Povežite se sa nama

MONITORING

Montiranje zločina

Objavljeno prije

na

Osamnaestogodišnji Boban Zajić ponovio je pred tužilaštvom da je pod pritiskom, zbog prijetnji zatvorom od strane četiri policijska inspektora, lažno optužio šesnaestogodišnjeg I.M., sina opozicionog lidera Andrije Mandića za pokušaj ubistva sedamnaestogodišnjeg D.R.

Maloljetni Mandić se nalazi u pritvoru u Spužu zbog pokušaja ubistva D.R. koji je sredinom ovog mjeseca izboden nožem u masovnoj tuči srednjoškolaca dvije podgoričke škole. Zajić je u početnom svjedočenju policiji tvrdio da je nož vidio u ruci Mandićevog sina.

Prema pisanju dnevnog lista Dan, i izjavi Andrije Mandića, ta Zajićeva izjava je jedini optužujući dokaz protiv njegovog sina. Oružje nije pronađeno, a niko od desetine srednjoškolaca, uključujući i povrijeđenog dječaka nije svjedočio protiv maloljetnog Mandića.

Zajić je pred tužilaštvom potvrdio da je pod pritiskom potpisao već pripremljenu lažnu izjavu. On se u tužilaštvu suočio sa jednim od četvorice inspektora koje tereti da su ga prisilili da je potpiše. Prema napisima medija, u tužilaštvu su saslušana i ostala tri inspektora.

Zajić za Monitor kaže: ,,Suočili su mene i inspektora Srđana Koraća u tužilaštvu pred kamerama, i ja sam i tada potvrdio što sam već rekao – da su me on i još trojica inspektora natjerali da lažno svjedočim”.

,,Volio bih da se što prije završi sve ovo. Da mogu da se vratim normalnom životu i fudbalu, da gradim fudbalsku karijeru. To je ono do čega mi je stalo. Sve mi ovo teško pada, uništava me psihički. Srećom imam podršku porodice. Želim samo da se sazna istina i okolnosti pod kojima sam ispitivan, a ne da neko izgubi posao”, kaže osamnaestogodišnjak za naš nedjeljnik.

Tokom sučeljavanja pred tužilaštvom , navodi Dan, inspektor Korać je negirao Zajićeve optužbe.U Pobjedi, koja je prva lansirala podatak da je u tuči učestvovao sin opozicionog lidera, ranije je objavljeno da u policiji tvrde da nije bilo pritisaka na Zajića. Zvaničnog saopštenja policije nije bilo. Pobjeda je nakon Zajićevog priznanja da je lažno svjedočio objavila da se on lažno predstavlja kao učenik Hemijske škole. Zajić kaže za Monitor da je on vanredni učenik te škole.

U Upravi policije nijesu željeli da komentarišu slučaj. Odgovore na pitanja ko su inspektori koji su vodili slučaj, te da li se unutar policije vodi istraga o optužbama Zajića, nijesmo dobili do izlaska ovog broja. Hoće li te podatke dobiti Odbor za odbranu i bezbijednost, ne zna se. To tijelo je na inicijativu članova iz Demokratskog fronta najavilo da će od Unutrašnje kontrole u policiji tražiti informaciju o tom slučaju. Iz opozicije su ocijenili da postoje ozbiljne indicije da su postojale teške zloupotrebe policije sa ciljem da se Mandiću načini politička šteta.

Ime inspektora Srđana Koraća pominje se u jednom od dokumenata Savjeta za civilnu kontrolu rada policije. Prema tom izvještaju iz 2011. godine, profesorica Gimnazije prijavila je maltretiranje policajca koji je upao na čas prijeteći joj pred učenicima da se javi na njegove pozive. Korać je šef odsjeka za bezbijednost u Upravi policije.

Andrija Mandić je optužio vlast da su pokušali preko njegovog sina da ga slome. On je u izjavi Danu podsjetio da je vijeće Apelacionog suda, čiji je predsjednik Svetlana Vujanović, supruga Filipa Vujanovića odlučilo da preinači odluku sudije Radomira Ivanovića, koji je dva puta odbio da odredi pritvor njegovom sinu. Portal In4s, blizak Mandićevoj partiji, objavio je da iza svega stoji Vujanović.

Nakon svjedočenja Bobana Zajića, pritvor Mandićevom sinu nije ukinut. Advokat Radomir Prelević za Monitor tvrdi da je tužilaštvo moglo da zbog novih okolnosti zatraži ukidanje pritvora. ,,U ovakvim slučajevima, kada se radi o maloljetnicima, a nakon svjedočenja Zajića, tužilaštvo je moglo da traži da se ukine pritvor sinu Andrije Mandića. To može i njegov branilac”.

Ako se pokaže da su policijski inspektori instruisali osamnaestogodišnjaka da za pokušaj ubistva lažno optuži maloljetnog sina opozicionog lidera, biće to još jedan prilog bogatoj istoriji zloupotrebe ljudi i države od strane ove vlasti.

Ovih dana mediji bilježe i epilog slučaja policajca Gorana Stankovića. Stanković je tužio državu zbog duševnih patnji i straha koji je pretrpio u vezi sa slučajem policijske torture nad sada pokojnim Aleksandrom Pejanovićem, kada je jedini progovorio o zloupotrebama policijskih ovlašćenja i mučenju Pejanovića u policiji. Sudeći po toku suđenja,gotovo je izvjesno da Stanković neće dobiti traženu odštetu, pošto se na suđenju insistiralo da nema trajne poremećaje te je tek pod stresom.

Stanković je zbog pritisaka morao da napusti posao nekoliko mjeseci pred penziju, nakon čega je njegova porodica dovedena na rub egzistencije a on imao ozbiljne zdravstvene smetnje. Ovih dana Stanković čeka da mu se porodična kuća nađe na dobošu zbog neizmirenih kreditnih obaveza. Stanković je naknadno, po odlasku Veselina Veljovića sa mjesta šefa Uprave policije, penzionisan sa 200 eura, od čega izdržava sina i suprugu.

„Sve to jer nijesam htio da pristanem da ćutim i mirno posmatram zločin. Sada ne priznaju ni da sam trpio duševne bolove. Uništili su mi porodicu”, kaže za Monitor Stanković.

Stanković je potvrdio da su Pejanovića mučili i tukli u betonjerci, i da su njegove starješnine pokušale da taj slučaj zataškaju. Na sudu je svjedočio da su mu pretpostavljeni Dušan Raičević i Ratko Rondović kazali da je mučenje naređeno „odozgo”. Kao glavne krivce za ovaj slučaj Stanković je označio bivšeg šefa podgoričke policije Predraga Ašanina i bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. On je svjedočio da je Ašanin više puta pozivao policajce koji su te večeri bili u smjeni, tražeći od njih da se drže istog iskaza da nije bilo torture i da je Pejanović došao sa povredama, te da im je, ako to učine, obećao podršku Uprave policije i branioca.

Epilog: trojica policajca osuđeni su na sedam mjeseci zatvora zbog pomaganje u mučenju Pejanovića, dok se Rondoviću i Raičeviću još sudi. Ko su bili nalogodavci i batinaši ostalo je nepoznato. U optužnici tužilaštva navodi se da su direktni izvršioci bili nepoznati pripadnici „interventne jedinice” . Tokom suđenja niko iz te jedinice nije saslušan. Monitor je već pisao da su mnogi od aktera ovog slučaja novčano nagrađeni kada je Veljović podijelio novac iz policijske kase. Tada je nagrađeno i nekoliko pripadnika Interventne jedinice.

„Strašne su to stvari. To su doktori zla”, kaže Stanković za Monitor.

U seriji montiranja, poznat je slučaj gradonačelnika Miomira Mugoše i njegovog sina Miljana koji su fizički napali urednika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera te novine Borisa Pejovića. Nakon policijskog uviđaja nestao je bez traga pištolj za koji su Jovović i Pejović tvrdili da su ga vidjeli te večeri u rukama Mugošinog sina. Tužilaštvo je napravilo farsu od slučaja, insistirajući na tome da je žrtva, Jovović, u stvari batinaš. Sudski proces pokazao je da je slučaj „građen” na lažnim iskazima i vještačenjima.

Policija nije imala problema ni da dođe do ljudi spremnih na zatvorsku kaznu radi viših interesa. Na suđenju optuženima za napad na direktora Vijesti Željka Ivanovića, optuženi su iz petnih žila dokazivali svoju krivicu, dok su Ivanović i njegovi zastupnici bezuspješno pokušavali da ubijede da se radi o dragovoljcima koji su se sa nalogodavcima nagodili da prihvate krivicu. Sud je prihvatio svjedočenje dragovoljaca.

Među monstruoznijima u modernoj crnogorskoj istoriji je svakako montirani proces i policijska tortura prije 15 godina nad čelnicima Stranke demokratske akcije. SDA je tada praktično uništena, a dvadeset i jedan čovjek osuđen ukupno na osamdeset sedam godina jer su navodno pripremali formiranje države Sandžak. Pomilovani su pod međunarodnim pritiskom.

,,Svi okrivljeni izjavili su da su do privođenja istražnom sudiji bili podvrgnuti fizičkoj i psihičkoj torturi, batinanju, elektrošokovima, prijetnjama smrću njima i njihovoj porodici, vrijeđanju na nacionalnoj osnovi, višednevnoj zabrani sna, uskraćivanju vode, teškom poniženju. Tokom odvoženja do sudnice i zatvora, a dijelom i tokom batinanja, na glavi im se nalazila kapuljača, a preko kapuljače crni povez. Od strane ljekarske komisije pregledani su tek nakon 12 dana od dana lišavanja slobode”, pisao je tada naš nedjeljnik. Ibrahim Čikić je tada optužen za ulogu snajperiste. To bi bio jedini slijepi snajperista ikada viđen. U međuvremenu je napisao knjigu o stradanju. Sada mu u bjelopoljskom sudu sude za klevetu. Niko od onih koji su mučili lidere SDA nije odgovarao.

Zato, ako je svjedočenje Bobana Zajića istinito, a postoje ozbiljne indicije da je tako, to je samo ilustracija da se sistem koji je kreirao DPS ne mijenja. Smjenjuju se samo žrtve.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo