Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Udruženo protiv krađe

Objavljeno prije

11 godina

na

kovacevic

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR POLITIČKE PSIHOLOGIJE
Zajednička platforma svih antirežimskih snaga

Formula opstanka Đukanovićevog režima je ogroman novac plus represivni aparat. Da bi se u Crnoj Gori desile progresivne političke promjene, potrebno je razbiti spregu između DPS-ovog ,,prljavog” novca i DPS-ovih ,,prljavih” javnih i tajnih službi. Očigledno je da, u ovom trenutku i na ovim izborima, to nije pošlo za rukom postojećim opozicionim snagama. Međutim, ja ne mislim da se slučaj tri relativno male i specifične opštine može generalizovati i primijeniti na situaciju u cijeloj Crnoj Gori. Trenutna situacija ne izgleda povoljno, ali to ne znači da za nekoliko mjeseci, ako se preduzmu adekvatne mjere, neće biti bolje. Ne treba, dakle, padati u ravnodušnost, apatiju ili, čak, očajanje jer je to najveći poklon koji bilo koja slobodna i nezavisna osoba može da da režimu. Treba se suočiti sa realnošću trenutnog poraza, označiti slabosti, bez sentimentalnosti poslati u političku penziju one koji su loše odradili preuzeti dio posla, a zatim, sa novim snagama i novim elanom, kreirati dugoročnu strategiju koja ima veliku vjerovatnoću da se kruniše pobjedom.

O tome što bi ta dobitna dugoročna strategija trebala da bude, aktuelne su dvije ,,škole mišljenja” među nezavisnim političkim analitičarima. Jedna škola tvrdi da je potrebno da se postojeće opozicione partije okrenu jačanju sopstvenih infrastruktura i profilisanju sopstvenih ideoloških i programskih opredjeljenja i napuste ideju heterogenog udruživanja i koalicionog savezništva. Na taj način, ističu ovi analitičari, potencijalni glasači mogu biti motivisaniji da podrže date partije, jer će jasno uvidjeti za koga ili za što glasaju i moći da takav otvoren nastup uporede sa već poznatim regresivnim „kameleonstvom” vladajuće kamarile. Druga škola mišljenja vjeruje da je najbolji način da se efektuira smjena DPS-a – formiranje maksimalno širokog, demokratskog bloka, jedne vrste nadstranačke unije stranačkih i nestranačkih potencijala, koja bi na taj način ostvarila i subjektivno-psihološku i objektivno-sinergetsku prednost i na narednim izborima mogla da po broju glasova nadmaši Đukanovićevu partiju i njene satelite. Dobar primjer takve široke saradnje je bio dogovor da Miodrag Lekić kao predsjednički kandidat bude podržan od strane svih u opoziciji. Upravo to je dovelo do Lekićeve pobjede, koja je kasnije ukradena kroz djelovanje onog represivno-kriminalnog aparata koji sam pomenuo na početku. Zbog uspjeha udruženog djelovanja na predsjedničkim izborima, lično dajem prednost drugoj školi mišljenja i mislim da je potrebno što prije napraviti zajedničku platformu djelovanja svih anti-režimskih snaga koja bi, uz institucionalne i intenzivne međunarodne, uključivala i vaninstucionalne, demokratske i nenasilne aktivnosti, kao što su bojkoti, okupacije, performansi, protesti, štrajkovi, itd.


DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA CGO
Opozicioni blok povećati i ojačati

Rezultati lokalnih izbora ukazuju na nekoliko stvari, koje znamo odavno ali ih očito ne adresiramo adekvatno.

Prvo, DPS nije ni blizu jak na državnom nivou kako bi se to moglo pomisliti iz rezultata izbora u ove tri opštine. Ovakvom rezultatu DPS može da zahvali dijelom i činjenici da su se sa ogromnom zloupotrebom državnih resursa, interesno-tajkunskom logistikom i finansijskom potporom, nesporno razgranatom partijskom mrežom, koncentrisali na biračko tijelo od 28 000 birača, pa je bilo mnogo lakše ostvariti ubjedljivu pobjedu kao pokušaj pripreme i svojevrsni politički marketing za predstojeće izbore, sa akcentom na Podgoricu. Cilj pobjede je i amortizovanje očigledne zloupotrebe resursa iz afere Snimak.

Drugi set razloga leži u samoj opoziciji, loše pripremljenoj strategiji nastupa, ignorisanju razlike, a ona je bitna i velika između lokalnih i predsjedničkih izbora. Opozicija treba da preispita i određene taktike djelovanja, iskoristi veliki prostor za artikulisanje brojnih društvenih problema u sferi ekonomije, vladavine prava, bezbjednosti, regionalne i međunarodne politike. Treba raditi na povećanju i jačanju opozicionog bloka, koji ne mora biti centralizovan, a za lokalne izbore se to pokazalo kao loša forma, ali mora postojati minimalna koordinacija opozicionih aktera, mora se prestati sa međusobnim optuživanjima i uspostaviti sistem utvrđivanja objektivne odgovornosti. Rezultat DPS-a je opasnost za dalji razvoj demokratskih procesa u Crnoj Gori i opozicija ima obavezu i odgovornost da dalje radi na uspostavljanju osnovnih demokratskih mehanizama, a smjenjivost na izborima je jedan od bitnih. Ne treba zaboraviti ni potrebnu ulogu SDP-a, koji treba ohrabriti da nastavi da gradi svoju drugačiju političku poziciju od one na koju smo navikli i da se kreće ka profilisanju autonomnog političkog izraza.

BALŠA BRKOVIĆ, KNJIŽEVNIK
Zemlja za čuđenje i širu analizu

Nisam stručnjak za izbore i izborne strategije niti politički analitičar, neko od te fele bi sigurno sve razjasnio i razmrsio. Moj odnos prema ovakvim događajima je odnos začuđenog građanina. Cetinje je u proteklih dvadeset i kusur godina devastirano kao nikada u svojoj novijoj istoriji. Cetinjanima, bar u velikom broju, ili to ne smeta ili, pak, ne prepoznaju one koji su za to zaslužni…

Mojkovac je, izgleda, druga priča. Magistar Veljović je tako lijepo pričao o NATO integracijama… Zamislite tek da je pričao o lokalnim izborima, kakav bi tek tada bio rezultat.

Na Cetinju je pobjednicima bilo lako – sa privrednim gigantima i svjetski atraktivnim centrom Marine Abramović, sa Njegošem kojeg je ministar Đaga uzeo za ruku i odveo na biračko mjesto… nisu ni mogli da izgube. Na slikama sa slavlja vidi se jedna vrsta naglašene iracionalnosti – unošenje slike lidera kao neke vrste totema, zaklinjanje kao nekada, potreba da se objavi beskrajna lojalnost totemu…

Hoću da kažem, možda sve ovo više zaslužuje neku vrstu šire antropološke analize…

STEVO MUK, DIREKTOR INSTITUTA ALTERNATIVA
Opozicija se ne smije obeshrabriti

Izbori održani istovremeno u tri opštine omogućili su DPS-u angažovanje svih resursa u ovim opštinama i na taj način omogućili višestruki efekat i izborni rezultat. Dok je opozicija kalkulisala idejom bojkota parlamenta, osporavala izborne rezultate predsjedničkih izbora i fokusirala se na razobličavanje afere Snimak, očigledno je da se DPS više bavio dolazećim izborima. Moj utisak je da je aktivnost opozicije i na državnom i na lokalnom nivou u proteklih šest mjeseci bila ograničena i da nisu na odgovarajući način valorizovali utisak izborne pobjede iz aprila unutar opozicionog biračkog tijela. Ideja opozicije da na jednoj ključnoj temi ,,beskompromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala” dobije vlast očigledno ne prolazi. Zato će morati da ponude više od toga ukoliko žele podršku birača.

Izborni rezultati su jasna poruka opoziciji i SDP-u da je potrebno mnogo više da ulože u sopstveni partijski razvoj i komunikaciju sa biračima da bi mogli očekivati bolji ishod. Opozicija mora ozbiljno analizirati greške i ograničenja u sopstvenim redovima kako bi bila sposobna da potraži rješenja na personalnom, programskom i organizacionom nivou. Bez pravog odnosa prema sopstvenoj odgovornosti i riješenosti da se mijenjaju nabolje neće biti mogući bolji rezultati.

Činjenica da je kupoprodaja glasova i zloupotreba državnih resursa široko prisutna praksa ne smije obeshrabriti opoziciju niti to smije biti razlog da se okrenu bojkotu ili drugim nekonvencionalnim sredstvima političke borbe. Opozicija mora uraditi sve da zadobije više povjerenja građana od onoga što DPS može svojim metodama rada natjerati da glasa za vlast.SDP i opozicija imaju obavezu da nastave rad i zadobiju povjerenje birača koji svoj glas daju DPS iskreno vjerujući da je to pravi izbor.

JELISAVA KALEZIĆ, PROFESORICA
Bolja početna pozicija vlasti

Rezultati lokalnih izbora na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici imaju, po mome mišljenju i zajedničke odlike i specifičnosti. Zajedničke odlike izbornih rezultata u ove tri opštine su zasnovane na: okolnosti da još nije usvojen set novih izbornih zakona, odnosno da dosadašnja izborna pravila obezbjeđuju bolju početnu poziciju vladajućoj partiji/koaliciji; da je u Crnoj Gori uključivanje nestranačke javnosti, grupa, pojedinaca i navladinog sektora u izborni proces u samom začetku i da ni ovoga puta nije bitno uticalo na izborne rezultate.

Princip smjenjivosti vlasti pretpostavlja stvaranje društvenog okvira u kojem će građanin biti siguran da njegov glas vrijedi, jer je odraz slobodno izražene volje čije je izražavanje potpuno zaštićeno valjanim zakonima i nezavisnim institucijama. Riječju, da se akteri u izbornoj utakmici (političke partije, grupe građana, koalicije, nezavisni pojedinci) bore za glasove građana tako što će saopštavajući svoje programe biti zakonom obavezni da snose posljedice lažnog predstavljanja, odnosno neizvršavanja predizbornih programa i obećanja. Tada će se i građani u velikoj mjeri odvažiti da na izborima kažnjavaju loše rezultate. Analogno tome da je zakonom zabranjeno lažno oglašavanje proizvoda i usluga, odnosno da se javno iznošenje manjkavosti proizvoda odmah ispolji u vidu slabe potražnje.

R. M.

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo