Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Ima li nas

Objavljeno prije

na

Pitali smo: kako komentarišete neizglasavanje sudija Ustavnog suda i usvajanje Zakona o predsjedniku

 

TEA GORJANC PRELEVIĆ, AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA
Građani zaslužuju bolje predstavnike

Iako se svi predstavljaju kao velike demokrate, ni opoziciji ni poziciji se ne ide na izbore, i zbog toga su i jedni i drugi izneverili državni interes.

Jasno je da opozicija nije imala argumente protiv kandidata za Ustavni sud, kao i da je pozicija krajnje neodgovorno ignorisala mišljenje Venecijanske komisije da su izmene Zakona o predsedniku neustavne. Ali, interes političara se očigledno ne poklapa s opštim interesom da Ustavni sud radi i da se ne urušava ustavni poredak. Za sljedeći pokušaj izbora sudija uspostavljeno je i novo nepisano pravilo da nezavisni kandidati tu nemaju šta da traže, što dodatno ugrožava javni interes za vladavinom prava. Na sceni je borba političara za održavanje pozicija, a od građana se očekuje da to nemo posmatraju. Ovakva situacija može da dovede do apatije, ali i do jačanja postojećih vanparlamentarnih političkih snaga i stvaranja novih, koje mogu da iskoriste priliku da se nametnu. Građani zaslužuju političke predstavnike koji će ih uvesti u Evropsku uniju, ništa drugo.

Ovi postojeći su im dobru priliku, nažalost, neodgovorno upropastili.

 

SINIŠA GAZIVODA, ADVOKAT I ČLAN TUŽILAČKOG SAVJETA
Nema pomaka bez istinskog dijaloga

Pitanje izbora sudija Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta, guvernera Centralne banke i sprovođenje, dugo čekanje, izborne reforme neće biti moguće dok se ne sprovede ozbiljan dijalog. Ova pitanja zbog svog izuzetnog značaja za društvo podrazumijevaju širi konsenzus i zbog toga je za njihovo rješavanje potrebna kvalifikovana većina, a upravo ta sama suština se vremenom izgubila iz vida. Duh ustavnih normi ali i najbolji interes društva podrazumijeva da profesionalne i moralne karakteristike određenog broja kandidata budu nesporne za što veći broj poslanika. Prema tome, zbog pravnog sistema, a onda i zbog društva u cjelini bilo bi vrlo pogrešno da se izbori za ove važne pozicije sprovode trgovinom po sistemu „jedan moj, jedan tvoj”. Jasno je da ovoliki broj neuspjelih pokušaja izbora odvraća potencijalne kvalitetne kandidate od prijavljivanja jer kredibilnim osobama koje imaju uspješne karijere postaje besmisleno da prolaze cijelu proceduru uzaludno i po više puta. Takođe, ne spadam u one koji misle da bi izbor jednog sudije Ustavnog suda bilo što riješio jer u toj situaciji ako samo jedan sudija ne bude saglasan sa ostalima u bilo kojem predmetu iz oblasti ocjene ustavnosti i zakonitosti akata, izbornih sporova i drugih pitanja o okojima se odlučuje na sjednici suda, odluka se ne može donijeti. Isto je i sa ustavnim žalbama koje se ne riješe u vijeću sudija već, zbog nesaglasnosti jednog od sudija u vijeću, dođu na odlučivanje na plenaronoj sjednici.

Jasni stavovi iznijeti u mišljenju Venecijanske komisije govore o nedvosmislenom zaključku da izmjene Zakona o Predsjedniku Crne Gore nisu trebale biti usvojene. Objašnjenja da samo Ustavni sud može cijeniti ustavnost zakona, iako tehnički tačna, zvuče blijedo imajući u vidu značaj Venecijanske komisije kao tijela Savjeta Evrope, koje je u potpunosti podržala Evropska unija. Pristupanje Uniji podrazumijeva osim pravne harmonizacije, i prihvatanje vrijednosti koje ova zajednica baštini. Upravo vrijednost dijaloga i kompromisa u korist građana potpuno je zanemarena, a posljedice takvog ponašanja tek ćemo osjetiti.

 

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT
Nastavak neodgovornog ponašanja partitokrata

Samo nastavak neodgovornog poigravanja partitokrata sa strateškim interesima Crne Gore i opštim interesima njenih građana. Ne zaboravimo da je reforma tužilaštva, kao uslov za članstvo u EU, obavljena na isti način kao i tzv. „kompletiranje“ Ustavnog suda, opet „kao uslov za ulazak u EU“. Venecijanska komisija je i u slučaju Tužilačkog savjeta imala primjedbe. Tada je i unutar nove parlamentarne većine postojao otvoreni sukob Demokrata sa ostatkom većine. Ipak, u konačnom je taj proces završen na način koji je, na ohrabrujućim aktivnostima SDT-a, dao nadu vrlo raznorodnoj parlamentarnoj većini da po istom principu, bez neophodnog dogovaranja sa opozicijom, može kompletirati „njihov“ Ustavni sud kao što je bio to sud prethodne političke većine. Uvjerenje da su hitnost i važnost kompletiranja Ustavnog suda za evropski od presudne važnosti i za naše međunarodne partnere i da će neodgovarajuća procedura kandidovanja za izbor sudija „proći“ kao i u slučaju Tužilaštva, opredijelili su partitokrate da „urnišu“ i dragocjeno vrijeme i minimum ustavno-pravnog kapaciteta države za najozbiljnije izazove sa kojima se Crna Gora susreće u institucionalnoj, ekonomskoj i političkoj krizi. Najjača partija, kojoj je prijetio totalni raspad, objeručke je dočekala taj poklon neznavenih politikanata u vlasti i krenula u „odbranu Ustava“ i alarmiranje međunarodne zajednice za haos u kojem je i neposredno učestvovala (konstituisanje 43. Vlade, Zetski zakoni, odlaganje lokalnih izbora…).

Izglasavanje Zakona o izmjeni zakona o predsjedniku je samo jedan u nizu neustavnih i nezakonitih aktivnosti, kao manira svih parlamentarnih subjekata čija obijest ikazana samo u ovoj godini je bila alarmantna i, da imamo izgrađenu građansku svijest, izvela bi masovno građane na ulicu na konceptu „Odupri se“ – protiv obje odnarođene strukture partitokratije na djelu. DPS-ov „Ima nas“ pokazuje da nas, nažalost, nema, da nam je Crna Gora isključivo arena sukoba kleronacionalista i kvazievropskih visokopozicioniranih „branilaca“ Crne Gore ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu. Sve to u vrijeme nadolazeće ogromne ekonomske krize i u dvogodišnjoj političkoj krizi u zemlji ruševina institucija.

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT
Nastavak besprizornih političkih trgovina i ucjena

Neizbor sudija Ustavnog suda i ponovno izglasavanje očigledno neustavnog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku predstavlja nastavak prakse neodgovornog i neozbiljnog ponašanja političkih partija i poslanika koje ozbiljno ugrožava pravni poredak i vladavinu prava. Istovremeno, takav odnos poslanika zaustavlja put Crne Gore prema EU.

Političkim partijama i njihovim liderima očigledno nije stalo do građana Crne Gore i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ono što njih jedino zanima jeste vlast, privilegije i pozicije koje će im omogućiti bogaćenje na štetu državnih sredstava i javnog interesa. Zato svjedočimo nastavku besprizornih političkih trgovina, ucjena i pokušaja korupcije koje za posljedicu imaju urušavanje ionako slabih institucija i države u cjelini. To važi za sve političke partije od kojih zavisi donošenje odluka jer su sve parije u nekom periodu vršile opstrukcije kod izbora sudija Ustavnog suda.

Očigledno je da političke partije i njihovi lideri imaju interes da Crna Gora ostane partitokratsko društvo kako bi oni nastavili da državu koriste kao servis za zadovoljenje ličnih potreba, a ne da postane društvo vladavine prava u kome bi država bila servis svih građana u javnom interesu.

 

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Zaglavljeni u ćorsokaku

Crnogorsko društvo se zaglavilo u ćorsokaku koje je trasirala kriminogena dugogodišnja vlast, a iz koga ga nije znala izvesti zbrdazdolisana novokomponovana politička ekipa. Sada se te dvije sile makljaju na nekom sporednom kolosijeku, a mi smo prinuđeni da se mirimo, navijamo ili strahujemo.

Ozbiljna psovka je jedini umjesan komentar!

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR
Nedorasli poslu za koji ih dobro plaćamo

Još jedan propali pokušaj kompletiranja Ustavnog suda i ponovno usvajanje Zakona o predsjedniku je još jedna epizoda kojom političke partije koje participiraju u Skupštini pokazuju koliko su nedorasle poslu za koji ih građani dobro plaćaju. Samo je Genci Nimanbegu glasao u skladu sa preporukama Venecijanske komsije (za 4 kandidata za Ustavni sud i protiv neustavnog Zakona o predsjedniku). DPS uporno odbija da se odrekne kontrole nad Ustavnim sudom koju ima posljednjih 30 godina, i uporno pokušava da sakrije činjenicu da su sada dvoje sudija Ustavnog suda upravo ljudi koji su na njegov predlog izabrani i koji su dobili stanove od Vlade koju je vodio DPS. Do sada pritisak EU i SAD na Mila Đukanovića u pogledu prihvatanja imenovanja makar dvoje novih sudija Ustavnog suda nije dao rezultat. DPS neće da prepusti vlast u Podgorici ali zapravo i ne želi da se održe izbori. Đukanović zna da mu je podrška u stalnom padu i da će nakon sljedećih izbora imati makar šest poslanika manje nego što ih ima sada. Blokada svih institucija je pokušaj da se zaustave procesi koje vodi SDT, dalja hapšenja činovnika DPS-a u sudovima, tužilaštvu i drugim institucijama, ali i funkcionera DPS-a.

S druge strane, neustavno ponašanje Mila Đukanovića, i odbijanje da mandat za sastav Vlade da Miodragu Lekiću, ne može se riješiti takođe neustavnim izmjenama Zakona o predsjedniku i preuzimanjem nadležnosti predsjednika u korist poslanika. DF predvodi akciju u kojoj im je jedino važno da konačno dođu do ministarskih pozicija. Nažalost, Demokrate i URA i dalje slijede DF u formiranju neustavne Vlade, čije je formiranje prije popunjavanja Ustavnog suda i izjašnjavanja tog suda o ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku – besmisleno. Zamislite da se formira Vlada po novom Zakonu o predsjednku a da za dva mjeseca Ustavni sud, nakon imenovanja dvoje novih sudija, odluči da su izmjene Zakona neustavne. Šta onda? Jasno je da Vladu koja bi se birala po neustavnom Zakonu neće prihvatiti EU, SAD a ni druge važne adrese. Demokate i URA bi morale da vode računa o tome. Bečić i Abazović bi morali da znaju da to nije očekivanje onih koji su ih glasali.

Treba formirati  koncentracionu Vladu u kojoj će učestvovati sve partije  zastupljene u Skupštini, imenovati u novom (hitnom) postupku četvoro sudija Ustavnog suda (ili makar dvoje) i održati na proljeće vanredne parlamantarne izbore, zajedno sa predsjedničkim.

Nakon tih izbora Đukanović više neće biti predsjednik države a podrška današnjoj opoziciji će biti još značajno manja. Tada se stvaraju uslovi za veću stabilnost prijeko potrebnu za konačno oslobađanje drugih institucija od neprimjerenog partijskog uticaja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo