekološki eksperti upozoravaju da su problemi i u samim Sjedinjenim Državama, na primjer, u Kaliforniji ogromni, bez obzira na veoma visoke ekološke standarde kojih se naftne kompanije moraju pridržavati. „To im utiče i na turizam, jer ih gosti u sve većem broju izbjegavaju. Zato i mi moramo razmisliti hoćemo li profitirati mi ili isključivo stranci”, kaže direktor Eko udruge Kvarner Vjeran Piršić. I prema mišljenju profesora turističke ekonomije Rada Ratkovića, nafta i njezini derivati jesu ,,crno zlato”, ali su, kako navodi, čista prirodna sredina, čisto more i čiste plaže takođe ,,crno zlato 21. vijeka”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo