Povežite se sa nama

Izdvojeno

MOGUĆA ESKALACIJA RATA IZRAELA I PALESTINACA: Zastrašujući svijet bez nade za mir

Objavljeno prije

na

SAD, EU i UK pričaju o dvije države koje će živjeti u miru, dok lideri Izraela više ne koriste ovo “mirovno rješenje”  kao   “ dimnu zavjesu “. Dok grade nove ilegalne kolonije na okupiranoj palestinskoj zemlji, otvoreno govore o osveti, o protjerivanju svih Palestinaca i o ideji “velikog Izraela” koja uključuje i prilične djelove Saudijske  Arabije, Jordana, Iraka, Sirije i Libana

 

Dok većina Zapadnog svijeta slavi Božić, doba mira i dobre volje među ljudima, ova plemenita osjećanja, ne prvi put, u velikom luku zaobilaze stanovnike Gaze i okupirane Palestince sa Zapadne obale i Istočnog Jerusalima.

Božić ili ne, plemenitost čovječanstva je nešto u što bi teško bilo ubijediti i Palestince i ostatak svijeta koji sa užasom prati destrukciju oslobođenu svih tragova humanosti.
Je li slučajno što su noć pred Božić napadi na Gazu intenzivirani i što je ubijeno najmanje 250 ljudi, a u Magazi, izbjegličkom logoru u centralnoj Gazi, istraženo sedam porodica?
Dan posle Božića probudili smo se sa vijestima da je zbir genocida u Gazi dostigao 21 hiljadu. To je jedan posto ukupnog stanovništva, uz dodatne hiljade nepronađenih u grobnicama porušenih domova, bolnica, crkvi, škola, u kojima su potražili bezbjednost.

Bombardovano je i sjedište Crvenog polumjeseca u gradu Kan Junis u centralnoj Gazi koji je na meti najintenzivnijeg bombardovanja do sada. Palestinski Crveni polumjesec je organizacija, rijetki zrak svjetlosti u životima stotina hiljada ljudi u Gazi, koja se lavovski bori, po cijenu života brojnog osoblja i volontera, da spasi živote i ublaži sveopštu patnju koje niko nije pošteđen. Po međunarodnim pravilima rata Crveni krst i Crveni polumjesec su ,,zaštićene organizacije”, ali to nije sačuvalo živote desetine izbjeglica koji su u zgradi Crvenog polumjeseca potražili utočište.
U centralnoj Gazi izraelski dronovi bacaju letke sa instrukcijama da se rijeke ljudi pomjere dalje na jug, ovog puta prema gradu Dair Al Balah, koji je ovih dana bio intenzivno bombardovan. Ovakve ,,instrukcije” zvuče kao cinične smrtne presude jer se čuje, i od običnih ljudi i od humanitarnih organizacija, da u Gazi nema sigurnih mjesta.

Orgiji zločina nema kraja. Za Božićne praznike izraelski okupatori paradiraju desetine muškaraca, uključujući i djecu i starce, u donjem vešu, na stadionu u Gazi. Slične šokantne scene snimljene telefonima izraelskih vojnika smo gledali nedavno na drugim lokacijama, uz tvrdnje izraelskih vojnih lidera da se radi o propustu koji se neće ponoviti.

Dok dosije o ratnim zločinima, uključujući i nedavnu egzekuciju grupe muškaraca pred njihovim familijama na sjeveru Gaze, post-aje sve pozamašniji, postaje jasno da se ne radi o aktima pojedinih vojnika. Radi se o naredbama koje dolaze od vojnih i političkih lidera.

U okupiranom Vitlejemu, trgom ispred Crkve Hristovog rođenja u ovo doba godine dominira ogromna jelka okićena božićnim ukrasima. Grad je obično preplavljen hiljadama vjernika, sa svečanim procesijama lidera raznih hrišćanskih denominacija na desetak kilometara dugoj ruti između Crkve Hrisovog rođenja u okupiranom Vitlejemu i Crkve Hristovog raspeća i vaskrsenja u aneksiranom Jerusalimu.

Ovaj Božić je različit. Crkveni lideri pojašnjavaju da su otkazane tradicionalne svečanosti. Molitve i službe se održavaju uglavnom za lokalno hrišćansko stanovništvo, jer su i Vitlejem i Jerusalim, kolijevke svjetskog hrišćanstva, ove godine prazni gradovi. I tradicionalna postavka scene rođenja Hristosa u Vitlejemu je ove godine posvećena nastradaloj djeci Gaze. Sadrži bebu Hrista, koji je pokriven tradicionalnom palestinskom kufiya maramom i okružen ruševinama i bodljikavom žicom.

Crkveni lideri Palestine ove godine odbijaju da šalju svijetu optimističke poruke na temu radosti i mira, dok je u Gazi udaljenoj 80-ak kilometara, u toku genocid.

Za gotovo 12 nedjelja napada Izraela najmodernijim američkim naoružanjem, na vojno inferiornu i prenaseljenu Gazu, konstantna je neprekidna upotreba ogromne destruktivne moći na neselektivan način, koji počinje da izaziva zgražavanje širom svijeta. Čak se i zemlje koje istorijski žmure pred izraelskim ratnim zločinima, distanciraju od ,,saučesništva” upućujući poruke da je vrijeme za prekid vatre.

SAD su izuzetak, sa oponiranjem prekida vatre i nastavljanjem prijateljskih upozorenja Izraelu, da bi fokusiranje na ,,vojne ciljeve” bilo bolje za njegov imidž, a na dugu stazu i za krajnji ishod.
Amerika ostaje pri planu da se Hamas ne samo treba pobijediti već i uništiti i zamijeniti ga sa Palestinskom upravom na čelu sa Fatahom, koja vlada okupiranom Zapadnom obalom. Uz eventualnu zamjenu lidera Mahmuda Abasa i njegovog bližeg okruženja, mlađim i nekorumpiranim kadrovima.

SAD očigledno smatra da je demokratija za Palestince nepoželjna i da bi njeni izabranici – Palestinska uprava u bilo kome sastavu – nastavili da operišu u skladu sa interesima SAD i Izraela. Čak i ovakvu, ,,poslušnu” zamjenu za Hamas, Netanjahu glatko odbacuje i to je jedna od rijetkih tačaka slaganja između njega i običnih Palestinaca.

Kako će izgledati budućnost u Gazi i u ostatku okupirane Palestine nije ništa jasnije danas nego što je bilo 7. oktobra, kada je počelo ovo užasno krvoproliće. SAD, EU i UK pričaju o dvije države koje će živjeti u miru, dok lideri Izraela više ne koriste ovo ,,mirovno rješenje” kao ,,dimnu zavjesu”. Dok grade nove ilegalne kolonije na okupiranoj palestinskoj zemlji, oni otvoreno govore o osveti, protjerivanju svih Palestinaca i o ideji ,,velikog Izraela” koja uključuje i prilične djelove Saudijske Arabije, Jordana, Iraka, Sirije i Libana.

Budućnost Palestinaca i Palestine nije jedina neizvjesnost. Iako malo ko misli da SAD i Izrael mogu sebi dozvoliti ,,poraz” i u jednoj varijanti, pitanje je kako bi pobjeda trebalo da izgleda? Na primjer, da li bi uništenje jednog ili više lidera Hamasa, Izraelu bilo dovoljno da proglasi pobjedu? Ovo je važno pitanje jer vojna eliminacija Hamasa nije ni na pomolu, ni poslije gotovo tri mjeseca intenzivnih napada. Neosporan je i po Izrael i SAD porazan fakat da do sada Izrael nije pokazao nadmoć nad oružano inferiornim pokretom otpora Gaze. Devastacija na enormnoj skali se koristi kao kompenzacija za slabosti izraelske armije koja je uživala reputaciju da je bez premca u vojnom i u moralnom smislu. Radi se o mitu koji je bio održiv jedino zahvaljujući nekritičnosti Zapadnih medija, a koji se raspuknuo kao mjehur od sapunice pred direktnim prenosom genocida od strane građana Gaze i rijetkih medijskih kuća, kao što je Al Džazira.

Nekompetentna vojska sprečava Izrael da, bez pomora svoj-ih trupa, uspostavi dominaciju i kontrolu. Svakodnevno borci iz Gaze nastavljaju da ispaljuju rakete na teritoriju Izraela, od kojih neke ugrožavaju i Tel Aviv. U sjevernoj Gazi, pretvorenoj u prah i pepeo, još uvijek u sukobima ginu i izraelski vojnici i taoci u brojkama koje su potencijalno ozbiljna prijetnja političkom opstanku Netanjahua. Tako bi Izrael možda mogao biti primoran da nađe način i da očuva obraz, a da sjedne za pregovarački sto.

Sve su prilike da ćemo u novoj 2024. godini živjeti u puno opasnijem svijetu. Uprkos Bajdenovim naporima da ,,sukob ostane” lokalan i skoncentrisan na Gazu i ostatak Palestine, glavni ne-palestinski akteri u sukobu, Hezbollah borci u Libanu i Huti borci iz Jemena, uslovljavaju prekid svojih vojnih akcija u regionu sa prestankom napada Izraela na Gazu.

Razmjena vatre u pograničnim djelovoma Libana i Izraela traje danima i dobija na intenzitetu. Huti borci nastavljaju da napadaju plovila koja koriste, po svjetsku komercijalnu plovidbu ključnu prečicu moreuz Bab Al Mandeb, na ulasku u Crveno more i na putu za Suec. Oni insistiraju da su za njih legitimna meta svi brodovi koji plove za luke u Izraelu ili imaju veze sa Izraelom.

Svjetska pomorska trgovina je ozbiljno pogođena zbog porasta cijena osiguranja i zbog korišćenja znatno dužih, bezbjednijih ruta. U utorak 26. je Britanska organizacija za pomorsku trgovinu objavila je da su dva Huti drona zamalo pogodila plovilo.

Ozbiljnost situacije ilustruje stvaranje bezbjednosne koalicije pod rukovodstvom SAD za zaštitu komercijalnih brodova i uplovljavanje jednog od najvećih američkih razarača u luku Džibuti u moreuzu Bab Al Mandeb, sa ciljem sprječavanje napada iz Jemena. Amerika plaća visoku cijenu bezrezervne podrške Izraelu i to ne samo gubitkom ugleda i uticaja u regionu. Amerčke baze su redovno na meti. U nedavnom napadu na SAD bazu u Iraku ranjena su tri američka vojnika, jedan ozbiljno, a američki vojni odgovor je osuđen od premijera Iraka kao ,,neprijateljski akt” i povreda suverenosti njegove države.

Sa velikom zabrinutošću se očekuje najavljeni iranski odgovor na ubistvo iz vazduha od strane Izraela, visokog savjetnika Iranske revolucionarne garde u Damasku. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi je u obraćanju naciji ovim povodom izjav-io: ,,Nema ni najmanje sumnje, da će uzurpatorski i divljački cionistočki režim, platiti za ovaj kriminal”.

Način na koji će reagovati iranski režim može svijet gurnuti u mračne dubine krvavog rata vojno najmoćnijih zemalja svijeta. Treba imati na umu da Izrael godinama, raznim provokacijama i pritiscima na SAD, pokušava da aktivira ovo potencijalno pogubno bure baruta.

 

Korak u dobrom pravcu

Jedino je razvodnjena rezolucija o Gazi mogla da prodje na Savjetu bezbjednosti

Sa 13 glasova “za” i iz dijametralno različitih razloga uzdržanim SAD-om i Rusijom, 22. decembra je usvojena rezolucija koja nije rješenje, ali se smatra korakom u dobrom pravcu. Ona stavlja fokus na “hitni, bezbjedni i nesmetani dotok humanitarne pomoći” palestinskoj populaciji na čitavoj teritoriji Gaze.

Stalni prekid vatre je ostao glavni kamen spoticanja izmedju SAD i ostalih članica. Žrtvovan je na oltar konsenzusa, a zamijenilo ga je isticanje obaveza svih strana u sukobu da poštuju medjunarodni humanitarni zakon, a posebno u odnosu na zaštitu civila i civilnih objekata, bezbjednost osoblja humanitarnih organizacija i objezbedjivanje humanitarne pomoći.

Radmila STOJANOVIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo