Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Važne lekcije

Objavljeno prije
2 godinena
Objavio:
Monitor online
Pitali smo – šta govore rezultati lokalnih izbora
ZARIJA PEJOVIĆ, BIVŠI POSLANIK:
Pored DPS-a, gubitnici su partije manjinske Vlade
Lokalni izbori su pokazali da rezultati od 20 avgusta 2020. godine nisu sporadično posrtanje DPS-a već konačni odlazak ove partije u opoziciju, a možda i u političku prošlost. DPS nije pokušao da se ozbiljno transformiše, niti za to ova partija, u kojoj su ljudi od kapaciteta davno marginalizovani, ima potencijala. Bivša vlast se držala strategije „političke ucjene“, po kojoj su oni uslov crnogorske nezavisnosti. Budući da je na političkoj sceni u proteklim decenijama eliminisao građanske snage, DPS je nastojao da mu jedina alternativa bude ona velikosrpska, negatorska sa stanovišta državnog integriteta. Ipak, rekao bih rezultati lokalnih izbora nisu tako loši s obzirom na navedenu političku destrukciju bivše vlasti.
Pored DPS-a suštinski gubitnici ovih izbora su partije koje čine Vladu Crne Gore, SNP i URA. Nažalost URA je propustila istorijsku šansu na koju je građanska Crna Gora čekala od 2001. godine, dakle više od 20 godine, kada je Liberalni savez ispustio priliku da formira Vladu. Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC-om, ozbiljne afere koje kompromituju vrh partije, dovele su do pada Vlade, a na izborima do marginalizacije URA-e, budući da na lokalnom nivou nisu više potrebni parlamentarnoj većini od 20. avgusta 2020. godine.
Izborni rezultat SNP-a pokazuje svu neprincipijelnost formiranja predizbornih koalicija, kada partije u koalicionom statusu osvoje skupštinske mandate koji im samostalno ne bi pripadali. Još im manje pripadaju mandati u Vladi.
Mada će Demokrate izvjesno biti dio nove lokalne vlasti u Podgorici smatram da nemaju razloga za slavlje. Strategija „pobjede, a ne podjele“ je suviše pasivna. Politika iziskuje proaktivni pristup i pored negativne kampanje, još i više podrazumijeva iznalaženje afirmativnih rješenja, koja praktično utiču na život građana.
Upravo u tom političkom praksisu uzdigla se Evropa sad koja je nakon decenije stagnacije zarada, građanima donijela bolji život. Da li je program fiskalne reforme održiv, te da li će dovesti do negativnih efekata na sami standard građana u budućnosti, to su za prosječnog žitelja Crne Gore uglavnom apstraktne teme. Evropi sad će biti pravi izazov formiranje gradske vlasti sa Demokratskim frontom, sa čijim čelnicima baš i nije lako voditi smislenu i svrsishodnu politiku.
Plaši me politički opstanak Demokratskog fronta, šta više samostalno preuzimanje od javnih interesa značajnih opština kao što je Budva. Moramo biti svjesni da su se populizam i šovinizam „krčkali“ na socijalnim marginama decenijske stagnacije bivšeg režima.
Crnu Goru uskoro očekuju parlamentarni izbori, jer su lokalni izbori delegitimizovali dalji opstanak Vlade i u tehničkom mandatu. Vjerovatno se izbori mogu očekivati na proljeće zajedno sa predsjedničkim. Moguće je da će se Đukanović ponovo kandidovati, no politička erozija DPS-a teško će ga ostaviti na mjestu predsjednika, i ako njegovi politički oponenti nisu sposobni da predlože ozbiljnog protivkandidata. Uostalom DPS je u padu i pored činjenice da od izbora 2020. godine funkciju premijera ne obavljaju ličnosti koje mogu da odgovore državničkim izazovima, već je država u kontinuiranom v.d. stanju.
MILKA TADIĆ MIJOVIĆ, CIN CG
Kraj epohe DPS-a
Rezultati ovih izbora su istorijski, jer označavaju kraj epohe DPS-a. Taj je kraj samo najavljen 30. avgusta 2020. i uprkos svim greškama, svađama i nesnalaženjima tanke avgustovske većine kojih je bilo napretek u ove dvije godine, uprkos rastakanju institucija, strah od povratka DPS-a je bio veći od iznevjerenih nada nove vlasti.
Ovaj rezultat je istorijski, ne samo zbog kraha DPS-a, već što se konačno i ovdje na izborima nagrađuje i kažnjavaju rezultati jedne politike. A to je ključni mehanizam demokratije, koji bi Crnu Goru mogao izvesti iz pretpolitičkog stanja.
Stvarni pobjednik ovih izbora su građani. Oni su, više nego partije anti-Đukanovićevog bloka, zadali udarac decenijskoj korumpiranoj vasti, koja je razorila ovu zemlju, njenu ekonomiju, njenu prirodu, prostor, vrijednosti i istjerala desetine hiljada ljudi iz zemlje.
Birači su poručili – da biste nešto dobili, morate nam nešto i dati. Zato je Evropa sad, partija bez infrastrukture, tako sjajno prošla. Desetine hiljada ljudi osjetile su konkretnu korist od programa ministara Spajića i Milatovića. Da li je njihova reforma održiva ili ne, to je drugo pitanje… Ako se pokaže neodrživom, kazniće ih na nekim narednim izborima zbog iznevjerenih obećanja.
U Crnoj Gori je konačno važnije šta imate u frižideru od četnika i partizana, Srbije i Rusije, NATO-a i Belvedera, crkvi i džamija, patriota i izdajnika…
Na kraju, bilo bi jako važno da se najkasnije na proljeće, sa predsjedničkim, organizuju i parlamentarni izbori, jer je odnos političkih snaga u Crnoj Gori znatno izmijenjen u odnosu na 30. avgust 2020. i trenutna većina više nema legitimitet.
DEJAN MILOVAC, MANS:
Živi DPS mehanizmi
Protekli izbori nisu donijeli ništa novo kada je u pitanju transparentnost i poštovanje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, i vidjeli smo da su svi „DPS mehanizmi“ za nezakonit uticaj na izbornu volju građana i dalje na snazi, te da se i te kako koriste od strane partija takozvane nove parlamentarne većine. Ovo se u prvom redu odnosi na zapošljavanje u državnim kompanijama koje uopšte nije regulisano postojećim izbornim zakonodavstvom za čiju izmjenu u posljednje dvije godine od pada DPS-a, nije bilo političke volje.
Isplate socijale iz budžetske rezerve, prekoračenje potrošnje polovine budžetskih korisnika, zapošljavanje na ugovorima o djelu, te funkcionerska kampanja, nemilice su korišćeni od strane političkih partije koje su svojevremeno iz opozicionih klupa oštro kritikovale takvu praksu DPS-a. Uz to možemo dodati birački spisak koji još uvijek nije „očišćen“ od prostora za zloupotrebe, kao i besprizorni birački inženjering sa izdvajanjem glasača sa područja Zete u posebnu opštinu kako bi se uticalo na konačni ishod izbora u Podgorici.
Ono što je posebno problematično je da na političkoj sceni gotovo da ne postoje partneri , nakon svega što smo vidjeli, za ozbiljnu izbornu reformu koja bi za rezultat imala oslobađanje institucija zaduženih za praćenje izbora i značajno ograničavanje prostora za zloupotrebe. To će na duži rok neminovno dovesti do normalizacije koruptivnog ponašanja institucija i političkih partija, a sam izborni proces učiniti dodatno netransparetnim.
GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR:
Ukoliko se Đukanović ne povuče, DPS će nastaviti da gubi podršku
Uspjeh ili neuspjeh političkih partija na lokalnim izborima može se cijeniti najočiglednije kroz rezultate koji su ostvarili u Podgorici. Među partijama koje na državnom nivou vrše vlast, lošiji rezultat su ostvarili Demokratska Crna Gora i pokret URA. Ove dvije partije treba da analiziraju svoje djelovanje i odluke koje su donosili nakon 30. avgusta 2020. Osim odluka koje partije donose, nije manje važno ni njihovo ponašanje u komunikaciji sa drugim političkim subjektima. Građani znaju da prepoznaju prepotentnost, sujetu, nedosljednost i druge karakterne osobine partijskih lidera i funkcionera. Moguće da i tu treba dijelom tražiti objašnjenje zašto je Evropa sad dobila toliku podršku, građani nisu imali priliku da podrobnije upoznaju funkcionere tek osnovane partije pa se možda nisu imali kad razočarati kao što su se razočarali u druge.
O najvećem gubitniku je već skoro sve rečeno − DPS sa koalicionim partnerima je nastavio pad. Postalo je očigldno da DPS sa Đuaknovićem na čelu više nije partija koja može bitno uticati na političke procese u Crnoj Gori. Ukoliko se Milo Đukanović ne povuče sa mjesta predsjednika DPS-a ova partija će nastaviti da gubi podršku birača a njen koalicioni potencijal će ostati nula. Bez svih partija na poltičkoj sceni se može i bez svih njih će postojati Crna Gora. Sa druge strane je važno zbog daljeg razvoja Crne Gore da što više političkih subjekata bude građanske orijentacije, da žele vladavinu prava i profesionalzaciju institucija. Ako je DPS u stanju da se transformiše u vrijednosnom smislu, oslobodi radikalizma i vrati građanskim principima, ako je spreman da po prvi put u svojoj dugoj istoriji počne primjenjivati koncept vladavine prava i ako po prvi put u svojoj istoriji bude insistirao suštinski na profesionalizaciji institucija i zaustavljanju partijskog zapošljavanja, onda i ova politička struktura ima šansu da opstane na političkoj sceni i da doprinos razvoju zajednice.
Period pred nama će pokazati da li većina građana želi jačanje građanskih partija i da li zapravo u Evropi sad vide partiju koja se ne bavi identitetskim pitanjima i koja je okrenuta ekonomskim i socijalnim temama. Demokrate takođe moraju da razmisle da li žele da nastave sa partijskim zapošljavanjem (i zapošljavanjem svoje rodbine) dok URA mora da se opredijeli da li zaista želi vladavinu prava jer je glasanjem za odlaganje lokalnih izvora i prekrajanjem teritorija u započetom izbornom procesu (Opština Zeta) kršila Ustav i zakone.
Raduje me što građani sve brže sazrijevaju i traže sve više i odmah. Partije će morati da u svoje strukture uključuju kredibilne i kompetentne ljude i oslobode se mediokriteta koji dominiraju političkom scenom.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA:
U demokratskom društvu, lideri DPS-a bi podnijeli ostavke
Lokalni izbori su donekle raščistili situaciju, pokazali ko je gdje. DPS je doživio krah od kojeg mu nema oporavka, vukući u ponor sa sobom koalicione partnere, grupe građana i onaj dio intelektualaca i javnih ličnosti koji je svoju sudbinu vezalo uz njih. Apsolutni pobjednik izbora, kao novi pokret je Evropa sad, koji je ostvario impresivan rezultat − u Podgorici posebno. Demokratski front uprkos manjem padu podrške takođe može biti zadovoljan rezultatom izbora, a svi ostali su gubitnici.
U demokratskim društvima, poslije serije teških poraza, najprije na državnom a zatim na lokalnom nivou, lider DPS-a bi preuzeo odgovornost i dao ostavku. Odmah poslije njega, to bi uradio lider SNP-a, jer je nekad jaku partiju doveo ispod cenzusa u glavnom gradu. Vođe Demokrata i pokreta URA bi takođe preuzeli odgovornost za suštinski loše izborne rezultate, ali se ništa od toga nije desilo – i vjerovatno neće. Lideri naših partija su bogom dani, nesmjenjivi, svi u stvari liče na Đukanovića protiv koga se kao decenijama bore.
DPS, opterećen hipotekom teške korupcije i kriminala, definitivno ide ka tome da postane partija sa najstrmoglavijim padom podrške, većom i od SNP-a, ako se pod hitno ne oslobodi najkorumpiranijih i u javnosti najomrznutijih funkcionera. Postoji realna opasnost da nepromijenjen DPS, „braneći“ Crnu Goru na način na koji je brani – sa istim ljudima na njegovom čelu, upravo bude njen grobar.
Osiromašeni građani su spas vidjeli u benifitima koje im je nakratko donio program Evropa sad kroz povećanje plata, i tu po meni leži tajna ovakvog njihovog uspjeha. Lično mislim da je taj program populistički, neodrživ, bez ekonomske podloge, i da će nas vrlo brzo baciti u kandže MMF-a, što znači: maksimalno stezanje kaiša, umanjenje plata i penzija, masovno otpuštanja upošljenika u javnoj upravi, kresanje budžeta za zdravstvo i školstvo.
Ovi izbori, tj. praćenje predizborne kampanje, pokazali su i visok stepen neprofesionalnosti komercijalnih medija, kršenja novinarskog kodeksa i zakona. Većina njih je, inače relativno mirnu i fer kampanju pratila pristasno, navijajući za svoje favorite, posebno diskriminišući nove i neetablirane političke partije.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Autoritarna poza Đukanovića izazvala smijeh
Kao pozitivno bih istakao to što je autoritarna poza Mila Đukanovića sada izazivala smijeh, i to djeluje ohrabrujuće više nego izborni rezultat njegova partije. Pozitivno je i to što se našao neko da baci rukavicu domaćoj partitokratiji i ponudi ozbiljan novi politički pristup i političku filozofiju. Naravno da mislim na Preokret.
Negativno je to što su građani i građanke Crne Gore, budući jedini suvereni, nažalost kao i ranije hrlili na političku pijacu da kupe obećanja političkih partija, a ne da biraju na konkursu izvođača radova za ono što su sami zaželjeli, promislili i isplanirali.
Milena PEROVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
EROZIJA OBALE I PODIZANJE NIVOA NAŠEG MORA: Posljednji alarm za Malu Adu
-
PET GODINA OD POČETKA GRADNJE NIJE ZAVRŠENA KUĆA VOĆA U ANDRIJEVICI: Poljoprivrednici siti praznih obećanja
-
Odvajam vrijeme! Izvolite, ovo je za vas
-
Od izbora dva putića
-
Zrno
-
DR IRENA RADOVIĆ: MOBING U CRNOJ GORI (IV): Vatrogasac Miodrag Đukanović protiv Službe zaštite Glavnog grada
DRUŠTVO
NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije
4 danana
28 Februara, 2025
Svaki saziv Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra Pavla Radulovića
Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.
U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.
Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.
Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.
Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije
4 danana
28 Februara, 2025
Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije. I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila
MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je: pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?
TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.
Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.
MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?
TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.
Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.
Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.
MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?
TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.
MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama, rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?
TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i 10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto. Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.
Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.
MONITOR: Kako gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…
TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.
MONITOR: Dodik je izjavljivao da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?
TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.
Drugo, prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.
MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom. Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?
TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.
Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.
Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije
4 danana
28 Februara, 2025
Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik
Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.
Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.
Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.
Kenet MORISON
(Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 4 dana
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
-
INTERVJU4 sedmice
DR TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U Hrvatskoj je „pukla opna“
-
U SJEĆANJU3 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
Izdvojeno2 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU4 sedmice
STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR I GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rovovi još nijesu premošćeni
-
HORIZONTI4 sedmice
SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija