Povežite se sa nama

Izdvojeno

MKI INICIRALO ISTRAGU O IZGRADNJI PUTA BERANE–KOLAŠIN: SDT opet na potezu

Objavljeno prije

na

Odjeljenje za borbu protiv korupcije MKI dostavilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu informacije o sumnjivim radnjama Osmana Nurkovića i Sava Parače. Iz VDT je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu koje je, svojevremeno, već pokretalo istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište

 

Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo je vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maji Jovanović dvije informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa realizacijom projekta izgradnje tunela Klisura (Vranjak) i rekonstukcijom dionice puta Lubnice (Berane)–Jezerine (Kolašin).

Kako je saopštio načelnik tog Odjeljenja Milorad Milošević, prva informacija je predata 4. marta i odnosi se na osnovane sumnje za izvršenje krivičnih djela u produženom trajanju zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnom radu bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.

„Realizacija projekta rekonstrukcije ugovorena je još 2. decembra 2016. godine za 34,69 miliona eura, a nakon pet godina neizvjestan je završetak ovog projekta. Država će, nakon što je bilo jasno da će doći do promjene vlasti, morati da plati izvođaču radova Euroasfaltu još 20 miliona eura u odnosu na prvobitnu cijenu”, kazao je Milošević.

On je dodao da osnovano sumnjaju da su Nurković i Parača koristili svoj položaj za ugovaranje i realizaciju složenog infrastrukturnog projekta iako je od samog početka njegove realizacije bilo jasno da se neće i ne može realizovati u ugovorenim rokovima i uz dogovoreni iznos novca. „Time su svjesno, moguće i namjerno, omogućili nastupanje štetnih posljedica”, kazao je Milošević.

Kako je objasnio, sumnjaju i da je Nurković u svojstvu bivšeg ministra saobraćaja od kraja 2016. godine do decembra 2020. godine, u uračunljivom stanju, propustio da prijavi krivično djelo zloupotrebu službenog položaja učinjenog od strane Parače.

Dok je bivši ministar Nurković odbio da daje izjave tim povodom, bivši direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača odbacio je sve navode Ministarstva kapitalnih investicija o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa rekonstukcijom dionice puta Lubnice–Jezerine. Parača je kazao da je sva procedura u slučaju rekonstukcije dionice puta Lubnice–Jezerine urađena u skladu sa standardima Evropske banke i uz konsultacije sa njima u odabiru izvođača i nadzora.

„Moram reći da su izjave MKI potpuno neutemeljene i paušalne, ali nadam se da će državni organi, kojima je predata ta inicijativa, i vjerovatno dokumentacija, odraditi svoj posao i kroz to na najbolji mogući način demantovati svu priču koju su na pres konferenciji saopštili predstavnici Ministarstva”, poručio je Parača.

Tunel Vranjak je najkompleksniji i najzahtjevniji građevinsko-saobraćajni objekat na izgradnji puta od Berana do Kolašina, preko planine Bjelasice. Završetak kompletnih radova, prema najavama investitora i izvođača radova očekivao se u decembru prošle godine godine.

Prolongiranje roka za završetak radova ranije su uslovile podzemne vode koje su se pojavljivale tokom izgradnje tunela. Gdje je sada zapelo, javnosti nije poznato.

Civilni aktivisti nisu do danas dobili ni odgovore na pitanja je li gradnja ove dionice, odnosno kompletnog puta, povezana sa nekim privatnim i partijskim interesima.

Aktivisti civilnog sektora su tvrdili da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera bosanske SDA.

U Crnoj Gori se „šuška“ da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković bio ministar saobraćaja i pomorstva.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Monitor je odavno pisao da se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i da je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro. Ostalo je pitanje koliko su potrebe privatnih investitora mini elektrane poskupile i usložile cio posao.

Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je, tada, izviđaj kako bi ispitalo poslovanje firme Euroasfalt u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona eura. Mediji su prenijeli da će u sklopu izveštaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra Nurkovića i jednog člana njegove porodice. Ishod tog izviđaja, do danas, ne znamo.

Ono što znamo je da put Berane–Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širok je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na pojedinim dionicama, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvisočijim dionicama održavati put u zimskom periodu.

Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato su u Akcija za socijalnu pravdu i iskazali sumnju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemaks, koja je izgradila osam malih hidroelektrana na bjelasičkim rijekama, na strani prema Beranama.

A onda su se u sve to upleli i uskopartijski interesi. Da se slučaj ne zaboravi, potrudili su se iz samog Euroasfalta, tako što im se krajem pretprošle godine urušio veliki most koji su gradili na zaobilaznici oko Rožaja.

Sada je Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu. Istom onom koje je pokrenulo zaboravljenu istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište.

Sada je prilika da se počisti prašina i sa prvog predmeta i da se slučaj konačno otrgne od zaborava. I razriješi do kraja.

 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo