Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Sumrak nade    

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Šta je obilježilo godinu za nama?

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, ANIMA
Od nacionalizma do političke trgovine

U ime ove godine staje sijaset događaja koji su naše živote nastavili da pomjeraju ka potpunoj nebezbjednosti i nesigurnosti. Teško je izdvojiti a ne govoriti o duhu vremena u kojem se nalazimo. Institucije okupirane, malo inicijativa koje ne vrijeđaju zdrav razum makar. Sudski i pravosudni sistem koji umjesto da radi u korist pravne sigurnosti i bezbjednosti ljudi sve više pokazuje trule daske koje je korupcija prožela i uništila. Nagovještaj da izvjesno klizimo prema desnim populističkim politikama izvođači su počeli mnogo ranije. Danas je to samo otvorena arogancija i sila političke elite koja ne skriva od nacionlizma do političke trgovine foteljama i naimenovanjima, ulizicama i preletačima čije prisustvo u institucijama sistema isključuje bilo kakvu vrstu odgovornosti. Dakle, imamo kompletan sistem od vrha do dna koji je potpuno isključio odgovornost. Zato se borimo za vazduh na dnevnoj osnovi jer je svaka mogućnost pobune isključena zbog urušenog građanskog okvira i neophodnog kritičkog potencijala.

Čime su me oduševili potezi novih vlasti: Ničim

Čime su me onespokojili: Svačim.

Nastavljaju se prakse prethodnika: nepravda se nastavlja koliko i partijsko zapošljavanje. Nastavlja se šurovanje sa crkvenim vlastima i zloupotrebljavaju vjerska osjećanja ljudi. Politički procesi i pregovori prolaze bez prisustva žena.Da je neko došao iz svemira i čitao naše medije mislim da mu ne bi bilo jasno ko je policajac a ko kriminalac.  Potpuna pravna nesigurnost i opšta nebezbjednost.

Mnogo više od našeg atara međunarodna situacija sa dva rata koji divljaju i kojima se ne nazire kraj su najakteulnija. Rat između Izraela i Palestine ukazuje na licemjernost međunarodne politike u istom rangu kao što je politika koja se vodi prema regionu Zapadnog Balkanu. Izrael niko nije pokušao da zaustavi. Pred licem javnosti se ubijaju civili ,a za  Izrael ne postoje sankcije međunarodnih političkih elita. Region Zapadnog Balkana ostaje na milost i nemilost igraču kojeg podržavaju značajni i američka politika ali i politika EU. Žalosno je da je jedna takva biografija faktor stabilnosti za međunarodne politike. Mnogo štošta će biti žrtvovano zbog toga  i to će opet biti pred očima Evrope.  Samo neka ne pucaju i ne ruše pa gdje će nam biti granice neka ostane kao dio maksime da smo građani svijeta. Najteže je što nema otpora uz milijarde spoljenjeg duga i odlazak ljudi. Pucanje u Srbiji je pokazalo svo naličje naših života. A odgovor cijelog svijeta da se naši životi zaštite uključujući ovdje i živote civila u Palestini, Izraelu i Ukrajni zajedno sa nama samima je počeo u davnoj 1999. kada se pred očima čitavog svijeta odigrao napad na jednu suverenu zemlju. Pustili su duha iz boce ,sada hara.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR
Obećanja umjesto kupovine glasova

Godinu za nama obilježilo je više događaja, a najupčatljviji je poraz Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika DPS-a i autokratskog lidera koji je više od 30 godina obnašao najviše državne funkcije i sa saradnicima i sljedbenicima uništio institucije, ekonomiju, dostajnstvo građana. Skoro 60% građana koji su izašli na izbore glasalo je protiv Đukanovića i svega što je on predstavljao. Na žalost, novi predsjednik Milatović je pogrešno shvatio poruku građana pa je sebe ubijedio da je on zbog svojih karakteristika i postignuća dobio podršku, a ne da su izbori bili referendum protiv Đukanovića.

Drugi upečatljiv momenat su novi trendovi na našoj političkoj sceni kada se u predizbornim procesima umjesto kupovine glasova, zloupotrebe državnih resursa, pritisaka na zaposlene, medijskih manipulacija, daju nerealna obećanja o povećanju penzija, minimalnih zarada, zapošljavanju. Građani, na žalost, moraju da prežive i kazne još jedan vid manipulacija i obmane koje je nova vlast predvođena PES-om uspostavila. Bez bilo kakvog dokumenta, analize, pojašnjenja, ni šest mjeseci nakon održanih izbora se ne zna kako će se ostvariti predizborni program Evropa sad 2. Milojko Spajić je obećao javno u predizbornoj kampanji da će podnijeti ostavku ako u roku od godinu dana od formiranja vlade ne budu ispunjena tri predizborna obećanja: 450 eura minimalna penzija, 700 eura minimalna zarada, 1000 eura prosječna zarada. Ostaje da se vidi da li će Spajić održati obećanje i podnijeti ostavku.

Treći upečatljiv momenat je ćutanje svih političkih subjekata na uništavanje same ideje vladavine prava, nakon ignorisanja pravosnažne sudske presude kojom je morao da bude smijenjen sa funkcije generalni direktor RTCG, Boris Raonić. Savjet RTCG kojeg kontrolišu nasljednici Demokratskog fronta ponovo je suprotno sudskoj presudi izabrao Raonića a ćutanje političkih partija o ovom presedanu koji se spominje u svim izvještajima EU ukazuje zapravo na veliki politički uticaj na RTCG.

 

MILKA TADIĆ MIJOVIĆ, CENTAR ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO CRNE GORE
Duhovi ponora

Bilo je svega, ali ništa više, čini mi se, nije obilježelo na unutrašnjem planu 2023. od kriptovanih poruka koje su vrhovi policije i kriminala razmjenjivali preko Sky aplikacije. Da nije bilo saradnje sa EUROPOL-om možda nikada ne bi vidjeli dubinu ponora u kojem je Crna Gora.

Naravno, da je svako ko je htio znao da je Crna Gora crna rupa u kojoj je srastao kriminal, politika, biznis i pravosuđe. Da je Đukanović bio na čelu države mafije i da su gotovo sve institucije služile da se prikriju poslovi – od šverca droge, cigareta do naručenih likvidacija i nezakonitog bogaćenja. Ali, ipak da je toliko potonula ova zemlja, da se slavi ubistvo jednog čovjeka, uz nacionalističke orgije i četničke pjesme u lokalu jednog od prvih policajaca zemlje, koji je uz to i najbolji drug direktora reformisane Uprave policije, e to ipak nijesmo mogli ni zamislititi.

Nevolja Crne Gore je što smjena vlasti u avgustu 2020. i gubitak izbora Mila Đukanovića u proljeće 2023. nijesu doveli i do smjene sistema. Ni vrh ledenog brijega nije dotaknut.  Hapšenja i procesuiranja koja uzdižu u nebo, samo su simbolička jer je to ipak drugi ešalon, izvršioci. Mafiokratski sistem opstaje, jer su njegovi glavni akteri netaknuti, a mnogi i infiltrirani u institucije sistema i partije koje nakon 2020. vode zemlju. Milioni su i dalje u istim rukama koje su vodile državu tri decenije, i čini se da ti novci mnogo toga mogu da kupe, pa i djelove novih elita. Dug je i mračni put pred nama.

U svijetu ova će se 2023. godina pamtiti po tragediji epskih razmjera u Gazi i hipokriziji zapadnih elita koje sve to posmatraju, a neke i podstiču. Od oktobra 2023. u Gazi je ubijeno oko 21.000 ljudi, od čega su 70 odsto žene i djeca. O sistematskom raseljavanju da i ne govorimo. Nikad u istoriji u tako kratkom vremenu razaranja nijesu bila ovog inteziteta. Tragedija je utoliko veća, što politički Zapad to mirno posmatra.  Zločinom  Hamasa ne može se pravdati genocid u Gazi, ma koliko pokušavajuju da prodaju tu priču.

 

SRĐAN PERIĆ, PREOKRET
Samohvala i obećanja dvije vlasti

Gledano kroz prizmu politike, pored održanih izbora, godinu su obilježile samohvala i obećanja dvije vlasti – oboje bez mjere. Slušajući prošlo ili skoro izabrano rukovodstvo teško je bilo povezati sa stvarnim životom teze o sveopštom procvatu sa jedne i planove koji su na granici polja realnog sa druge strane.

Tako su u istoj godini slavljena postignuća vlasti na polju obrazovanja i bili objavljeni porazni rezultati PISA testiranja, pričalo se o velikom smanjenju nezaposlenosti dok je odliv stanovištva dobijao još veći zamah. Bila je prisutna priča o korupciji i organizovanom kriminalu kojoj ćemo ishodište moći vrednovani tek nakon značajnije vremenske distance. Opet, nova Vlada obećava nešto čega nema u njihovom konkretnom predlogu državnog budžeta i uvodi taktiku povećanja obećanja koju prati prolongiranje rokova za realizaciju onih predizbornih.

Kontrolu nad ovim procesima bi valjalo da imaju građani koji bi na racionalan i kritički način mogli sagledavati poteze svake vlasti i time smanjivati mogućnosti grešaka koje na kraju oni sami, građani, plaćaju. Takvo modelovanje javne scene bi bilo na opštu korist.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Politička scena bez dovoljno integriteta

Izborni procesi, politička nestabilnost, te još jedna smjena vlasti, neki su od ključnih događaja koji su obilježili godinu na izmaku. Crna Gora je ove godine prošla kroz dva kruga predsjedničkih izbora i vanredne parlamentarne izbore, organizovane po pravilima igre koje važe posljednih trideset godina.

Tri godine nakon smjene vlasti, izbori su i dalje opterećeni sumnjama u zloupotrebu institucija i državnih resursa, te političko zapošljavanje, do nivoa da na političkoj sceni više nemamo aktera koji imaju dovoljno integriteta da se javno suprostave tim pojavama.

Ipak, ovogodišnji izbori su označili silazak Mila Đukanovića sa funkcije predsjednika države, a junski parlamentarni okončali višemjesečni tehnički mandat bivšeg premijera Dritana Abazovića i jedan period stihijskog donošenja odluka bez kontrole i bez odgovornosti. Dio takvog stanja se ogleda i u nikad negativnijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori u kome se konstatuje stagnacija države u procesu integracija. Ovo se posebno odnosi na katastrofalne rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou, naročito u dijelu onih koje je trebalo da obezbijedi crnogorsko pravosuđe.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo