Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Građani žele stvarne promjene
Objavljeno prije
1 godinana
Objavio:
Monitor onlinePitali smo: šta su glavne poruke nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanh 11. juna
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Partijski sistem i dalje u fazi rekonfiguracije
Parlamentarni izbori 2020. i predsjednički 2023. bili su i tematski i ideološko-programski, strateški važni i zato su bili mobilišući za birače opozicionog anti-DPS i anti-Đukanović političkog rezona. Ovi izbori nisu imali takav karakter i nosili su sa sobom izvjesnost stožera i vlasti i opozicije: PES-a i DPS-a. To bi značilo da su birači oba bloka imali manju motivaciju da izađu na izbore upravo zbog percipirane izvjesnosti – prvih da će njihov izbor svakako biti u vlasti, a drugih da njihova partija nema koalicioni kapacitet, te ce vrlo izvjesno biti opozicija. Konačno, razloge treba tražiti i u zasićenosti izbornim ciklusima, kratkoj kampanji, dosta trivijalnoj komunikaciji sa biračima i dominaciji programskih socio-ekonomksih tema oko kojih postoji načelni konsenzus, što je moglo da djeluje demotivišuće za birače.
Ulazimo u fazu klasičnog višepartijskog sistema bez dominantne partije. Nesumnjivo, najbolji rezultat ostvarila je Bošnjačka stranka, pokazalo se da je i ta stranka profitirala od pada DPS-a budući da je prema istraživanjima veliki procenat onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao pripadnici bošnjačkog naroda davao podršku DPSu. Naravno, za PES je ovo odličan rezultat, očekivan, sve projekcije koje su išle preko ostvarenog rezulata bile su nerealne i bazirale su se na pretpostavljenom efektu rasta i uspjeh na predsjedničkim izborima Jakova Milatovića. S druge strane, Abazović je ulaskom u aranžman sa Demokratama osigurao željeni ishod i prevazisao problem pada podrske URA-i, iako nije ostvaren sinergijski efekat, posebno ne za Demokrate. ZBCG i DPS su konsolidovali pozicije, uprkos projekcijama o naglom padu i ostaju relevantni u partijskom i parlamentarnom životu Crne Gore.
Istovremeno nestanak nekih starih političkih aktera i solidan uspjeh onih koji prvi put učestvuju na izborima ukazuje na to da je partijski sistem i dalje u fazi rekonfiguracije.
DEJAN MILOVAC, MANS
Ovako više ne ide
Jedna od ključnih poruka koju bi političke partije trebale da čuju nakon prošlonedjeljnjih izbora je da – ovako više ne ide. Pokazalo se to kroz nikad nižu izlaznost, ali i kroz gotovo potpuno izgubljen takozvani institut sigurnog glasa.
Iako su brojke o predizbornom zaspošljavanju neumoljive i u konstantnom rapidnom rastu od 2020. godine, čini se da nije imalo bitnijeg uticaja na osjećaj obaveze da se mora izaći na izbore i glasati “poslodavac”. U tom smislu je zanimljiv slučaj Bošnjačke stranke koja je postigla nikada bolji rezultat i uvišestručila broj mandata u budućem sazivu Skupštine Crne Gore. Iako je u dijelu javnosti prisutna teorija da je za to zaslužni učestali incidenti koji se dovode u vezu sa namjerom se da naruši međuvjerski sklad i ponovo nametnu teme nacionalnog identiteta, činjenica je da je kratki boravak Ervina Ibrahimovića u izvršnoj vlasti itetako uticao na percepciju o njegovoj stranci i šta ono može da uradi za birače.
Skoro godinu dana tehničke vlade Dritana Abazovića i beskonačno odlagane raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, dali su doprinos zamoru građana koji su još od 2020. godine izloženi kontinuiranoj kampanji političkih partija i njihovoj potrebi da kroz zloupotrebe državnih resursa steknu što bolje startne pozicije na narednim izborima. Kada na to dodamo lokalne izbore koji su održani prošle godine, te dva kruga predsjedničkih izbora, jasno je da je došlo do “zamora materijala” i da građani prije svega žele političku stabilnost u narednom periodu.
Ohrabruje činjenica da su građani znali da kazne ponašanje gotovo većine parlamentarnih partija takozvane tridesetoavgustovske većine i sva ona obećanja koja nisu ispunjena.. To je jedno od objašnjenja za činjenicu da su upravo te partije doživjele rapidan pad u odnosu na brojke sa kojima su dobijeni izbori 2020. godine, a dobar dio njih i u odnosu na lokalne izbore iz oktobra prošle godine. Jedan dio tih birača se prelio na nove političke aktere, dok je drugi dio prosto prošle sedmice ostao kod kuće.
Rezultat svega toga jeste značajno izmijenjena politička scena što se aktera tiče, ali ne i kada su u pitanju principi i uzusi na kojima ona počiva. Smatram da je dobro što su se “promiješale karte” i što je sada možda jasnije koliki kredibilitet koja politička partija uživa, iako teško možemo govoriti o rezultatu na kojem će biti moguće brzo sastaviti vladu koja će zemlju pogurati naprijed.
Jedna od važnih poruka izbora jeste i činjenica da su identitetska pitanja kao okosnica kampanje poslata u prošlost, a da su to mjesto popunila veoma jeftina politička obećanja o “boljem sjutra” i jedna podvarijanta u obliku takozvane obećane “ruke pravde”.
Posljedni izbori su pokazali da građani jesu slobodniji u političkom smislu nakon 2020. godine, a da je silazak sa političke scene Đukanovića dodatno doprinio tom osjećaju. Naravno, partije nove većine su nastavile da građane posmatraju kao robu koju je moguće kupiti, ali za očekivati je da će broj onih koji od partija žele konkretnu promjenu umjesto jeftinih trikova , biti sve više.
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR
Razočarenje građana
Drastično manja izlaznost je, što se mene tiče, glavna poruka, a ona bi se mogla ovako prevesti na jezik krajnje jasnoće: Gonite se, svi redom, sa vašim obećanjima u vražju mater! (Naravno, može ovaj prevod da zvuči i bezobraznije, pa ko voli nek izvoli ).
To može da se tumači na razne načine, ali je očigledno razočarenje velikog postotka građanki/ građana političkom klasom, što još uvijek ne znači da će ta poruka proizvesti neke značajne kvalitativne promjene u ponašanju postojećih političkih partija, koje se, uglavnom, ponašaju kao bande kojima je glavni cilj privatizacija javnih politika i pljenidba javnih dobara, a ne služenje javnom interesu. Značajna poruka je i da su ovi izbori vratili samopouzdanje Demokratskoj partiji socijalista, što može biti iskorišćeno za istinsko preispitivanje i sazrijavanje, a time i osiguravanje vlastite budućnosti.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Nova Vlada biće rovita i nestabilna
Glavnu poruku na ovim izborima su po meni poslali apstinenti. Nikad veći broj građana koji su odlučili da ne obavi svoju “građansku dužnost i obavezu(!)” poslali su jasnu poruku svim političkim akterima koliko su zadovoljni načinom kako ih predstavljaju, kvalitetom “promjena” koje su uslijedile poslija pada DPS-a, te povjeranju koje kod građana partije i njihovi lideri uživaju, to jest koliko vjeruju njihovim predizbornim šarenim lažima.
Kao dobru stranu i dobru poruku ovih izbora, osim navedenog, vidim to što su neki politički akteri, koji bi u svakom normalnom društvu služili za podsmijeh, najzad eliminisani iz političkog – nadam se i iz javnog života, jer im partije nijesu prešle cenzus. Dobro je i što nijesmo dobili novi DPS: da jedna partija ima neograničinu vlast na svim nivoima, jedino ona upravlja svim procesima u društvu. Nije dobro što ovi izbori na kraju nijesu riješili ništa. Do nove većine koja bi trebalo da formira Vladu će se doći teško – ako uopšte dođe, uz najgore vidove ucjena i trgovine, tako da će i ta nova Vlada biti rovita i nestabilna, što na kraju može rezultirati novim prijevremenim izborima
STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Čekaju nas dugi pregovori
Nakon okončanih izbora 11. juna, koje poruke možemo izvući za trenutno stanje crnogorske politike?
Prvo, mala izlaznost. Spuštanje tenzija, zamor javnosti stalnim izborima, nepostojanje energičnih novih lidera uticali su na to. Prosto, u ovoj kampanji nedostajale su dvije stvari – lista ili lider za koga će neko istinski željeti da glasa (izuzimajući mali broj Spajićevih glasača), i nešto što je novo – izostanak potrebe da se glasa “protiv nekog”, da se glasa kako bi spriječili drugu stranu da dođe na vlast, nešto što je bio slučaj u cijelom nizu izbornih procesa.
Ipak, ne treba zanemariti ni to da je ovo jedan protest birača, jedna poruka da politička klasa ne odražava volju građana duži niz godina, kroz mnogobrojne cikluse, da se ljudi u Crnoj Gori ne osjećaju kao ravnopravni učesnici u političkoj borbi, da se ne osjećaju kao nosioci suvereniteta. Ko god bude formirao vlast treba da bude i te kako svjestan da predstavlja malo više od 50% na jedva preko 50% upisanih birača, te da je legitimnost njihovih odluka na samoj ivici.
Raspodjela glasova na ovim izborima nam može dati i suštinski odgovor na pitanje da li smo se pokajali što smo poslali DPS u opoziciju nakon 30 godina. Sabirajući rezultat različitih lista možemo zaključiti da je 60,6 posto birača nesumnjivo dalo podršku subjektima koji su u potpunosti protiv DPS-ovog povratka na vlast u bilo kom formatu.
Treće, bio je to i referendum o skupštinskoj većini i 43. Vladi. Ovi izbori su bili prilika da se birači odrede kako su zadovoljni radom, u Skupštini, Vladi (onih koji su bili u Vladi) ali i u javnim preduzećima i čuvenom zapošljavanju “po dubini”. Zaključak je – Crna Gora želi promjene, ali ne ovakve.
Najveću pažnju na izborima je izazvao rezultat novoformiranog Pokreta “Evropa sad”. Uprkos svim njihovim nedostacima, program ekonomskih reformi iz 2022. godine zahvaljujući kojima su povećane minimalna i prosječna zarada, te prije svega Spajićeva sklonost ka raznim obećanjima i idejama, uticali su da izađu kao pobjednici ovih izbora. Prosto je – birači su željeli da daju šansu, ne toliko samom Spajiću, koliko sebi, da kroz ekonomske reforme zadobiju još bolje ekonomske uslove.
Svega par dana pred izbore, pojavljuju se informacije koje impliciraju da je Spajić bio u poslovnim odnosima sa Do Kvonom, korejskim kripto-magnatom koji se sumnjiči da je prevario stotine investitora i zloupotrijebio njihov novac. Nesumnjivo da se ovi “skandali” koriste da se politički našteti PES-u, ali ne možemo a da se ne zapitamo kako je svaki put baš Spajić u centru skandala.
Rezultat na izborima najavljuje nova trvenja u stranci imajući u vidu da je Jakov Milatović imao više glasova i veći procenat u prvom krugu predsjedničkih izbora što ga čini osobom od većeg legitimiteta i sa jačim autoritetom u crnogorskoj političkoj današnjici.
Aktiviranjem “skandala Do Kvon” pred same izbore, koalicija Habro se broji uništila je sopstveni koalicioni kapacitet i potpuno od sebe su otuđili Pokret Evropa sad. Za Abazovića i njegovo potcjenjivanje i vrijeđanje sopstvenih birača bi bilo i ljekovito da ode u opoziciju, s tim što će uz sebe povući Demokrate koje će tim činom biti i konačno istrošene.
Očekuju nas dugi pregovori. Građani će biti taoci dugačkih preganjanja na temu koja partija će dobiti koliko državnih sekretara, upravnih odbora, direktorata, svih tih mjesta “po dubini”.
Milena PEROVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Tempo EU integracija nije onakav kakvom smo se nadali, program ES 2 uz povećanje plata i penzija nosi i brojne rizike. Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera da u fokus vrate tzv. identitetske teme, gazeći građansko ustrojstvo Ustava Crne Gore
Prije tačno godinu dana, na sjednici parlamenta na kojoj se glasalo o njegovom programu i personalnom sastavu predložene vlade, tadašnji mandatar Milojko Spajić odbio je da pročita svoj ekspoze. Da ne gubimo vrijeme, lakonski je preskočio eksplicitnu Ustavnu obavezu. (Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade, propisuje član 103). Bila je to naznaka da će odsustvo javnosti rada i neobavezujući odnos prema pravilima i zakonima biti jedno od najupečatljivijih obilježja njegovog kabineta.
Spajićeva Vlada ipak je izabrana. Već prvog dana mandata, donijela je odluku o odlaganju popisa i početku parlamentarnog dijaloga u potrazi za konsenzusom, kako bi se taj statistički posao vratio u regularne vode. Tako smo od prijetnji bojkotom i zahtjeva Monstata da nadležni izvrše procjenu bezbjednosti njihovih popisivača, stigli do popisnog procesa bez ozbiljnijih tenzija i, kanačno, rezultata kojima su manje-više svi zadovoljni. Makar javno. Samo rijetki su konstatovali kako popisni proces od usvajanja metodologije do objavljivanja prvih preliminarnih i konačnih rezultata nije prošao eksternu reviziju struke. To, kako bi se moglo pokazati, nije sasvim beznačajan (a možda ni slučajan) propust.
Uglavnom, Milojsko Spajić i njegova Vlada dobili su prvi veliki plus na javnoj sceni.
Drugi, veooma značajan i politički upotrebljiv uspjeh, stigao je krajem juna: Crna Gora je iz Brisela dobila Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava (IBAR). Do tog istorijskog rezultata stigli smo dajući pregršt obećanja i usvajanjem niza Zakona koji su pripremljeni i usvojeni po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i debate u parlamentu. Spajićevski.
Uočeni problemi biće rješavani u hodu, poručeno je. I zaboravljeno. Baš kao što su zaboravljena obećanja, evo treće vlada od smjene DPS-a 2020., da će Crna Gora konačno dobiti zakone o vladi i Skupštini kojima će se, na primjer, normirati broj ministarstava i propisati procedure u redovnim i posebnim okolnostima (tehnička vlada). Odnosno, urediti rad parlamenta. Da ne dolazimo u situaciju da predsjednik parlament , prvi među jednakima, po vlastitom nahođenju zakazuje i otkazuje sjednice, mijenja obilježja parlamenta, sklanja i postavlja zastave… Ili, čemu smo takođe imali priliku da svjedočimo, sam sa sobom održava sjednice Skupštine i donosi odluke lažirajući prisustvo kvoruma.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
Objavljeno prije
1 danna
1 Novembra, 2024Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela odluku o poništenju tog posla
Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela odluku o poništenju tendera.
Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana biti na raspolaganju za smještaj studenata.
Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora – da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.
Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.
U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.
Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine. Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.
U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.
Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City, upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.
Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.
Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.
Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost (2.975.206) odnosi na 2024. godinu, a da u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.
Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.
„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.
Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.
Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.
Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!
Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.
Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.
Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.
Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a zajedničkih prostorija 888 kvadrata.
Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.
Ministarka Jakšić-Stojanović 21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.
U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.
Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti. Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.
I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021. u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.
IRF je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.
U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.
Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.
U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.
Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?
,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.
Poništeni tender govori dovoljno.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni zemljom, ni nebom
Objavljeno prije
1 danna
1 Novembra, 2024Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je iznenadilo crnogorske vlasti, koje su mislile da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji
Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.
Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.
Hrvatska je tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.
Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome. Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.
Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio da putuje, izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Kolumne
Novi broj
PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala
Čas snova
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
Izdvajamo
-
Izdvojeno1 dan
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
FOKUS4 sedmice
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
-
INTERVJU4 sedmice
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane
-
Izdvojeno3 sedmice
FORUM 2BS U KGB HOTELU: Koga i šta zastupa Atlantski savez CG
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Lov na agente
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Odbrojavanje
-
Izdvojeno4 sedmice
33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina
-
Izdvojeno4 sedmice
SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl