Povežite se sa nama

INTERVJU

MLADEN BOJANIĆ, EKONOMISTA: Privredi će biti neophodni respiratori

Objavljeno prije

na

Gotovo da nema oblasti privrede koja neće, manje ili više, biti pogođena aktuelnom krizom. Osim monopolista koji i ovu priliku beskrupulozno koriste da dopune ionako prepune račune

 

Privreda preživjeti mora i hoće, ma kolika bila cijena koju ćemo platiti, kaže u razgovoru za Monitor Mladen Bojanić, nekadašnji poslanik i predsjednički kandidat dijela opozicije sa osvojenih 110 hiljada glasova, a danas osnivač i izvršni direktor kompanije za poslovno savjetovanje E-novativa. „To je jedino što se izvjesno zna u ovom trenutku. Sve ostalo, s obzirom na činjenicu da se još ne nazire kraj pandemije, u domenu je spekulacija. Ako bih morao da prognoziram veličinu negativnog uticaja na crnogorsku privredu, a uz sav pokušaj da krajnje optimistički sagledam efekte aktuelne krize, onda bih rekao da će naša privreda pretrpjeti značajan udarac.

MONITOR: Značajan?

BOJANIĆ: Aktuelnim zdravstvenim rječnikom govoreći, privredi će respiratori biti neophodni. Turizam i ugostiteljstvo jesu prvi na listi grana privrede po veličini gubitaka, međutim, gotovo da nema oblasti privrede koja neće, manje ili više, biti pogođena. Ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji. Osim monopolista koji i ovu priliku beskompromisno koriste da dopune ionako prepune račune.

Preživjela je naša privreda i opasnije viruse koji je decenijama guše. Virus korupcije već poodavno uništava privredu, pa ona nekako nađe načina da opstane. Novi virus jeste opasan, ali sa neuporedivo kraćim dejstvom nego korupcija. Međutim, udruženi donose već vidljivu i značajnu štetu.

MONITOR: Vlada ovih dana promoviše svoj paket mjera podrške privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Šta mislite o njemu?

BOJANIĆ: Paket mjera podrške, a posebno način na koji je donešen i predstavljen javnosti, vidim kao važan segment predizborne kampanje DPS-a. Pandemija mijenja mnogo toga, ali karakter ove vlasti ostaje neokrnjen. Prosto je nevjerovatna upornost ove vlasti da i ovako složenu zdravstvenu i društvenu situaciju pokuša pretvoriti u svoj propagandistički alat. Tako i tumačim predstavljene mjere. Naravno, nisam ni očekivao ništa bolje od njih.

Komplikovanim procedurama će se zamagliti prava slika pomoći. Medijskom halabukom i samoreklamerstvom, naručenim anketama sumnjivih metodologija istraživanja javnog mnjenja, treniranjem strogoće policije prema neistomišljenicima, vlast ne preza da i ovo zlo vrijeme iskoristi u svoju političku prednost.

MONITOR: Kako gledate na to što nove mjere još nijesu ni usvojene, a već slušamo objašnjenja i opravdanja za skromnu pomoć kojom Vlada namjerava sanirati štete?

BOJANIĆ: Ista grupacija nemilosrdno je decenijama trošila javna sredstva, a sada traži razumijevanja za skromne mjere, jer, eto čuda, u budžetu nemamo dovoljno sredstava a i upitna nam je sposobnost novog zaduživanja. Postoji jedna priča o krajnjoj drskosti u kojoj dječak na suđenju za ubistvo roditelja traži milosrđe od sudije jer je ostao siroče. Upravo tako se i naša Vlada sada ponaša, traži da razumijemo njene skromne mjere jer nemamo dovoljno novca za ozbiljniju podršku privredi i građanima. Pritom organizuje takozvane konsultacije sa institucijama i pojedincima koji su i te kako zaslužni za stanje privrede prije pandemije. I nikome od njih ne pada na pamet da uputi makar najbiližu kritiku.

Sve u svemu, veće razočarenje donosi njihovo udvoričko ponašanje nego predložene mjere. Sinekure su i dalje njihov osnovni motiv djelovanja pa ne treba da čudi fotografija na kojoj se vidi kako „ugledni ekonomisti” s velikom pažnjom, a glumeći duboku zabrinutost, s maskom na licu ili bez nje, slušaju predstavljanje ekonomske mjera.

MONITOR: Mogu li predložene mjere biti dovoljne da sačuvaju ugrožena radna mjesta i obezbijede likvidnost preduzećima koja su trenutno spriječena da rade?

BOJANIĆ: Likvidnost je krucijalno važna za nesmetano funkcionisanje privrede, a ona će biti na velikom ispitu. Ne vidim da će ovaj paket mjera bitno pomoći. Finansijske institicije koje bi mogle pomoći nisu za to motivisane ukoliko nemaju direktnog interesa. Banke su bjelodano pokazale svoje osnovne motive djelovanja – profit akcionarima po svaku cijenu. Na drugoj strain, Investiciono-razvojni fond (IRF) je bio i ostao produžena Vladina ruka.

MONITOR: Šta očekujete? Da li je korona virus jedini uzrok dolazeće ekonomske krize u Crnoj Gori?

BOJANIĆ: Pandemija je pokazala slabosti naše ekonomije, ali još više brine izvjesnost da će se tokom i nakon krize povećati socijalne razlike. Predložene mjere ne prepoznaju ekonomski najugroženije slojeve stanovništva, osim kao ciljeve eventualne popravke izbornih rezultata. U situaciji kad je velikom broju građana ugrožena životna egzistencija, licemjerno djeluju savjeti koje ovih dana slušamo od raznih tzv. eksperata i javnih ličnosti kako kvalitetno ispuniti vrijeme u karantinu. Teško da su ijedna knjiga ili film zanimljivi na prazan stomak.

Svakako da će oporavak privrede nesumnjivo ići trnovitim putem. I nije glavni problem u tome, svi smo svjesni ozbiljnosti ekonomske situacije. Problem je što će samo privilegovani stići do ruža na kraju tog puta, a većina će ostati zarobljena u trnju.

Vladi ne pada na pamet da bar dio tereta krize prenese na budžetske korisnike. Dok su im puna usta solidarnosti, donosioci odluka ostaju nijemi na javne apele da najviši državni funkcioneri pokažu ličnu solidarnost. I korona virus uzmiče pred naletima bahatosti i arogancije pojedinih državnih službenika.

MONITOR: Društvo potresa i politička kriza započeta neregularnim parlamentarnim izborima 2016. a produbljena prošlogodišnjim usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti… Kako izaći iz nje?

BOJANIĆ: Politička kriza se produbljuje. Svakim danom svjedočimo selektivnom pristupu policije i tužilaštva. Dok opozicione političke aktere hapse zbog dostavljanja humanitarne pomoći ili stavljaju u izolaciju kako bi ih demoralisali i ućutkali, svježe podšišani predstavnici DPS-a i njihovi sateliti vode otvorenu izbornu kampanju. Razračunavanje sa svim kritički nastrojenim institucijama i pojedincima pokušava se prikriti borbom protiv virusa.

Zadnjih dana imamo i tragikomične snimke privođenja pojedinih osoba, a optužbe za njihova navodna krivična djela kreiraju se sa neviđenim bezobrazlukom i arogancijom. Time se potvrđuje pravilo da je diktatura najopasnija kad joj se pruži prilika da sakrije lice.

Pred javnost se stavlja lažan izbor: demokratija ili zdravlje. I tu se krije velika opasnost da većina građana povjeruje da ne može jedno s drugim. Moramo jasno ukazati da je to prevara koja može mnogo koštati društvo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo