Pitali smo: kako vidite ekspoze premijera Milojka Spajića i izbor novog rukovodstva Skupštine

SRĐAN PERIĆ, PREOKRET:
Tražimo da ispune ono što su govorili

Biće teško djelovati u domaćoj toksičnoj političkoj atmosferi, na razmeđu političkih epoha na globalnom nivou. Umjesto da je to prepoznato i da je tokom predizborne kampanje fokus bio na ostvarivom, ljestvica očekivanja je podignuta „u nebo“. Kad je već tako: tražimo da ispune ono što su tada govorili. Ujedno valja insistirati na reformi izbornog zakonodavstva kako bi se politički sistem otvorio za građane. Tu leži ključ njihovog snaženja. Zanimljivo je da je cilj izborne reforme iz sporazuma na osnovu kojeg je formirana vlast nekoliko dana nakon njegovog potpisivanja, u ekspozeu premijera, sužen na polje Zakona o finansiranju politikih subjekata i izbornih kampanja.

Ujedno, važno je naglasiti da je u interesu građana da se onemogući namjera  da vlast u cjelosti ne preuzme odgovornost za svoje rezultate, jer već sada čujemo glasove da bi se postignuća trebalo ocjenjivati parcijalno. Vlast će obnašati zajedno, istina sa različitih pozicija, ali će iz te činjenice crpiti i benefite, te stoga zahtijevajmo i na odgovornosti za ukupan rad Vlade. To bi bio značajan preokret u smislu uvođenja logike vrednovanja rada Vlade na osnovu rezultata, a ne samoreklamerstva.

DEJAN MILOVAC, MANS:
Ambiciozan plan

Ekspoze jeste dosta ambiciozan i pored dosta pitanja koja su ostala nedorečena, posebno kada je u pitanju implementacija programa Evropa Sad 2, i po tome se ne razlikuje mnogo od ekspozea koji su prethodili svim ranijim vladama. Ono što ohrabruje jeste prepoznavanje ključnih izazova koji se tiču borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i u tom smislu se u velikoj mjeri poklapaju ne samo sa onim što je očekivanje domaće javnosti, već i sa konkretnim zahtjevima Evropske komisije za odblokiranje procesa EU integracija.

Nastavak reforme pravosuđa, zaokruživanje zakonskog okvira za borbu protiv korupcije, naročito u dijelu koji se odnosi na nosioce javnih funkcija, pa sve do institucionalnog jačanja ključnih aktera u borbi protiv organizovanog kriminala, možda su i najveći izazovi sa kojima će se susresti administracija Milojka Spajića, ukoliko zaista bude iskreno željela da se bavi tom temom. Ono što već sada može da se prepozna kao realna prepreka jeste sami sastav kolacije koja čini izvršnu vlast, te činjenica da će sva rješenja, prema koalicionom sporazumu, morati prvo da prođu takozvani „sud partije“. Ovo se prije svega odnosi na onaj dio reformi koje bi trebalo da ojačaju otpornost nadležnih institucija prema političkim pritiscima i vrlo jasnim interesima pojedinih političkih subjekata da kriminalce dijele na „naše i njihove“.

U svakom slučaju, imaćemo veoma brzo priliku da na konkretnim primjerima testiramo političku volju prije svega konstituenata nove vlasti da u procesu reformi društva pođu od sebe i svog dvorišta. Dvije prethodne, „reformatorske“ vlade su vrlo malo uradile kako bi kreirale održivi okvir za vršenje vlasti koja je podložna kontroli i ograničena zakonima, pa bi bilo dobro da u 44. vladi vidimo otklon od takve prakse.

PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA:
Na štetu građanskog društva

Crnogorskom Skupštinom predsjedava četnički vojvoda, negator genocida u Srebrenici, osoba koja se zalaže za povlačenje priznanja Kosova, ukidanje sankcija Rusiji, izlazak Crne Gore iz NATO-a, i – ne zaboravimo – okrivljeni za pokušaj državnog udara u zemlji čijom Skupštinom sada predsjedava. To je, između ostalog, bila cijena formiranja 44. Vlade Crne Gore. U cijenu ulaze i četiri ministarska mjesta i mjesto potpredsjednika Vlade nakon njene planirane rekonstrukcije krajem iduće godine, kao i neumitno rastrgavanje ”po dubini”, praksa koju je prevratnička većina 2020. nedvosmisleno legitimizirala, pljunuvši u lice onima koji su joj dali povjerenje da će tu istu praksu iskorijeniti.

Kršeći Poslovnik o radu Skupštine, mandatar koji je na štetu građanskog društva istrgovao podršku Vladi od strane ideologa i realizatora srpskog sveta u Crnoj Gori, upućuje kanditatu za predsjednika Skupštine ritualni iskaz pokornosti javno glasajući za njega. Kasnije na preskoke čita ekspoze pažljivo krojen tako da ne uznemiri vječito ugroženo nacionalno biće i neskrivene hegemonističke namjere svježepostavljenog predsjednika Skupštine.

Samo par dana ranije, državno tužilaštvo je pokrenulo prekršajni proces protiv univerzitetskog profesora zbog njegove kritike velikosrpske politike koju otvoreno zastupaju najviši predstavnici SPC. Istom tom tužilaštvu su ispod radara ostali uznemirujući pretpopisni bilbordi po Budvi sa notornim istorijskim falsifikatima i poslovičnim svojatanjem i označavanjem doslovnih i figurativnih teritorija kojima se hrani avet srpskog sveta koji očito uživa posebnu zaštitu u ”nekoj novoj Crnoj Gori na koju ćemo se morati navići”.

”Moramo biti uporni” – kazao je prije par dana mitropolit Joanikije, zahtijevajući uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole u Crnoj Gori. Ko bi mogao imati više sluha za njegovu listu želja od budućeg ministra prosvjete iz Mandićeve koalicije?

MILENA MUK, INSTITUT ALTERNATIVA:
Jednokratni konsenzus ili dugotrajni potencijal

Ekspoze, kao i svaki raniji, osim generalnog trasiranja pravca po određenim sektorima, ne daje previše konkretizovanih obećanja.

Ipak, kvaliet varira od sektora do sektora, i vjerovatno je jedan od najrazrađenijih onaj koji se odnosi na pravdu, dok se neki sektori posebno izdvajaju po ignorisanju aktuelnih problema i nedovoljnom apostrofiranju prijeko potrebnih reformi. Po mom mišljenju, to je prvenstveno slučaj sa reformom javne uprave, koja osim deklarativnih ciljeva, koji se ponavljaju godinama unazad, ne obećava raskid sa politizacijom javnog sektora i raspodjelom plijena kroz zloupotrebu službeničkih radnih mjesta, posebno ne jednako odlučno kao Pokret „Evropa sad“ prije izbora.

Ekspoze treba da bude razrađen već kroz godišnji program rada za 2024. godinu, i to će biti važan test otvorenosti vlade, da konsultuje javnost u tom procesu, ali i sposobnosti da maglovita obećanja prevede u konkretne ciljeve i pokazatelje uspjeha koji će biti ostvareni u jasno definisanim rokovima.

Činjenica je da je, uprkos prilično neočekivanom raspletu, rukovodstvo Skupštine izabrano solidnom većinom glasova poslanika i poslanica. Vidjećemo da li je to samo jednokratni konsenzus ili dugotrajni potencijal za traženje kompromisa i dogovora o važnim izazovima, koji nam predstoje. Izuzetno je važno da stvarni rad Skupštine u odborima počne što prije i da se preduprijede situacije iz prethodnog perioda, kao 2020. godine, kada smo čekali skoro tri mjeseca nakon izbora predsjednika da se formiraju ova radna tijela.

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR:
Prilika za integraciju

Ekspozei su obično spisak lijepih želja, ali ukazuju na prioritete Vlade i zato smatram da predsjednik Vlade nije trebalo da propusti priliku da iznese ekspoze, posebno imajući u vidu da ovaj dokument ima nesporno nove poglede na upravljanje državom i državnim resursima. Budući da nije pročitan pri izboru Vlade, to će ostati nepoznanica za dio građana, što nije dobro za transparentnost njenog rada, i uopste demokratizaciju našeg drustva. Digitalna, pametna i zelena ekonomija su posebno akcentovane u ekspozeu i vjerujem da predstavljaju rukopis samog premijera – “razvijena ekonomija za bogate građane”. Nesumnjivo to je put kojim Crna Gora decenijama želi da krene ali uvijek ostajući u raljama burazerskog kapitalizma i prvobitne akumulacije kapitala. Obrazovanje, nauka i inovacije prirodno idu uz takav koncept upravljanja državom i resursima, pa je i tom segmentu dato značajno mjesto u dokumentu i oni su detaljnije eksplicirani. Ipak, uočljivo efemeran prostor dat je kulturi i kulturnoj baštini od šireg koncepta digitalizacije i inovacija. U programu nema značajnijeg osvrta na izazove multikulturnog društva, socijalne distance, pitanja ranjivih grupa, RE populacije i LGBT osoba. Nadalje, neke moguće kontradikcije ili možda kompromisna i optimalna rješenja, kao sto su npr. “fiskalna konsolidacija i dalje socijalne reforme”, ili “biti dio Evrope ali i otvoren za svijet” ostaju da budu razjašnjene konkretnim djelovanjem Vlade. Smatram da je izborom Andrije Mandića za predsjednika Skupštine Crne Gore otvorena šansa za političku integraciju Srba u crnogorski politički sistem, tema koja latentno provejava u postreferendumskoj stvarnosti Crne Gore. Multikulturalnost i višeetničnost su pretpostavke koje treba poštovati, a građanska država cilj i vrijednost kojoj treba težiti. Kada svako bude imao osjecaj jednake šanse za demokratsku participaciju, onda je ideal građanske države ostvariv. Ovim ne ulazim u sadržaj političkog programa ili širi vrednosni okvir koji zastupa gospodin Mandic, već govorim o načelima jednog pluralnog društva. Kad su u pitanju politički svjetonazori, mislim da će prihvatanjem ove funkcije i sam gospodin Mandić i politički subjekat koji predstavlja ući u institucionalni i političko-diplomatsko-bezbjednosni okvir koji, ako se ta funkcija obavlja posvećeno, ne ostavlja prostor za “dvije stolice”. Puno toga zavisi od samog gospodina Mandića, ali ako se vodi političkom razboritošcću, mislim da će, kao i njegovi prethodnici na ovom mjestu, predsjedavanje parlamentom iskoristiti za političku prekrentnicu u pogledu spoljnopoliticke vizije Crne Gore i izgradnju evropskih partnerstava za svoj politički savez.

Milena PEROVIĆ