Pitali smo: kako komentarišete neizglasavanje sudija Ustavnog suda i usvajanje Zakona o predsjedniku

TEA GORJANC PRELEVIĆ, AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA
Građani zaslužuju bolje predstavnike

Iako se svi predstavljaju kao velike demokrate, ni opoziciji ni poziciji se ne ide na izbore, i zbog toga su i jedni i drugi izneverili državni interes.

Jasno je da opozicija nije imala argumente protiv kandidata za Ustavni sud, kao i da je pozicija krajnje neodgovorno ignorisala mišljenje Venecijanske komisije da su izmene Zakona o predsedniku neustavne. Ali, interes političara se očigledno ne poklapa s opštim interesom da Ustavni sud radi i da se ne urušava ustavni poredak. Za sljedeći pokušaj izbora sudija uspostavljeno je i novo nepisano pravilo da nezavisni kandidati tu nemaju šta da traže, što dodatno ugrožava javni interes za vladavinom prava. Na sceni je borba političara za održavanje pozicija, a od građana se očekuje da to nemo posmatraju. Ovakva situacija može da dovede do apatije, ali i do jačanja postojećih vanparlamentarnih političkih snaga i stvaranja novih, koje mogu da iskoriste priliku da se nametnu. Građani zaslužuju političke predstavnike koji će ih uvesti u Evropsku uniju, ništa drugo.

Ovi postojeći su im dobru priliku, nažalost, neodgovorno upropastili.

SINIŠA GAZIVODA, ADVOKAT I ČLAN TUŽILAČKOG SAVJETA
Nema pomaka bez istinskog dijaloga

Pitanje izbora sudija Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta, guvernera Centralne banke i sprovođenje, dugo čekanje, izborne reforme neće biti moguće dok se ne sprovede ozbiljan dijalog. Ova pitanja zbog svog izuzetnog značaja za društvo podrazumijevaju širi konsenzus i zbog toga je za njihovo rješavanje potrebna kvalifikovana većina, a upravo ta sama suština se vremenom izgubila iz vida. Duh ustavnih normi ali i najbolji interes društva podrazumijeva da profesionalne i moralne karakteristike određenog broja kandidata budu nesporne za što veći broj poslanika. Prema tome, zbog pravnog sistema, a onda i zbog društva u cjelini bilo bi vrlo pogrešno da se izbori za ove važne pozicije sprovode trgovinom po sistemu „jedan moj, jedan tvoj”. Jasno je da ovoliki broj neuspjelih pokušaja izbora odvraća potencijalne kvalitetne kandidate od prijavljivanja jer kredibilnim osobama koje imaju uspješne karijere postaje besmisleno da prolaze cijelu proceduru uzaludno i po više puta. Takođe, ne spadam u one koji misle da bi izbor jednog sudije Ustavnog suda bilo što riješio jer u toj situaciji ako samo jedan sudija ne bude saglasan sa ostalima u bilo kojem predmetu iz oblasti ocjene ustavnosti i zakonitosti akata, izbornih sporova i drugih pitanja o okojima se odlučuje na sjednici suda, odluka se ne može donijeti. Isto je i sa ustavnim žalbama koje se ne riješe u vijeću sudija već, zbog nesaglasnosti jednog od sudija u vijeću, dođu na odlučivanje na plenaronoj sjednici.

Jasni stavovi iznijeti u mišljenju Venecijanske komisije govore o nedvosmislenom zaključku da izmjene Zakona o Predsjedniku Crne Gore nisu trebale biti usvojene. Objašnjenja da samo Ustavni sud može cijeniti ustavnost zakona, iako tehnički tačna, zvuče blijedo imajući u vidu značaj Venecijanske komisije kao tijela Savjeta Evrope, koje je u potpunosti podržala Evropska unija. Pristupanje Uniji podrazumijeva osim pravne harmonizacije, i prihvatanje vrijednosti koje ova zajednica baštini. Upravo vrijednost dijaloga i kompromisa u korist građana potpuno je zanemarena, a posljedice takvog ponašanja tek ćemo osjetiti.

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT
Nastavak neodgovornog ponašanja partitokrata

Samo nastavak neodgovornog poigravanja partitokrata sa strateškim interesima Crne Gore i opštim interesima njenih građana. Ne zaboravimo da je reforma tužilaštva, kao uslov za članstvo u EU, obavljena na isti način kao i tzv. „kompletiranje“ Ustavnog suda, opet „kao uslov za ulazak u EU“. Venecijanska komisija je i u slučaju Tužilačkog savjeta imala primjedbe. Tada je i unutar nove parlamentarne većine postojao otvoreni sukob Demokrata sa ostatkom većine. Ipak, u konačnom je taj proces završen na način koji je, na ohrabrujućim aktivnostima SDT-a, dao nadu vrlo raznorodnoj parlamentarnoj većini da po istom principu, bez neophodnog dogovaranja sa opozicijom, može kompletirati „njihov“ Ustavni sud kao što je bio to sud prethodne političke većine. Uvjerenje da su hitnost i važnost kompletiranja Ustavnog suda za evropski od presudne važnosti i za naše međunarodne partnere i da će neodgovarajuća procedura kandidovanja za izbor sudija „proći“ kao i u slučaju Tužilaštva, opredijelili su partitokrate da „urnišu“ i dragocjeno vrijeme i minimum ustavno-pravnog kapaciteta države za najozbiljnije izazove sa kojima se Crna Gora susreće u institucionalnoj, ekonomskoj i političkoj krizi. Najjača partija, kojoj je prijetio totalni raspad, objeručke je dočekala taj poklon neznavenih politikanata u vlasti i krenula u „odbranu Ustava“ i alarmiranje međunarodne zajednice za haos u kojem je i neposredno učestvovala (konstituisanje 43. Vlade, Zetski zakoni, odlaganje lokalnih izbora…).

Izglasavanje Zakona o izmjeni zakona o predsjedniku je samo jedan u nizu neustavnih i nezakonitih aktivnosti, kao manira svih parlamentarnih subjekata čija obijest ikazana samo u ovoj godini je bila alarmantna i, da imamo izgrađenu građansku svijest, izvela bi masovno građane na ulicu na konceptu „Odupri se“ – protiv obje odnarođene strukture partitokratije na djelu. DPS-ov „Ima nas“ pokazuje da nas, nažalost, nema, da nam je Crna Gora isključivo arena sukoba kleronacionalista i kvazievropskih visokopozicioniranih „branilaca“ Crne Gore ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu. Sve to u vrijeme nadolazeće ogromne ekonomske krize i u dvogodišnjoj političkoj krizi u zemlji ruševina institucija.

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT
Nastavak besprizornih političkih trgovina i ucjena

Neizbor sudija Ustavnog suda i ponovno izglasavanje očigledno neustavnog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku predstavlja nastavak prakse neodgovornog i neozbiljnog ponašanja političkih partija i poslanika koje ozbiljno ugrožava pravni poredak i vladavinu prava. Istovremeno, takav odnos poslanika zaustavlja put Crne Gore prema EU.

Političkim partijama i njihovim liderima očigledno nije stalo do građana Crne Gore i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ono što njih jedino zanima jeste vlast, privilegije i pozicije koje će im omogućiti bogaćenje na štetu državnih sredstava i javnog interesa. Zato svjedočimo nastavku besprizornih političkih trgovina, ucjena i pokušaja korupcije koje za posljedicu imaju urušavanje ionako slabih institucija i države u cjelini. To važi za sve političke partije od kojih zavisi donošenje odluka jer su sve parije u nekom periodu vršile opstrukcije kod izbora sudija Ustavnog suda.

Očigledno je da političke partije i njihovi lideri imaju interes da Crna Gora ostane partitokratsko društvo kako bi oni nastavili da državu koriste kao servis za zadovoljenje ličnih potreba, a ne da postane društvo vladavine prava u kome bi država bila servis svih građana u javnom interesu.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Zaglavljeni u ćorsokaku

Crnogorsko društvo se zaglavilo u ćorsokaku koje je trasirala kriminogena dugogodišnja vlast, a iz koga ga nije znala izvesti zbrdazdolisana novokomponovana politička ekipa. Sada se te dvije sile makljaju na nekom sporednom kolosijeku, a mi smo prinuđeni da se mirimo, navijamo ili strahujemo.

Ozbiljna psovka je jedini umjesan komentar!

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR
Nedorasli poslu za koji ih dobro plaćamo

Još jedan propali pokušaj kompletiranja Ustavnog suda i ponovno usvajanje Zakona o predsjedniku je još jedna epizoda kojom političke partije koje participiraju u Skupštini pokazuju koliko su nedorasle poslu za koji ih građani dobro plaćaju. Samo je Genci Nimanbegu glasao u skladu sa preporukama Venecijanske komsije (za 4 kandidata za Ustavni sud i protiv neustavnog Zakona o predsjedniku). DPS uporno odbija da se odrekne kontrole nad Ustavnim sudom koju ima posljednjih 30 godina, i uporno pokušava da sakrije činjenicu da su sada dvoje sudija Ustavnog suda upravo ljudi koji su na njegov predlog izabrani i koji su dobili stanove od Vlade koju je vodio DPS. Do sada pritisak EU i SAD na Mila Đukanovića u pogledu prihvatanja imenovanja makar dvoje novih sudija Ustavnog suda nije dao rezultat. DPS neće da prepusti vlast u Podgorici ali zapravo i ne želi da se održe izbori. Đukanović zna da mu je podrška u stalnom padu i da će nakon sljedećih izbora imati makar šest poslanika manje nego što ih ima sada. Blokada svih institucija je pokušaj da se zaustave procesi koje vodi SDT, dalja hapšenja činovnika DPS-a u sudovima, tužilaštvu i drugim institucijama, ali i funkcionera DPS-a.

S druge strane, neustavno ponašanje Mila Đukanovića, i odbijanje da mandat za sastav Vlade da Miodragu Lekiću, ne može se riješiti takođe neustavnim izmjenama Zakona o predsjedniku i preuzimanjem nadležnosti predsjednika u korist poslanika. DF predvodi akciju u kojoj im je jedino važno da konačno dođu do ministarskih pozicija. Nažalost, Demokrate i URA i dalje slijede DF u formiranju neustavne Vlade, čije je formiranje prije popunjavanja Ustavnog suda i izjašnjavanja tog suda o ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku – besmisleno. Zamislite da se formira Vlada po novom Zakonu o predsjednku a da za dva mjeseca Ustavni sud, nakon imenovanja dvoje novih sudija, odluči da su izmjene Zakona neustavne. Šta onda? Jasno je da Vladu koja bi se birala po neustavnom Zakonu neće prihvatiti EU, SAD a ni druge važne adrese. Demokate i URA bi morale da vode računa o tome. Bečić i Abazović bi morali da znaju da to nije očekivanje onih koji su ih glasali.

Treba formirati  koncentracionu Vladu u kojoj će učestvovati sve partije  zastupljene u Skupštini, imenovati u novom (hitnom) postupku četvoro sudija Ustavnog suda (ili makar dvoje) i održati na proljeće vanredne parlamantarne izbore, zajedno sa predsjedničkim.

Nakon tih izbora Đukanović više neće biti predsjednik države a podrška današnjoj opoziciji će biti još značajno manja. Tada se stvaraju uslovi za veću stabilnost prijeko potrebnu za konačno oslobađanje drugih institucija od neprimjerenog partijskog uticaja.

Milena PEROVIĆ