Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Moćni razmještaju igrače

Objavljeno prije

na

Vodećoj turističkoj opštini u Crnoj Gori pri kraju desetogodišnje vladavine koalicije DPS-SDP ne cvjetaju ruže. Gradska kasa je konstantno u blokadi zbog naraslih i neizmirenih dugovanja. Armija zaposlenih u gradskoj upravi primila je posljednju platu za mjesec maj, dok radnici javnih ustanova i preduzeća sa zebnjom iščekuju bar dio od sedam neisplaćenih mjesečnih zarada. Mjesečne nadoknade često se isplaćuju u vidu bonova za hranu koji se imaju potrošiti u određenom lancu supermarketa u gradu!

GRCANJE U BESPARICI: Gradske ustanove kulture i javnog informisanja grcaju u besparici, isključeni su im telefoni, internet, ostali su bez kontakata sa svijetom. Zbog visokih neizmirenih računa EPCG je na glavnom bulevaru isključila struju, pa je turistička prijestonica krajem septembra ostala u sablasnom mraku.

Afere s malverzacijama oko gradskog zemljišta, sumnjivim „kapitalnim” investicijama i načinom gazdovanja zemljom u državnom vlasništvu smjenjuju jedna drugu.Sve češće se pominje mogućnost uvođenja prinudne uprave u Budvi kao mjere za sređivanje stanja i zavođenja reda u prezaduženom gradu.

Ove nedaće ne sjekiraju mnogo opštinsku vlast koja užurbano, iz sjednice u sjednicu lokalnog parlamenta, raskalašno poklanja desetine hiljada kvadrata zemljišta u državnom vlasništvu, njoj bliskim tajkunima.

Odluka socijaldemokrata da se uzdrže od davanja podrške u nekoliko posljednjih slučajeva oduzimanja i davanja zemljišta izazvala je krizu u funkcionisanju DPS-SDP vlasti, koja po snazi nije ni nalik onoj s početka 2007. kada je funkcioner iz redova socijaldemokrata, arhitekta Jovo Zenović, podnio neopozivu ostavku na funkciju potpredsjednika Opštine i direktora Agencije za planiranje.

Povodom muljanja s gradskim građevinskim zemljištem i načina urbanizacije priobalnog pojasa Opštine, na koje je ukazivao Zenović, digla se takva buka u vrhu SDP-a, da je predsjednik stranke Ranko Krivokapić zatražio hitnu intervenciju državnih organa zbog teških zloupotreba u vršenju lokalne vlasti u Budvi.

Stvar je završila po onoj narodnoj-tresla se gora rodilo se novo povjerenje i sloga.

KADROVSKA VRTEŠKA: U sjenci krize odvija se tiha smjena vodećih kadrova u Opštini. Da li je Podgorica odlučila da disciplinuje Budvu ili su neke druge igre u pitanju, tek predsjednik Rajko Kuljača sprema velike kadrovske promjene u upravi.

U kratkom periodu razriješeni su dužnosti dojučerašnji bliski saradnici Svetozara Marovića koji ima odlučujući uticaj na politička kretanja u Budvi.

Veliko zanimanje javnosti izazvao je transfer Aleksandra Tičića, koji se iz lokalne uprave vinuo direktno u kabinet premijera Mila Đukanovića.

Mladi Tičić bio je veoma blizak Svetozaru Maroviću, svom političkom mentoru. Pokrivao je važne funkcije u Opštini, bio je glavni gradski menadžer i dugogodišnji vd direktor Agencije za planiranje, koja je za njegovog mandata urbanizovala sav priobalni prostor Opštine, od Jaza do Buljarice. Pokrivao je uz to istaknuta mjesta u upravnim odborima brojnih javnih preduzeća.

Tičić je u kratkom razgovoru za Monitor demantovao špekulacije da je Budvu napustio bez znanja partijskih kolega pa i samog Marovića, revoltiran što je mjesto glavnog menadžera grada morao ustupiti Mileni Marović.

„Želio sam promjenu, napredovanje u političkoj karijeri ili pokretanje sopstvenog biznisa. Razgovarao sam o tome najprije s predsjednikom partije Milom Đukanovićem, koji mi je predložio prelazak u Podgoricu i posao savjetnika u njegovom kabinetu, što sam i prihvatio”, kazao je Tičić

„Ja nijesam ničiji kadar, samo želim da razmišljam svojom glavom i da sam donosim odluke”, dodao je on, ne negirajući informacije da su mu pojedinci u Budvi ozbiljno zamjerili zbog neočekivanog prelaska u okrilje Mila Đukanovića.

Šef budvanskog DPS-a Boro Lazović potvrdio je za Monitor informaciju da je funkcija glavnog menadžera turističke prijestonice rezervisana za Milenu Marović, ćerku Svetozara Marovića, „obrazovanu i odgovornu djevojku koja će taj posao savjesno i profesionalno obavljati”!

S dužnosti glavnog administratora Opštine razriješen je nedavno Mihailo Kapisoda, čovjek od Marovićevog posebnog povjerenja, koji se vraća na mjesto savjetnika predsjednika Rajka Kuljače.

Konkurs za novog administratora je u toku, iako se od ranije zna da će fotelju zauzeti Snežana Šćepanović, bivša sekretarka Ministarstva prosvjete i nauke.

Šćepanovićeva u Budvu dolazi iz Podgorice. Javnosti je poznata po ulozi koju je odigrala tokom štrajka učenika cetinjske Gimnazije. Bila je dio pregovaračkog tima u ime ministarstva koji nije uspio da postigne kompromis s učenicima i roditeljima. Kao član tročlane komisije koja je analizirala postupke ministarstva u slučaju krize u Gimnaziji, u svom izvještaju je ocijenila da je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nakon okončanja štrajka podnijela je ostavku. Neuspjeh na Cetinju preporuka je za Budvu.

Opština će uskoro raspisati oglas za reizbor gotovo svih sekretara, načelnika i direktora javnih službi, kojima ističe ćetvorogodišnji mandat.

Ukoliko se razmirice između koalicionih partnera u Budvi rasplamsaju do raskida duge zajedničke vladavine, biće upražnjena mjesta opštinskih sekretara za imovinu i privredu i finansije. Kao i profitabilno mjesto direktora opštinske firme Mediteran reklame, koje drže socijaldemokrate.

POLITIČKI ŠAMAR: Boro Lazović najavljuje preispitivanje koalicionog sporazuma sa socijaldemokratama, čiji su odbornici donijeli odluku da napuste posljednju sjednicu SO Budva kako bi DPS ostao bez kvoruma za donošenje odluka.

„Oni nijesu održali riječ i ispoštovali dogovor da će prisustvovati sjednici, jer je jedan broj odbornika DPS-a bio opravdano odsutan. Nije problem u glasanju, nikada do sada nijesmo tražili da glasaju ono što mi želimo. Problem je što nijesu održali obećanje i što su pokušali da nam udare politički šamar. Na dnevnom redu nije bilo ništa što nije bilo usaglašeno”, kazao je za Monitor Boro Lazović.

On je dodao da se stiče utisak kako SDP želi da izađe iz koalicije.

„Sada se pitamo šta će nam ta koalicija. Oni nama ne trebaju jer imamo potrebnu većinu, 20 odbornika od ukupno 32… DPS je ispoštovao koalicioni dogovor kada je riječ o raspodjeli mjesta u lokalnoj vlasti, upravnim odborima i javnim preduzećima i ustanovama, sada nam predstoje ozbiljni razgovori o nastavku političkog saveza”.

Predsjednik budvanskog SDP-a Dragan Marković ističe kako je DPS najavio preispitivanje koalicionog dogovora i da oni o tome nijesu raspravljali.

U SDP-u su odlučili da ne prave sporni kvorum kako ne bi dali tehnički prolaz odlukama kojima se protive. Za takvo ponašanje lokalni odbor dobio je instrukcije vrha partije.

Ubrzo nakon toga SDP je održao sjednicu predsjedništva stranke na kojoj je odlučeno da se svi odbornički klubovi moraju konsultovati s vrhom stranke kada je u pitanju prodaja zemlje u državnom vlasništvu.

Kriza u odnosima između DPS i SDP u Budvi eskalirala je nakon niza odluka o prodaji ili prenosu vlasništva na nekim atraktivnim parcelama. Naročito odluka o prodaji legata Budvanina Toma Luketića, zemljišnih parcela u centru Budve. Zatim odluka da se vaterpolo klubu dodijeli plac od 1.000 kvadrata i nevjerovatne odluke lokalne vlasti da vlasniku Mega marketa iz Budve ustupe vrijednu lokaciju u blizini Svetog Stefana po osnovu zamjene zemljišta. Vidijećemo hoće li SDP i ovaj put kleknuti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo