Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mladi i lijepi

Objavljeno prije

na

Pošto je šesti put izabran na funkciju predsjednika Vlade, premijer povratnik Milo Đukanović povjerio je rukovođenje nad jednom od svojih kompanija, Global Montenegro, dvadesetosmogodišnjoj, javnosti ne baš poznatoj – Anđeli Kolinović.

Global Montenegro je jedna od pet kompanija koje je Đukanović osnovao u kratkom predahu od politike, u periodu od kraja 2006. do proljeća 2008. godine, tvrdeći da se iz biznisa više neće vraćati na državne funkcije. Vratio se.

Đukanović je i tada, kao i sada, na čelo svojih kompanija postavio javnosti nepoznate osobe. Za direktoricu Global Montenegro izabrao je mladu Mariju Stanišić, koja je bila tek u drugoj polovini dvadesetih.

Kako Đukanović bira svoje direktore? Konkurs? Prijateljske preporuke?

Sudeći po dostupnim podacima, to su nerijetko mlađi ljudi, ponekad i bez fakultetskih diploma ili sa svježim diplomama ali ne iz biznisa i ekonomije. To je slučaj i sa direktoricama kompanije Global Montenegro kojom su do sada rukovodile tri mlade djevojke.

Sem mladosti direktoricama Globala zajedničko je još jedno – poslovne veze sa Đukanovićevim kumom Vukom Rajkovićem koji je jedan od osnivača te kompanije. Mlade direktorice potom rukovode i sa više kompanija u krugu familije.

Rajković je bivši osnivač dnevnika Publike, Radija Gorica, kao i član uprave Jugopetrola i hotela Fjord. Poznat je i po kompaniji Kia Montenegro koja uspješno posluje sa državom koju vodi kum. Svake godine, sudeći prema podacima Direkcije za javne nabavke, Kia na tenderima državne uprave ubere bar dva vrijedna posla, obezbjeđujući državu službenim automobilima.

Anđela Kolinović je prema evidenciji Privrednog suda u Podgorici trenutno direktorica tri kompanije.

Na čelo jedne od njih, ST invest, izabrana je u aprilu 2010. godine. Tu kompaniju osnovao je Željko Đuranović, inače izvršni direktor jedne od brojnih kompanija Vuka Rajkovića. Ona je na to mjesto zamijenila Slobodanku Škerović , jednu od prvih direktorica Đukanovićeve Global Montenegro, koja je vodila i Rajkovićevu kompaniju Global mne. Škerović je mlada crnogorska odbojkašica, sada sutkinja u tom sportu. Možda inspirisana radom u Rajkovićevim firmama nedavno je upisala studije menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Kada je izabrana za direktoricu ST investa, Kolinović je tek bila diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, na odsjeku socijalna politika. Nema baš veze sa biznisom ali ima sa premijerom. Diplomirala je na temi koja je Đukanoviću jedno vrijeme zadavala brige. Trgovina ljudima.

Đukanović je jedno vrijeme bio u centru javne pažnje zbog afere S.Č, slučaja trgovine moldavskom državljankom zbog kog su uhapšeni neki državni funkcioneri poput Zorana Piperovića, bivšeg zamjenika državnog tužioca. Čudni su putevi zemaljski, rekli bi neki, tek Anđela Kolinović je svoju prvu kompaniju osnovala sa Đorđijem Piperovićem, sinom Zorana Piperovića, u Ulcinju 2006. U to vrijeme imala je tek dvadeset.

To nije jedina kompanija u kojoj je mlađahna Kolinović stavljala direktorski potpis. Bila je direktorica porodične kompanije Green Buisiness koja se bavi konsalting poslovima. Pored nje u toj kompaniji su Ratomir i Veljko Kolinović.

Otac i sin su skupa i u ulcinjskoj kompaniji Dely petrol. Baš ovih dana predsjednik Odbora MZ Sutomore Spič Ratomir Vujošević optužio je tu kompaniju da je od opštine Bar dobila Studiju lokacije za pumpu koja je, kako tvrdi Vujošević, izdata Dely petrolu ,,iako nije imala obavezujući ekološki elaborat”. Na toj lokaciji pumpu sada planira da izgradi kompanija Vuk petrol, čemu se protive mještani Sutomora.

Ime Anđele Kolinović pominje se u dokumentu Agencije za zaštitu životne sredine, gdje se navodi da je ona angažovana u sektoru za informisanje i komunikacije kao konsultant. To je dokument iz 2010. godine. Da li je još tamo i ako jeste kako usklađuje privatni i državni posao kod istog šefa, nijesmo uspjeli saznati.

Dely petrol prema evidenciji Uprave za nekretnine u Podgorici posjeduje zgradu, koja je pod hipotekom zbog dva kredita, ukupno oko dva miliona eura uzetih u Prvoj banci braće Đukanović. U arhivima ovdašnjih medija mogu se pronaći i optužbe kupaca da su vlasnici te kompanije prodavali jedan stan po dva puta.

Kompanije Ratomira Kolinovića pominju se i na sajtu OCCRP među osobama i kompanijama povezanim sa Antonom Stanajem, u Srbiji osuđenim za šverc cigareta. Još jedna tema bliska Đukanoviću.

Da Đukanović vjeruje prijateljima i kumovima kada je u pitanju biznis potvrđuje odabir direktorica Global Montenegra. Marija Stanišić, koju je Kolinović sada zamijenila na direktorskom mjestu, a na koju je Đukanović prenio pravo upravljanja tom kompanijom kada je peti put postao premijer, takođe je poslom povezana sa Rajkovićem. Ona je istovremeno bila i u kompaniji Win win comp sa vršnjakinjom Sanjom Martinović, nekadašnjom direktoricom Rajkovićeve kompanije T mobile osnovane 2005. Jedan od prvih osnivača te kompanije, koja više nije aktivna, a koja je i među prvim osnivačima Global Montenegra, je još jedan Đukanovićev prijatelj – Rade Vojvodić, direktor javnog servisa. Kada je izabrana za direktoricu Global Montenegra, Marija Stanišić imala je dvadeset sedam godina.

Mlade direktorice Đukanovićeve i Rajkovićeve kompanije imaju puno odgovornosti. Global Montenegro je kompanija sa velikim zaduženjima i imovinom pod hipotekom, a, za sada, bez poznatog biznisa.

Za vrijeme direktorskog mandata Anđele Kolinović očekuje se da bi premijer mogao naći partnera za realizaciju ambicioznog plana izgradnje kompleksa od 50-ak rezidencijalnih vila u naselju Potkošljun, naspram rta Zavala. Da li slučajno, tek na istom mjestu Monte Mena, kompanija odbjeglog Palestinca Muhameda Rašida reklamira turističko hotelski kompleks. Rašid je bivši finansijski savjetnik Jasera Arafata i povjerljivi čovjek bivšeg ministra sigurnosti Palestine Muhameda Dahlana koji se takođe vezuje sa Đukanovićem i ima kompanije u Crnoj Gori, o čemu je Monitor već pisao.

Zemljište na kom se planira izgradnja luksuznih vila, u vlasništvu Global Montenegro, je pod hipotekom zbog višemilionskog kredita koje su Đukanović i Rajković preko te kompanije podigli u Hipo Alpe Adria banci. Đukanović je tvrdio da je to zemljište kupljeno 2008. godine, od kredita.

Mreža istraživačkih novinara Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), objavila je da su kontrolori Centralne banke Crne Gore utvrdili da je Global Montenegro kredit za kupovinu zemljišta dobila godinu dana ranije.

U svom izvještaju CBCG je kritikovala način na koji je kredit odobren. Ocijenjeno je da je Global Montenegro osnovana tek nekoliko sedmica ranije, te da nije priložila biznis plan iz kojeg bi banka mogla vidjeti na koji način će kredit biti vraćen. Banka, prema izvještaju CBCG, nije raspolagala ni informacijom o toku gotovine.

Dan je nedavno objavio da tu kompaniju nije moguće naći na adresi koja je navedena u Centralnom registru Privrednog suda, a da broj telefona koji je dostupan u bazi podataka Telekoma, nije u funkciji.

I druge Đukanovićeve kompanije vode javnosti uglavnom anonimni ljudi, ali za razliku od mladih djevojaka koje rukovode Global Montenegro, ima i onih sa iskustvom u biznisu, bar kad je teorija u pitanju. Direktor Đukanovićeve kompaniju Capital invest je Radislav Jovović. Jovović je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, pet godina prije Đukanovića. Predavač je na Univerzitetu Mediteran koji je u vlasništvu Đukanovićevog prijatelja, tajkuna Duška Kneževića. Da li je u srodstvu sa Jovovićem, tek direktor jedne od Đukanovićevih kompanija Select investments bio je Milovan Jovović, anoniman široj javnosti.

Nije to jedina veza Radislava Jovovića sa familijom. On je u upravnom odboru Republičkog zavoda za urbanizam koji je kupio Aco Đukanović, premijerov brat. I mlađi Đukanović ima iskustvo sa mladim direktorima. Njegovom kompanijom Invest nova upravlja dvadesetsedmogodišnji Marko Ljuljđuraj. I on je studirao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Prije nego je postao direktor Đukanovićeve Invest Nove bio je bez iskustva u biznisu.

,,Invest Nova, građevinska kompanija u vlasništvu Aca Đukanovića, nalik je kompaniji njegovog brata Global Montenegro. Suvlasnik firme je offshore kompanija sa Kipra. Uz mali protok kapitala, ova kompanija ima milionske obaveze i vrijedne nekretnine”, navodi se u skorašnjem tekstu OCCRP.

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, Invest Nova je 2010. godine imala 6,8 miliona dugoročnih obaveza te imovinu vrijednu 15 miliona eura. Ukupna zarada firme te godine je iznosila 84.000 eura.

Bez obzira, kompanija već godinama posluje sa gubitkom. Tako je od 2007. do 2010. godine akumulirala 2,7 miliona gubitka, navodi OCCRP.

Mladi, lijepi i pametni bili su i Đukanović i njegovi kada su prije dvije decenije ušli u politiku i zagospodarili našim životima. Za to vrijeme iskustvo plivanja u mutnim poslovima savladali su. Hoće li to znati i njihov direktorski podmladak koji potpisima garantuje za krupne poslove i dugove, vidjećemo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo