Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Korak 

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Šta znači IBAR za Crnu Goru ?

 

 

DEJAN MILOVAC, MANS:
Iskorak, ali i izgovor za loša zakonska rešenja

Izvjesno dobijanje IBARa će predstavljati iskorak u evropskim integracijama Crne Gore i ponovno pokretanje procesa koji bi trebalo da doprinese izgradnji institucija koje će konačno obezbijediti snažniju vladavinu prava.

Međutim, već u ovoj fazi tog procesa, njegovi pojedini djelovi se sasvim otvoreno koriste od strane dijela izvršne vlasti za uvođenje loših zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo se u prvom redu odnosi na Ministarstvo pravde i ministra Andreja Milovića koji istrajava na zatvorenom procesu izrade najvažnijih zakona, na šta je upozoren i od strane Venecijanske komisije. Bojim se da ćemo pod izgovorom potrebe da se donesu brza rjeŝenja, zapravo dobiti ona loša koja će se kasnije braniti upravo tzv “IBAR pečatom” i za čije će izmjene trebati mnogo viŝe napora i politiĉke volje.

U svakom sluĉaju IBAR jeste pozitivan signal za Crnu Goru, ali nikako ne bi smio da bude shvaćen kao poruka da će ostatak puta ka EU biti lakŝi i jednostavniji.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR:
Reforme kad prođe veselje

IBAR za Crnu Goru znači jasnu političku poruku EU da postoji u ovom trenutku spremnost da se proces integracije Zapadnog Balkana drži živim.
Dobijanje IBARa je posljedica geopolitičkih okolnosti a ne “nevjerovatnog” učinka onik koji vrše vlast.
Vlada je od prethodne preuzela skoro gotove i pripremljene zakone u oblasti medija i pravosuđa, dok je strategije donijela bez konsultacija i mogućnosti za ozbiljnu debatu.
To znači da će ovi zakoni dobrim dijelom morati odmah da se popravljaju.
Kada prođe veselje i slavlje koje će vlast prikazati kao da smo ušli u EU, doći će do otrežnjenja i moraće da se suštinski uđe u reforme sudskog i tuzilačkog sistema,  da se dovode do presuda postupci protiv kriminalaca.
Moraće da se odmah radi i novi zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, jer zbog sujete a moguće i drugih interesa, Vlada neće prihvati vec gotove predloge opozicionih partija.
IBAR je imao i svoju političku funkciju za potrebe EU koja ja u izbornom cuklusu i bilo im  je jako potrebno da postoji primjer u sferi politike proširenja.
IBAR je mogao da se dobije i prije dvije godine, da je EU tada prihvatila da u vlast moze da uđe DF.
Ono sto prije dvije godine nije bilo dozvoljeno, danas je moguće što pokazuje koliko je proces pristupa EU politički i nije često zasnovan na vrijednostima i principima koje zagovara EU.

 

JOVANA MAROVIĆ, ČLANICA SAVJETODAVNE GRUPE BALKAN U EVROPI:
Motivacija,   ne i garancija  

IBAR, ili izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, za Crnu Goru znači da ulazi u fazu kad može da privremeno zatvara pregovaračka poglavlja koja su spremna za zatvaranje. Po procjenama Vlade, do kraja godine, Crna Gora može zatvoriti i do 10 poglavlja. Isto tako, samim tim što je Evropska komisija/EU procijenila da je Crna Gora ispunila to što se do sada od nje tražilo u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, znači da će definisati završna mjerila u poglavljima 23 i 24, a što će značiti da sa zakonskih i institucionalnih izmjena treba preći na dosljedno sprovođenje svega usvojenog.

Suštinski, Crna Gora treba da pokaže da vladavina prava stvarno funkcioniše i da su institucije snažne i nezavisne da obezbijede pravdu. Dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 znači i da je cilj, odnosno članstvo u EU, bliži, i, da, ostaje, samo taj jedan korak, iako najteži. Biće još izazova i u drugim poglavljima, ali uz IBAR je jasno da se kraj pregovora nazire.

S jedne strane, to je veliki podstrek i motivacija da se dođe do cilja. S druge strane, IBAR nije garancija da ćemo do cilja i doći, jer će više faktora uticati, ali je za nas najbitnije da mi odradimo svoj dio posla. Otuda, iako tehnički korak u procesu, IBAR znači da Crna Gora zaista ima šansu da se prva priključi EU i tu šansu treba zgrabiti, uz stabilnu, građansku većinu, jasan vanjsko-politički kurs, te neselektivnu pravdu, obezbijediti građankama i građanima život i standarde za koje godinama unazad glasaju.

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS:
Šansa i obaveza 

IBAR prvenstveno znači šansu i motivaciju ali i obavezu da ozbiljno radimo na reformama. Problemi koje imamo sa slabim institucijama ostaju i kroz primjenu strateških akata i zakona kao i ispunjavanje zavrṣ̌nih mjerila možemo postići cilj. To je Crna Gora punopravna članica EU. Najveći rizik za ostvarivanje ovog cilja ostaje neodgovornost donosilaca odluka koji dolaze iz političkih subjekata koji konačno moraju imati veći nivo odgovornosti za javni interes i prestati da partijski afirmišu kao primaran.

Politički subjekti svojim parcijalnim partijskim interesima već deceniju jedu vrijeme potrebno za suṣ̌tinske reforme, inkluzivnost procesa dolaẓ̌enja do normativnih rijeṣ̌enja i ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
Cijelo vrijeme pa i danas imamo politič̣ku krizu i manje ili viṣ̌e nestabilne vlade.
Brisel vidi probleme ali vidi i da je CG ostala na putu spoljnopolitič̣kih prioriteta i želi da nam da ṣ̌ansu.
Brzina kojom Vlada predlaže zakone je zabrinjavajuća kao i činjenica da mnogi od njih nisu imali javnu raspravu. Naravno da će i nakon dobijanja IBARa zahtjevi EU prema CG biti ozbiljni i da će nam trebati ozbiljan ptistup reformama ako želimo da se proces okonča članstvom.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ANALITIČAR:
Podstrek

IBAR znači vraćanje optimizma i fokusa. Nakon dugo vremena vidi se svjetlo na kraju tunela, vraća se vjera da je ulazak u EU moguć.

Završnim mjerilima nećemo dobiti samo mogućnost za zatvaranje drugih poglavlja, već ćemo dobiti i mapu puta kako da izgradimo pristojnu državu. Mora se vratiti povjerenje u institucije, osjećaj građanima da u političkom procesu znače, da politika više ne liči na igru koja nema ili gubi smisao, jer pravila ne postoje, nego da je proces gdje se gradi javno dobro.
Naravno, IBAR i sve što će uslijediti nakon njega ne treba doživjeti kao novu utopiju o nepovratnom putu ka raju na zemlji. Nije EU idealna tvorevina, niti ćemo mi postati savršen kandidat. Drugim riječima moraćemo stalno da razvijamo kritično mišljenje koje će biti u funkciji građenja mostova.
Da zaključim, IBAR je podstrek, šansa i izazov. Na nama je hoćemo li odlučiti da idemo naprijed ili imamo alternativni plan.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo