Povežite se sa nama

OKO NAS

MOJKOVAC: SKI CENTAR NA BJELASICI: San na čekanju

Objavljeno prije

na

Skoro četvrt vijeka traje mojkovački san o ski centru na Bjelasici, a od sredine devedesetih godina prošlog vijeka to je i zvanično, odlukom lokalnog parlameta, jedan od strateških pravaca razvoja te varoši. Lokalni čelnici utrkivali su se u prenošenju riječi stručnjaka, kojima su veličani potencijali mojkovačkog dijela Bjelasice. U promociju još neizgrađenog ski centra uključen je čak i slavni slovenački skijaš Bojan Križaj, a idejni projekat i maketu radio je prof. Vojo Tomić, poznat po pripremanju Bjelašnice za Olimpijske igre u Sarajevu. Bilo je i investitora, koje je interesovalo ulaganje u ski centar. Novinari naklonjeni lokalnoj vlasti svake godine bar jednom ,,počinju” gradnju ,,projekta od velikog značaja ne samo za Mojkovac, već i za cijeli region”.

Zatim su došle godine kada su političari sve tiše i rjeđe pominjali budući ski centar. Tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u novembru minule godine skinut je s liste ,,hit obećanja”, a malo ranije uklonjena je iz centra grada i maketa budućeg skijališta. Na red su došle neke preče i manje komplikovane investicije.

U Opštini kažu da samo zlonamjerni mogu tvrditi da je to zaboravljeni projekat. Razlog što se o njemu više ne priča kao nekad, kaže sekretar za uređenje prostora i održivi razvoj Jović Marković, ,,ozbiljniji je pristup i realnije sagledavanje valorizacije Bjalasice”.

,,Naravno da nijesmo zaboravili na ski centar. Ne pričamo o tome jer smo shvatili da je preduslov relaizacije tog projekta , prije svega izgradnja putne infrastrukture. Nema tog investitora koji će doći u neki dio opštine gdje nema puta. Postepeno i s puno odgovrnosti pristupamo svakom detalju razvoja našeg dijela Bjelasice, shvatajući važnost toga za budućnost Mojkovčana”, kaže Marković.

Gradiće se, tvrdi on, dva puta na planini, jedan koji će biti veza s putem Berane-Kolašin preko Lubnica, a drugi, koji se odvaja ka Žarskom katunu. Za projektna rješenja obezbijeđene su pare, Marković se nada da će tokom nekoliko narednih godina početi i izgradnja puta. Tek potom se može, smatraju u mojkovačkoj izvršnoj vlasti, nastaviti priča o ski centru.

,,Ne možemo pričati o ski centru, a nemamo puta. Ozbiljno pristupamo svemu, pa ne dajemo obećanja za koja smo svjesni da ih u dogledno vrijeme ne možemo ostvariti”, kaže Marković.

Sada opozicionar, nekada predsjednik opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Ivan Ašanin, međutim, tvrdi da Mojkovčani neće dočekati da skijaju na svojem dijelu planine. To je, odavno, smatra on, obustavljena investicija. Bio je jedan od onih koji su se najglasnije zalagali za nju i tvrdi da je dosta urađeno i na idejnom rješenju.

,,Maketom je bila predviđena i gondola sa željezničke stanice do Vragdola, kao i raspored staza. Vidi se i pristupni put od Krstca do Vragodla. Glavni projekat tog puta upućen je na reviziju u Beograd i tu je sve zapelo. Sve po nalogu tadašnjih čelnika lokalne uprave, koji su mentori ovim sadašnjim”, tvrdi Ašanin, koji je svoj odlazak iz DPS ranije obrazložio neispunjavanjem programskih ciljeva te partije na lokalnom nivou.

Ašanim sumnja da je projekat obustavljen zbog interesnih lobija u susjednim opštinama. Pored toga, smatra on, riječ je i o tradicionalnoj nepreduzimljivosti lokalnih vlastodržaca, koji ne prave nijedan potez bez dozvole vrha države.

,,U novom programu mojkovačkog DPS-a nema ni pomena od zimskog turističkog centra. Neki su drugi projekti odabrani. A oni znače sunovrat Mojkovca. Nemaju razvojnu komponentnu i usmjereni su na lične, a ne na opšti interes. Interesni lobi kapitala u susjednim opštinama kao da potapa Mojkovac. Kada mi je to postalo jasno, distancirao sam se od te družine”.

Činjenica da bi izgradnjom zimskog turističkog centra Mojkovac postao jaka konkurenciji SKI centru Kolašin, mnoge je potakla na sumnju da je to bio jedan od razloga arhiviranja ideje stare 25 godina. Navodno, da bi izašli u susret Zoranu Ćoću Bećiroviću, mnogi s vrha države, preko predstavnika lokalne vlasti, založili su se da se stane na korak od početka realizacije.

U lokalnoj upravi to negiraju. ,,Zbog čega bismo se ustručavali da radimo na razvoju svoje opštine? Kao što sam rekao, čim obezbijedimo osnovne preduslove, moći ćemo razmišljati i o traženju investitora”, kaže Marković.

Da li se već računa na neke među njima, on nije mogao da kaže. Konkretno, intresovanje za projekat ski centra na području Mojkovca prije tri godine pokazala je Kalerin grupa iz Sofije. Da bi se izašlo u susret potencijalnim patnerima iz Sofije, SO Mojkovac je sredinom 2011. donijela odluku o implementaciji privatno-javnog partnerstva. Plan posebne namjene područja Bjelasice i Komova, usvojen je s aneksom, kako mnogi smatraju, takođe po prohtjevima Kalerin grupe.

Toj firmi išlo je u prilog i kada je 15.000 kvadratnih metara zemljišta u krugu kombinata Vukman Kruščić prostorno urbanističkim planom Opština namijenila turističko-hotelskim sadržajima.

Iako su se lokalni vlastodršci hvalili da Kalerin grupa ,,ulazi u priču” sa 50 miliona eura namijenjenih valorizaciji Bjelasice to do sada nije potvrđeno. Nijesu dočekali ni više puta najavljivanu studiju opravdanosti turističkog otvaranja Bjelasice, koju su im partneri obećali. Ne zna se ni da li je Kalerin grupa još zaintersovana za ulaganja u Mojkovac.

Prije pola godine prvi čovjek Mojkovca Dejan Medojević je kazao da je Opština u stalnom kontaktu s tom kompanijom.

,,Njeni stručnjaci često obilaze teren i prikupljaju podatke za studiju opravdanosti otvaranja ski-centra, Očekujem da će ona u nekom kratkom roku biti završena i da ćemo je dobiti, kako bi ušli u pregovore o realizaciji ovog projekta. Treba imati u vidu da je ovo vrijeme jake ekonomske krize i da su investicije, naročito u zimski turizam, sada dosta rizične”, kazao je tada Medojević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo