Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Nepovjerenje u institucije i u krizi

Objavljeno prije

na

Da li bi rad parlamenta, i ulazak opozicije u parlament, bio kontrola vlasti u ovoj situaciji, ili davanje legitimiteta vlasti i rušenje ideje bojkota

 

DŽEMAL PEROVIĆ, POKRET ODUPRI SE: Ulazak u parlament je pristanak na dekor u neproglašenoj diktaturi

U ovim okolnostima, neproglašenog vanrednog stanja, ali sa ojačanim monopolima klike na vlasti, svako učešće u radu Skupštine, bilo bi ne samo davanje legitimiteta već i pristanak na dekor u neproglašenoj diktaturi.

Druge bi prilike bile u nekoj normalnoj državi, a naša to nije, kad bi se istinski mobilisale sve političke snage u isti front borbe protiv pandemije. To bi značilo da je klika na vlasti spremna da se odrekne monopola, da dijeli vlast, odgovornost i iskreno pozove sve faktore na jedinstvo. Pozove na formiranje vlade građanskog jedinstva. To bi bilo normalno čak i da nije pandemije, izborna je godina, većina građana je nezadovoljna ovom vlašću, ne vjeruje institucijama, osjeća strahovite posljedice 30-godišnje nesmjenjivosti onih koji su se dokazali samo u gramzivosti, pohari.

Očigledno je da, osim kopiranja postupaka drugih država, svaki potez, svaka odluka, se koristi za učvršćivanje vlasti, na zauzimanje što bolje startne pozicije za predstojeće izbore.

Recimo, u svakoj normalnoj državi bi pozicija kompromitovanog ministra zdravlja bila neodrživa, ali oni ne smiju dopustiti ni najmanju „rupu u čamcu“, jer dobro znaju da bi ih to urušilo. Sve dok održavaju iluziju da su odgovorna vlast,  sve dok imaju „opozicione“ partije koje im serviraju zicere, zajedno mogu da glume svaku ulogu, pa i ovu sada, u kojoj nam se predstavljaju kao spasioci, ratni junaci, patriote, pobjednici…

Ili drugi primjer – dok siroti seljak ne može u auto voziti ženu i sina ( u kući su skupa), a sezona je sjetve i intenzivnih poljskih radova, njihova propagandna mašinerije snima blistave spotove i nastavlja sa patriotskim pranjem mozgova.

Opozicija po običaju  statira, umjesto da se ujedini u pripremi se za prve poštene izbore, za poštovanje potpisa na Sporazumu o budućnosti. Pokazalo se potpuno ispravnim ispostavljanje uslova  i opoziciji na velikim građanskim protestima prošle godine. Poučeni time i organizatori litija su eksplicitno tražili distanciranje od njih.

Nema poštenih izbora u Crnoj Gori sve dok ih ujedinjena opozicije ne zatraži bezuslovno – pošteni izbori ili bojkot svih izbora koje organizuje ova vlast. Vlast proizašla iz poštenih izbora je jedini način da se zaustavi pljačka koja prijeti da potpuno  uruši ovu državu. Nema većeg patriotizma od toga.

 

DR ZARIJA PEJOVIĆ, ANALITIČAR: Vanredna situacija traži opoziciju u parlamentu

Političke strategije ne treba tumačiti dogmatski, pa tako ni strategiju bojkota, uz sav legitimitet odluke opozicije da posegne za tako radikalnom mjerom političkog djelovanja. Vanredna situacija nalaže da opozicija bude prisutna u parlamentu, kako bi kroz ustavnu misiju parlamenta vršila kontrolu alokacije javnih sredstava, budžetske rezerve i državne pomoći koja će biti više nego potrebna građanima i privredi u predstojećem periodu. Opozicija takođe treba da inicira kontrolna saslušanja odgovornih u zdravstvu, da se utvrdi u kakvom je stanju naš zdravstveni sistem, koliko je zaštićeno medicinsko osoblje, i na kraju da upitaju zvaničnike zašto ni poslije mjesec dana od izbijanja epidemije, građani ne mogu u apotekama da kupe sredstva sa kojima bi zaštitili sebe i druge, kao što su zaštitne maske i rukavice. (Vjerujem da bi Socijalistička Crna Gora, ona od prije AB revolucije, koja je bila dio nekadašnje SFRJ većinu tih sredstava već obezbijedila bilo proizvodnjom u sopstvenoj režiji, bilo zahvaljujući robnim rezervama).

Opozicija bi trebala da podrži inicijativu Socijaldemokratske partije Crne Gore o formiranju posebnog tijela koje bi donosilo odluke  o izdvajanju socijalne pomoći iz budžetske rezerve, a  u kojem bi  participirali predstavnici vlasti, opozicije i civilnog sektora.

Bojkot kao instrument političke borbe svakako ostaje aktuelan u kontekstu parlamentarnih izbora koji bi shodno Ustavu trebali da se održe na jesen, a za čije održavanje po mom mišljenju inače ne postoje uslovi kako pravni tako ni  politički.

Naredni period će biti izazovan za djelovanje opozicionih partija i ukupne kritičke javnosti, s toga u opoziciji ne bi smjeli dozvoliti da budu marginalizovani u procesu donošenja važnih odluka.

 

JOVANA  MAROVIĆ, POLITIKON MREŽA: Uloga parlamenta odavno nije kontrolna, pa ne bi bila ni sad

Trenutna kriza predstavlja atak ne samo na zdravlje građanki i građana, već i na njihovu egzistenciju, ali i na samo crnogorsko društvo. U kriznim situacijama, kada vlade mjerama koje uvode ograničavaju ljudska prava i slobode, na testu su svi akteri, a upravo krize u određenoj mjeri pokazuju stepen demokratskog razvoja određenog društva. U Crnoj Gori nije uvedeno vanredno stanje, ali Vlada sprovodi određene mjere kao da jeste i jednim dijelom koristi krizu za dalje jačanje svoje moći i nastavlja sa brojnim nedemokratskim praksama.

Podsjetiću na to da je OEBS nedavno ukazao da i samo vanredno stanje mora biti vremenski ograničeno i mora se sprovoditi uz nadzor parlamenta. Crnogorskoj  vlasti ne odgovara jak parlament i on godinama gotovo da i nema kontrolnu funkciju, pa ne treba očekivati ni da će njegova uloga u trenutnoj krizi biti značajna. Isto tako, DPS je krajem prošle godine pokazao da ne želi fer političku utakmicu i situacija se neće promijeniti preko noći. Ipak, demokratijom se ne može trgovati ni u kriznim situacijama, zbog toga bi bilo logično odložiti izbore i postići okvirni dogovor o daljem radu na uslovima za njihovo održavanje, kada se steknu uslovi za to.

Stoga učešće opozicije u radu parlamenta treba da bude uz jasne uslove i insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u novonastaloj situaciji, sa vraćanjem uloge koja parlamentu pripada i uz uslov stvaranja potrebnih uslova za održavanje izbora. Uz ovakav dogovor opozicija treba da uzme učešće u radu parlamena. Ukoliko do toga ne dođe, ostaje bojkot kao opcija, ali bojkot parlamenta po dosadašnjem ključu je odavno izgubio smisao, a najavljeni bojkot izbora može imati svrhu samo ako opozicija izađe sa jasnim pravcima daljeg djelovanja, odnosno preciznim smjernicama koje bi vodile istinskom demokratskom ambijentu.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT I NVO AKTIVISTA: Solidarnost, a ne strančarenje

Živimo period koji karakteriše velika neizvjesnost, i koji drma temelje na kojima je izgrađen naš ekonomski sistem. Ovakvo stanje nas je zateklo u momentu kada su se društveni antagonizmi ili naša duboka politička podijeljenost dodatno zaoštravali.

Iz ovakvog stanja se može izaći samo jačanjem društvene kohezije i izgradnjom povjerenja na svim nivoima. Svjestan sam činjenice da je ovo lakše reći nego da postane životna činjenica. Takođe, i da postoje u glavama mnogih i partikularne kalkulacije i potreba ili priprema javnih spinovanja.

Međutim, trenutak je da naša zajednica pokuša da izvuče maksimum iz sebe, da napokon postane inkluzivna. Vjerujem da naše političke partije moraju da pokažu konstruktivnost, bez obzira na moguće različite modele ispoljavanja. Takođe, ovo ne znači gašenje javne debate, napotiv, ona mora da bude snažna i argumentovana.

U najkraćem, sada nam je potrebna državnička vizija i solidarnost, a ne strančarenje.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Kontrola se može obavljati i van Skupštine

Da bi Skupština obavljala kontrolu rada Vlade i državnih organa, neophodno je da vladajuća većina u ovoj instituciji (DPS i koalicioni partneri) zaista rade svoj posao i preispituju odluke izvršne vlasti. Nažalost, ova grupacija u Skupštini predstavlja samo dodatni mehanizam za potvrdu  donešenih odluka Vlade ili nekog užeg kabineta. Za kontrolnu ulogu Skupštine izuzetno je važna  i uloga predsjednika Ivana Brajovića, kojeg nije zanimalo što radi Vlada u vanrednoj situacji, te da li se krše Ustav i zakoni koje je donijela upravo Skupština koju pokušava da predstavlja. Predsjednik Skuštine se nije do sada zalagao za bilo kakvo aktivnije učešće zakonodavnog doma u procesu suzbijanja posljedica epidemije.

Skupština može da koristi različite mehanizme u  obavljanju svoje funkcije. Osim plenarnog zasjedanja i promjene ili donošenja novih propisa, može se uspostaviti i novi, privremeni, skupštinski odbor sa ključnim zadatkom da obavlja kontrolu rada državnih organa u vezi sa borbom protiv epidemije ali i pruži podršku u osmišljavanju mjera za smanjenje posljedica krize koju je epidemija prouzrokovala. U to privremeno tijelo bi, moguće, ušle i opozicione partije koje bojkotuju rad Skupštine. Ako je DPS-u zaista stalo da uključi sve segmente društva  u borbu protiv posljedica epidemije, naći će način da omogući opoziciji da obavlja svoju ulogu i pruži doprinos zajedničkoj borbi, ne samo u okviru Skupštine već i u okviru koordinacionih mehanizama koji djeluju na operativnom planu. Učešće u koordinacionim-savjetodavnim tijelima koje može formirati i Vlada mogli bi uzeti i predstavnici NVO, te stručnjaci koji se bave zaštitom ljudskih prava. Vjerujem da bi tada odluke Vlade i koordinacionih tijela bile više usklađene sa zakonima a na taj način postigla bi se šira mobilizacija svih segmenata društva u teškoj situacji. Bojim se da DPS nema potrebnu širinu i kapacitet da shvati potrebu širenja solidarnosti i zajedništva i da će čitav proces borbe protiv posljedica epidemije voditi kao i sve ostale,  iza zatvorenih vrata i  bez sluha za prijedloge i komentare drugih aktera.

BORIS RAONIĆ, GRAĐANSKA ALIJANSA: Bojkot je odavno izgubio smisao

Odavno je bojkot izgubio smisao. Povratak svih poslanika u Skupštinu u ovom trenutku može donijeti samo dobro  ukupnom društvu, demokratskim procesima i samim partijama.

Aktuelni trenutak za crnogorsko društvo je veoma težak i još teži tek slijede, pa bi odgovorna politika morala da proizvede minimum društvenog konsenzusa u Skupštini.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

U daljem slijedu događaja Jasmina Vasović postaje predsjednica Vrhovnog suda kao jedini kandidat aprila 2021. voljom Vučićeve stranke. Vrhovni sud ukida 15. juna  pravosnažnu presudu apelacionog vijeća sudije Lukića, koje je prije osudilo Šarića na 15 godina za krijumčarenje kokaina. Postupak je vraćen Apelacionom sudu na novo odlučivanje uz napomenu da se iz sudskog vijeća izuzme sudija Lukić. Presuda je umanjena za godinu dana i Šarić je izašao iz zatvora nakon osam godina. Otišao je u kućni pritvor u dedinjsku vilu crnogorskog košarkaša Nikole Pekovića (sa kojim je u kumovskim i poslovnim vezama), umjesto na sopstvenu adresu koja je naznačena u zahtjevu odbrane za ukidanje pritvora. Istom presudom Šarićev blizak prijatelj Darko Tošić, koji je ranije dobio 13 godina je oslobođen.

Prema dokumentima u koje je KRIK imao uvid, Parezanović je bio državni oslonac i tutor Šarićevoj grupi. Parezanovića režimska štampa u Srbiji opisuje kao “jednog od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije… ali i jednog od ključnih arhitekata novog Srpskog sveta”. Odradio je i “niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore” kako slavodobitno navode, Vučiću odane, Večernje novosti. Jedna od konsekvenci rada Parezanovića su i “rezultati popisa” jer je “sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi”. Bilo bi interesantno saznati jednog dana koliko je na porast broja Srba u Crnoj Gori uticalo i djelovanje narko dilera i narko fondova pod palicom BIA-e.

Nije samo srbijanska vlast brinula o Šarićima. U Crnoj Gori je u vrijeme Demokratske partije socijalista (DPS) vođen maratonski sudski proces protiv Duška Šarića zbog pranja novca od droge. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Milivoja Katnića je tako sročilo optužnicu da je bilo izvjesno i opravdano da ona padne na sudu kao i optužnice protiv drugih, režimu vjernih narko bosova. Milionske cifre koje je država kasnije isplaćivala Šarićima i drugima nisu bile razlog za bilo kakvu brigu. Pljevaski gradonačelnik iz DPS-a je javno hvalio Šariće kao korektne momke i njihov doprinos ekonomiji grada i države kao i da, i sve da zna gdje se tada krije Darko, ne bi ga prijavio. I šef režima Milo Đukanović je tada na televiziji, nakon operacije Balkanski ratnik i zaplijene 5,7 tona kokaina u urugvajskim vodama, javno govorio da su optužbe protiv Šarića “za sada samo sumnje” i da je legitimno da mu država garantuje povratak u crnogorsko državljanstvo.

Nakon što je  Vučić preuzeo apsolutnu vlast u Srbiji 2014. (navodno uz izdašnu pomoć Đukanovića) i kada se stariji Šarić predao, smijenjeni su svi iz BIA-e i MUP-a koji su učestvovali u operaciji Balkanski ratnik iako su za to dobili međunarodna priznanja. Radar navodi da je čak smijenjen i istražni sudija Dragan Lazarević, koji je odobrio prisluškivanje komunikacija narko klana.

U autorskom tekstu od 21. marta ove godine sudija Lukić je javno pozvao Tužilaštvo za organizovani kriminal da zatraži nastavak SKY razgovora, posebno iz vremena donošenja odluke vijeća Vrhovnog kasacionog suda. Lukić je napisao da ima snažan osjećaj da će se u nastavku pojaviti lice koje u razgovorima identifikuju kao veliki šef Oskar. “Tada ćemo videti da li je opozicija neosnovano i lažno teretila predsednika da je on veliki šef Oskar, ili će Vučić morati pred organima države da objašnjava zašto protivustavno deluje na rad pravosuđa”.

Nije samo slučaj sudije Lukića sporan. Kada instance trebaju da se bave pravima običnih građana onda izgleda ne zasjeda ni BIA ni predsjednici sudova. Ustavni sud Srbije do dana današnjeg nije postupao u predmetima i žalbama opozicije koji se tiču optužbi za krađu na parlamentarnim i dijelom opštinskim izborima iz decembra 2023. Sudija Ustavnog suda Vladan Petrov je krajem oktobra imao javni izliv divljenja gospodaru Srbije na TV Prva. On se zapitao ko sve finansira javne proteste opozicije, te “ko su ti ljudi koji imaju vremena da se neprestano bave protestima“.

“Ima u državi ljudi, poput predsednika Republike koji se očigledno, hvala Bogu, ne obaziru na to da li je stanje redovno ili vanredno, oni rade svoj posao. Za razliku od Vučića, na žalost, ima i onih koji pretenduju na vlast, a koji očigledno misle da je jedini način da se na vlast dođe neredovnim putem, a onda verovatno i da vlast ostvaruju na isti način“,  zaključio je. Petrov je jedan od 650 javnih ličnosti koje su podržale kandidaturu  Vučića za predsjednika Srbije 2017. godine.

Predsjednik Vučić radi svoj,  i posao svih drugih institucija u zemlji koje je preuzeo, bilo direktno ili preko Prvog brata ili kumova. Nakon nedavne tragedije u Novom Sadu napomenuo je da je pregledao cijelu dokumentaciju vezanu za urušavanje nadstrešnice i da će biti mnogo teško i tužilaštvu i sudovima, a vještacima ponajviše, da ustanove šta je bio problem. Za očekivati je da će tužioci i sudije itekako poslušati ove javne instrukcije dok su njemu odani mediji otpočeli kampanju da uvjere javnost da su za sve krivi inžinjeri i građevinci iz 1960-tih.

Kako se provedu oni koji upere prst na javašluk i korupciju se može vidjeti iz primjera zviždača Borka Josifovskog, doktora medicinskih nauka i stručnjaka za urgentnu medicinu. On je nakon objelodanjivanja nezakonitosti,  da pojedini ljekari Hitne pomoći pacijente na samrti nisu reanimirali i da su adrese umirućih pacijenata prodavali privatnim pogrebnim preduzećima, ekspresno smijenjen sa mjesta direktora Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć Beograda. Dvije godine kasnije je i otpušten. Zbog šikaniranja i prijetnji, bio je prinuđen i privremeno napustiti  zemlju. Nikada više nije mogao dobiti posao u državnim zdravstvenim ustanovama. Malo vijeće Ustavnog suda Srbije, u kom je bio i sudija Petrov, je nakon četiri godine odlučilo da, bez rasprave, odbaci žalbu Josifovskog i da mu uskrati zaštitu od odmazde, koju trpi već skoro 20 godina. Navode Josifovskog nadležni nikada nisu detaljno ispitali.

U maju ove godine je profesor dr Dragan Milić, koji je radio na Medicinskom fakultetu u Nišu i bio nosilac izborne liste Grupa građana “Dr Dragan Milić” u tom gradu ostao bez posla jer mu je “istekao petogodišnji ugovor”. Njegova lista je ozbiljno ugrozila Vučićevu stranku  koja je  morala namaknuti većinu u gradskoj skupštini drugim metodama. Izgledi dr Milića da nešto učini na sudu su vjerovatno jednako izgledni kao i njegovog kolege Josifovskog dok  je na vlasti sadašnji režim.

 

Bivša šefica crnogorskog pravosuđa nepravosnažno osuđena

Da se kad tad stvari mogu promijeniti govori slučaj Crne Gore i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Ona je ove sedmice  prvostepeno osuđena na šest mjeseci zatvora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u vezi bivšeg sudije Osnovnog suda Rožaje Milosava Zekića. SDT tereti Medenicu da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet Zekića i time mu pomogla da ostvari korist jer nije obavijestila Sudski savjet o pritužbi građana da taj sudija nezakonito prima zarade.

Drugi, puno ozbiljniji slučaj Medenice i njenog sina Miloša za zloupotrebu položaja, i šverc cigareta i droge ima slabe izglede da se desi. Nedavno je bilo 20. jubilarno odgađanje ročišta po raznoraznim osnovama. Mnogi se pitaju kakve su tek šanse da se jednog dana održi suđenje autokratama koji su najzaslužniji za sadašnje (ne)prilike u dva oka u glavi.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo