Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Sumrak nade    

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Šta je obilježilo godinu za nama?

 

ERVINA DABIŽINOVIĆ, ANIMA
Od nacionalizma do političke trgovine

U ime ove godine staje sijaset događaja koji su naše živote nastavili da pomjeraju ka potpunoj nebezbjednosti i nesigurnosti. Teško je izdvojiti a ne govoriti o duhu vremena u kojem se nalazimo. Institucije okupirane, malo inicijativa koje ne vrijeđaju zdrav razum makar. Sudski i pravosudni sistem koji umjesto da radi u korist pravne sigurnosti i bezbjednosti ljudi sve više pokazuje trule daske koje je korupcija prožela i uništila. Nagovještaj da izvjesno klizimo prema desnim populističkim politikama izvođači su počeli mnogo ranije. Danas je to samo otvorena arogancija i sila političke elite koja ne skriva od nacionlizma do političke trgovine foteljama i naimenovanjima, ulizicama i preletačima čije prisustvo u institucijama sistema isključuje bilo kakvu vrstu odgovornosti. Dakle, imamo kompletan sistem od vrha do dna koji je potpuno isključio odgovornost. Zato se borimo za vazduh na dnevnoj osnovi jer je svaka mogućnost pobune isključena zbog urušenog građanskog okvira i neophodnog kritičkog potencijala.

Čime su me oduševili potezi novih vlasti: Ničim

Čime su me onespokojili: Svačim.

Nastavljaju se prakse prethodnika: nepravda se nastavlja koliko i partijsko zapošljavanje. Nastavlja se šurovanje sa crkvenim vlastima i zloupotrebljavaju vjerska osjećanja ljudi. Politički procesi i pregovori prolaze bez prisustva žena.Da je neko došao iz svemira i čitao naše medije mislim da mu ne bi bilo jasno ko je policajac a ko kriminalac.  Potpuna pravna nesigurnost i opšta nebezbjednost.

Mnogo više od našeg atara međunarodna situacija sa dva rata koji divljaju i kojima se ne nazire kraj su najakteulnija. Rat između Izraela i Palestine ukazuje na licemjernost međunarodne politike u istom rangu kao što je politika koja se vodi prema regionu Zapadnog Balkanu. Izrael niko nije pokušao da zaustavi. Pred licem javnosti se ubijaju civili ,a za  Izrael ne postoje sankcije međunarodnih političkih elita. Region Zapadnog Balkana ostaje na milost i nemilost igraču kojeg podržavaju značajni i američka politika ali i politika EU. Žalosno je da je jedna takva biografija faktor stabilnosti za međunarodne politike. Mnogo štošta će biti žrtvovano zbog toga  i to će opet biti pred očima Evrope.  Samo neka ne pucaju i ne ruše pa gdje će nam biti granice neka ostane kao dio maksime da smo građani svijeta. Najteže je što nema otpora uz milijarde spoljenjeg duga i odlazak ljudi. Pucanje u Srbiji je pokazalo svo naličje naših života. A odgovor cijelog svijeta da se naši životi zaštite uključujući ovdje i živote civila u Palestini, Izraelu i Ukrajni zajedno sa nama samima je počeo u davnoj 1999. kada se pred očima čitavog svijeta odigrao napad na jednu suverenu zemlju. Pustili su duha iz boce ,sada hara.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR
Obećanja umjesto kupovine glasova

Godinu za nama obilježilo je više događaja, a najupčatljviji je poraz Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika DPS-a i autokratskog lidera koji je više od 30 godina obnašao najviše državne funkcije i sa saradnicima i sljedbenicima uništio institucije, ekonomiju, dostajnstvo građana. Skoro 60% građana koji su izašli na izbore glasalo je protiv Đukanovića i svega što je on predstavljao. Na žalost, novi predsjednik Milatović je pogrešno shvatio poruku građana pa je sebe ubijedio da je on zbog svojih karakteristika i postignuća dobio podršku, a ne da su izbori bili referendum protiv Đukanovića.

Drugi upečatljiv momenat su novi trendovi na našoj političkoj sceni kada se u predizbornim procesima umjesto kupovine glasova, zloupotrebe državnih resursa, pritisaka na zaposlene, medijskih manipulacija, daju nerealna obećanja o povećanju penzija, minimalnih zarada, zapošljavanju. Građani, na žalost, moraju da prežive i kazne još jedan vid manipulacija i obmane koje je nova vlast predvođena PES-om uspostavila. Bez bilo kakvog dokumenta, analize, pojašnjenja, ni šest mjeseci nakon održanih izbora se ne zna kako će se ostvariti predizborni program Evropa sad 2. Milojko Spajić je obećao javno u predizbornoj kampanji da će podnijeti ostavku ako u roku od godinu dana od formiranja vlade ne budu ispunjena tri predizborna obećanja: 450 eura minimalna penzija, 700 eura minimalna zarada, 1000 eura prosječna zarada. Ostaje da se vidi da li će Spajić održati obećanje i podnijeti ostavku.

Treći upečatljiv momenat je ćutanje svih političkih subjekata na uništavanje same ideje vladavine prava, nakon ignorisanja pravosnažne sudske presude kojom je morao da bude smijenjen sa funkcije generalni direktor RTCG, Boris Raonić. Savjet RTCG kojeg kontrolišu nasljednici Demokratskog fronta ponovo je suprotno sudskoj presudi izabrao Raonića a ćutanje političkih partija o ovom presedanu koji se spominje u svim izvještajima EU ukazuje zapravo na veliki politički uticaj na RTCG.

 

MILKA TADIĆ MIJOVIĆ, CENTAR ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO CRNE GORE
Duhovi ponora

Bilo je svega, ali ništa više, čini mi se, nije obilježelo na unutrašnjem planu 2023. od kriptovanih poruka koje su vrhovi policije i kriminala razmjenjivali preko Sky aplikacije. Da nije bilo saradnje sa EUROPOL-om možda nikada ne bi vidjeli dubinu ponora u kojem je Crna Gora.

Naravno, da je svako ko je htio znao da je Crna Gora crna rupa u kojoj je srastao kriminal, politika, biznis i pravosuđe. Da je Đukanović bio na čelu države mafije i da su gotovo sve institucije služile da se prikriju poslovi – od šverca droge, cigareta do naručenih likvidacija i nezakonitog bogaćenja. Ali, ipak da je toliko potonula ova zemlja, da se slavi ubistvo jednog čovjeka, uz nacionalističke orgije i četničke pjesme u lokalu jednog od prvih policajaca zemlje, koji je uz to i najbolji drug direktora reformisane Uprave policije, e to ipak nijesmo mogli ni zamislititi.

Nevolja Crne Gore je što smjena vlasti u avgustu 2020. i gubitak izbora Mila Đukanovića u proljeće 2023. nijesu doveli i do smjene sistema. Ni vrh ledenog brijega nije dotaknut.  Hapšenja i procesuiranja koja uzdižu u nebo, samo su simbolička jer je to ipak drugi ešalon, izvršioci. Mafiokratski sistem opstaje, jer su njegovi glavni akteri netaknuti, a mnogi i infiltrirani u institucije sistema i partije koje nakon 2020. vode zemlju. Milioni su i dalje u istim rukama koje su vodile državu tri decenije, i čini se da ti novci mnogo toga mogu da kupe, pa i djelove novih elita. Dug je i mračni put pred nama.

U svijetu ova će se 2023. godina pamtiti po tragediji epskih razmjera u Gazi i hipokriziji zapadnih elita koje sve to posmatraju, a neke i podstiču. Od oktobra 2023. u Gazi je ubijeno oko 21.000 ljudi, od čega su 70 odsto žene i djeca. O sistematskom raseljavanju da i ne govorimo. Nikad u istoriji u tako kratkom vremenu razaranja nijesu bila ovog inteziteta. Tragedija je utoliko veća, što politički Zapad to mirno posmatra.  Zločinom  Hamasa ne može se pravdati genocid u Gazi, ma koliko pokušavajuju da prodaju tu priču.

 

SRĐAN PERIĆ, PREOKRET
Samohvala i obećanja dvije vlasti

Gledano kroz prizmu politike, pored održanih izbora, godinu su obilježile samohvala i obećanja dvije vlasti – oboje bez mjere. Slušajući prošlo ili skoro izabrano rukovodstvo teško je bilo povezati sa stvarnim životom teze o sveopštom procvatu sa jedne i planove koji su na granici polja realnog sa druge strane.

Tako su u istoj godini slavljena postignuća vlasti na polju obrazovanja i bili objavljeni porazni rezultati PISA testiranja, pričalo se o velikom smanjenju nezaposlenosti dok je odliv stanovištva dobijao još veći zamah. Bila je prisutna priča o korupciji i organizovanom kriminalu kojoj ćemo ishodište moći vrednovani tek nakon značajnije vremenske distance. Opet, nova Vlada obećava nešto čega nema u njihovom konkretnom predlogu državnog budžeta i uvodi taktiku povećanja obećanja koju prati prolongiranje rokova za realizaciju onih predizbornih.

Kontrolu nad ovim procesima bi valjalo da imaju građani koji bi na racionalan i kritički način mogli sagledavati poteze svake vlasti i time smanjivati mogućnosti grešaka koje na kraju oni sami, građani, plaćaju. Takvo modelovanje javne scene bi bilo na opštu korist.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Politička scena bez dovoljno integriteta

Izborni procesi, politička nestabilnost, te još jedna smjena vlasti, neki su od ključnih događaja koji su obilježili godinu na izmaku. Crna Gora je ove godine prošla kroz dva kruga predsjedničkih izbora i vanredne parlamentarne izbore, organizovane po pravilima igre koje važe posljednih trideset godina.

Tri godine nakon smjene vlasti, izbori su i dalje opterećeni sumnjama u zloupotrebu institucija i državnih resursa, te političko zapošljavanje, do nivoa da na političkoj sceni više nemamo aktera koji imaju dovoljno integriteta da se javno suprostave tim pojavama.

Ipak, ovogodišnji izbori su označili silazak Mila Đukanovića sa funkcije predsjednika države, a junski parlamentarni okončali višemjesečni tehnički mandat bivšeg premijera Dritana Abazovića i jedan period stihijskog donošenja odluka bez kontrole i bez odgovornosti. Dio takvog stanja se ogleda i u nikad negativnijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori u kome se konstatuje stagnacija države u procesu integracija. Ovo se posebno odnosi na katastrofalne rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou, naročito u dijelu onih koje je trebalo da obezbijedi crnogorsko pravosuđe.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu  prinudna uprava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada još  nije raspravljala o predlogu Ministarstva javne uprave da se nova sjednica budvanskog parlamenta održi 23. januara, niti je predložila neki drugi termin. Oklijevanje Vlade da zakaže novu sjednicu mnogi vide kao pripremu za uvođenje prinudne uprave u Budvi

 

Politička kriza u Budvi, koja traje nepunu godinu dana, neće se uskoro završiti, sudeći prema odlukama nadležnih i izjavama predstavnika političkih partija sa najvećim brojem osvojenih odborničkih mandata na poslednjim izborima za lokalni parlament.

Nakon prekinute prve konstitutivne sjednice budvanske Skupštine, održane 12. januara, na kojoj su potvrđeni mandati odbornicima, ali nije izabran šef parlamenta, nije određen novi datum njenog održavanja.

Kao jedini kandidat za tu funkciju bio je predložen Petar Odžić, lider Evropskog saveza i potpredsjednik SDP.  Odžić je kandidat grupacije koju predvodi Nikola Jovanović, Budva naš grad, ES i URA.

Vlada nije raspravljala o predlogu Ministarstva javne uprave da se nova sjednica održi 23. januara, niti je predložila neki drugi termin. Nova sjednica SO Budva mora se održati najkasnije do 27. januara.

„Rok za održavanje sjednice Skupštine opštine Budva istekao je 12. januara, iz čega proizilazi da je Vlada dužna da sazove sjednicu u roku od 15 dana od dana isteka roka za održavanje sjednice, odnosno 27.01.2024.,“ navodi se u pojašnjenju Ministarstva javne uprave.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo