Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Šta to bješe legitimitet

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Kako komentarišete godinu dana rada Vlade Dritana Abazovića?

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLIITČKI ANALITIČAR
Bez interesovanja za svoje legitimacijsko uporište

Manjinska vlada nastala je kao eksperiment koji je imao zapadnu podršku a u kojem je trebalo koncentrovati ideološko-nacionalni pluralizam Crne Gore. Ova Vlada je umnogome izašla iz tog okvira, i koristeći složenost političkih odnosa ona je i danas u tehničkom mandatu.

Međutim, narušen odnos parlamentarnog sistema u kojem Vlada upravlja državom kabinetski bez interesovanja za svoje legitimacijsko uporište u Skupštini, uskratio je Vladi krupnije reformske poduhvate. Onaj moto Vlade da je na pravom putu, stoji, njene odluke u većini slučajeva imale su i načelnu legitimnost građana, Vlada u svojim orijentacijama i vizijama jeste bila na tom putu, ali je pravila greške, i formalne i suštinske. Najkrupniju grešku predstavlja zastoj u procesu evropskih integracija.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Dobri rezultati u sjenci senzacionalističkih izjava

Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Abazovićem nije ispunila početna očekivanja, a ni dostigla planirane rezultate. Iako je u samom početku, zbog deklarativnih osnova na kojima je formirana, imala nepodijeljenu i snažnu podršku međunarodne i domaće javnosti, sa ciljem da ubrza evropski put Crne Gore i obezbijedi većinu potrebnu za deblokadu pravosuđa, sada je jasno da nijedan od dva ključna strateška cilja nije dostignut. Nakon godinu dana rada Vlade nije formirana ni inovirana pregovaračka struktura, dok su pravosudne institucije u najvećem dijelu i dalje u v.d. stanju. Obećana reforma izbornog zakonodavstva i stvaranje uslova za slobodne i fer izbore takođe je izostala.

Ono što se može podvesti pod uspjehe dominantno se odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje je Vlada uticala na stvaranje pozitivnog i podsticajnog ambijenta u kojem nadležne institucije mogu raditi svoj posao. To je svakako olakšalo rad SDT-a i pomoglo da se krene u obračun sa kriminalnim strukturama u Crnoj Gori.

Posebna karakteristika, koja je često bila i nepotreban otežavajući faktor u radu Vlade, je tabloidni pristup politici i političkoj komunikaciji, nedostatak vizije i strategije u djelovanju, i generalno loša komunikacija sa javnostima. Upravo zato, i dobri rezultati su ostajali u sjenci senzacionalističkih izjava, demantija od strane nadležnih institucija, a ozbiljni problemi sa kojima se društvo suočava vrlo često su relativizovani ukoliko se nisu uklapali u aktuelnu političku agendu.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Opet kult ličnosti

Godina dana vlade Dritana Abazovića, koja je veći dio provela u takozvanom tehničkom mandatu, jeste godina propuštenih prilika da se crnogorsko društvo istinski ozdravi, odnosno postave temelji za taj proces koji neće biti u službi političke promocije bilo koje partije ili političara u Crnoj Gori.

Pri tome prije svega mislim da borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje osim napora koje ulaže Glavni specijalni tužilac, ne vidimo ozbiljniju namjeru da se radi na dugoročnim rješenjima koji će ove probleme u Crnoj Gori dovesti na prihvatljivi nivo. Teško je ne vidjeti da su ovi procesi i uopšte antikorupcijska reforma zarobljeni prizemnim politikanstvom i prividom borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja za rezultat neće imati jače državne institucije očišćene od kriminala, već samo veći politički rejting partija koje sada čine izvršnu vlast.

U tom smislu smatram da smo propustili da kao država osnažimo institucije, već nakon 30 godina Đukanovića i njegovog režima ponovo imamo pokušaje izgradnje kulta ličnosti, u prvom redu premijera Dritana Abazovića, koja se nudi kao zamjena za sve državne instuticije i poslove, od rasporeda ležaljki na Svetom Stefanu i trajektnog prevoza, pa sve do ocjenjivanja rada tužilaca i sudija koje mu jesu ili nisu po volji.

To svakako nije Crna Gora koja je obećavana građanima, to nije sistem koji je obećavao i sam Abazović iz opozicionih klupa, kada jednom dođe na vlast. Proces opravka Crne Gore će svakako biti težak i dugotrajan, ali taj proces prije svega mora jednom da počne. Ovo što sada imamo na djelu jeste još uvijek puka zamjena igrača u igri koja se igra po pravilima koje je DPS postavio još prije 30 godina. Onda kada političari budu dominantno javni interes stavili ispred partijskog, možemo da govorimo o početku reformi. Ono što se sada građanima „prodaje“ za reformu jeste populizam koji nema drugi cilj do da generiše nove poluge apsolutne moći, sada u rukama onih koji su se nekada borili protiv takvog pristupa.

 

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMISTA
Godina marketinga

Godinu rade Vlade je obilježilo mnoštvo marketinga, a osim budžetskih zahvatanja i zapošljavanja, malo je rezultata koje zaista možemo objektivno izmjeriti. Uz, naravno, stalno prisvajanje zasluga u radu SDT-a za svoje. Obećavalo se na sve strane od sada već tradicionalne teme svake vlasti: aerodrom u Beranama, pa preko serije infrastruktrih projekata od kojih mnogi nisu ni započeti jer nije pripremljena ni dokumentacija za njih.

Na političkoj ravni, ova vlada se borila da dokaže da ima politički legitimitet da upravlja državom sa podrškom koja je bila tolika da njeni predstvnici nisu imali čak ni kandidata na predsjedničkim izborima. Postajalo je vremenom očigledno da njeni konstituenti čine sve ne bi li ostali što duže na vlasti bez realne podrške u biračkom tijelu koja bi im davala za pravo da donose ključne odluke za dugoročan razvoj Crne Gore. To je dovelo i do toga da je mnogo duže ta vlada bila u tzv. tehničkom nego redovnom mandatu. Ukupno uzev, kada se slegne prašina nakon njenog odlaska, sumiranje tih rezultata, nažalost, neće biti impresivno i plaćaćemo troškove beskrajnih improvizacija i neodgovornosti u odnosu na fiskalnu održivost prije svega.

 

STEFAN ĐUKIĆ, POLIITIČKI ANALITIČAR
Pod teretom legitimiteta

Jako je teško realno ocijeniti domete vlade Dritana Abazovića jer je ona sve vrijeme pod teretom nelegitimiteta. Nastala je kao plod saradnje između političkih subjekata koji su, da bi saradnju ostvarili, morali da grubo pogaze svoja predizborna obećanja i samim tim prevare sopstvene birače. Veoma brzo je izgubila povjerenje u skupštini i nejasno je ko je uopšte podržava, a ona opstaje i vodi državnu politiku kao da je sve redovno. Samim tim i one dobre stvari, kao što je recimo akcija Stop inflaciji i završetak predugačke sage o Temeljnom ugovoru, su, kao i one loše, zasijenjene tom neprestanom nelegitimnošću izbora, gubitka povjerenja i daljeg rada.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo