Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI ZLATICE KOJI TRAŽE IZMJENU PROJEKTA BULEVARA VILIJA BRANTA POKRENULI PETICIJU I NAJAVILI PROTESTE: Zaglavljeni u saobraćaju i sistemu

Objavljeno prije

na

Monitor je već pisao o nevoljama mještana Zlatice, koji, ni poslije par godina nijesu dobili odgovor na zahtjeve da se izmijeni problematični projekat Bulevara Vilija Branta. Od tada, promijenila se Vlada, ali je praksa da planska dokumenta važe samo po potrebi ostala ista. Institucije su nastavile da žmure na nepoštovanje onog što piše u, ionako zrelim za izmjene, prostornim i urbanističkim planovima

 

 

Mještani Zlatice, ni poslije par godina od prvog obraćanja institucijama, nijesu dobili odgovor na zahtjeve da se izmijeni projekat Bulevara Vilija Branta, ujedno i priključka na petlju za auto-put na Smokovcu, jer nije urađen smisleno i kako treba. Zato su sada pokrenuli peticiju kojom traže hitno reagovanje države. Ako ni to ne pomogne, najavljuju i mirne proteste.

,,Država je prihvatila projekat nastavka Bulevara Vilija Branta koji je urađen na štetu ne samo mještana Zlatice, nego, zbog njegovog značaja, i ostalih građana Crne Gore. Rezultat je uska saobraćajnica bez zelenila, nesigurna za pješake i automobile, bez dobrih prilaza i priključaka na nju. Zbog svega toga, postojeći projekat izaziva ogromne gužve i zastoje u saobraćaju koji je već jako opterećen”, kaže za Monitor grupa mještana Zlatice. Trenutno, njihova peticija broji 304 potpisa, a kada skupe oko 500, pokušaće još jednom da se dogovore sa nadležnim institucijama oko novog predloga projekta i ispravljanja Detaljnih urbanističkih planova (DUP) Zlatica B – izmjene i dopune i Murtovina.

Tražiće i da dobiju kompletan uvid u aktuelni projekat bulevara. Do sada im to, ni pored brojnih pokušaja, nije omogućeno.

Monitor je već pisao o ovom slučaju. Od tada, promijenila se Vlada, ali je praksa da planska dokumenta važe samo po potrebi ostala ista. Institucije u koje se smjestila nova administracija nastavile su da žmure na nepoštovanje onog što piše u, ionako zrelim za izmjene, prostornim i urbanističkim planovima.

,,Riječ je o mjestu najvećeg razvoja poslovnih aktivnosti u čitavoj državi, gdje se svakoga dana otvaraju nova radna mjesta. Posljednje dvije godine i pandemija virusa COVID-19 pokazali su da se razvoj poslovnih aktivnosti nije smanjio, već značajno uvećao. Na ovom potezu se nalaze brojni prostorni resursi za višestruko povećanje poslovnih aktivnosti. Uprkos tim činjenicama, sporni projekat predviđa ukidanje svih prilaza kućama, poslovnim objektima i drugim neizgrađenim parcelama na bulevaru. Potpuno je zanemarena veza sa teretnom željezničkom stanicom”, upozoravaju u peticiji.

Takav način rješavanja saobraćajnice, tvrde, već se pokazao kao pogrešan. ,,Primjeri su Bulevar Svetog Petra Cetinjskog koji nema silaske sa trotoara gdje su banke, i policija kao najvažnije institucije, Bulevar 21. maj kroz Donju Goricu koji, umjesto silazaka, ima sporednu ulicu za uključivanje i isključivanje, Bulevar Džordža Vašingtona koji nema ni jedno ni drugo, pa su ogromne gužve česta pojava na njemu. Slično je i sa Bulevarom Ivana Crnojevića, ili Pera Ćetkovića na Starom aerodromu”.

Uzalud je bilo skretanje pažnje projektantima, revidentima i predstavnicima Glavnog grada Podgorica, ranijeg Ministarstva saobraćaja i Ministarstva održivog razvoja i turizma na pogubnost projekta, kao i na činjenicu da on nije u skladu sa važećim planskim dokumentima u to vrijeme. I DUP Murtovina, koji obuhvata ovaj prostor, je bio usvojen u neregularnoj proceduri – bez javne rasprave. ,,Nije jasno zašto su baš svi predstavnici institucija, projektanti i revidenti potpuno odbacili sve naše opravdane predloge, i čak netačno o projektu informisali tadašnjeg predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika države. Na jednom od sastanaka izmanipulisani smo lažnim obećanjima i kobajagi dogovorom da se preko mjesne zajednice pokrene zahtjev za razmatranje ovog problema. Momentalno smo to uradili, a na kraju se nije desilo ništa”, kazali su još ranije iznevjereni mještani.

Pitaju se kako će se, u sadašnjim uslovima, jedan pored drugog kretati kamion i pješak, ili mimoilaziti i okretati automobili. Na kraju bulevara već je realizovan i kružni tok koji zgušnjava protok vozila, tako da je prolazak tuda znatno otežan i van turističke sezone. Šta će se dogoditi u toku sezone, kada je saobraćaj i do 10 puta gušći?

Razlozima za nezadovoljstvo tu nije kraj. Pješaci su bez zaštite, jer se trotoar nalazi tik uz ulicu, bez ikakvog zelenog pojasa i druge barijere, a priključenje na bulevar je direktno preko trotoara, što ukršta puteve pješaka i automobila i povećava rizik od saobraćajnih nesreća, i pravi gužve. Nema ni zelenila, niti biciklističke staze koja je odvojena od pješačke trake, a trotoari su toliko uski da maksimalno dvoje ljudi može hodati jedno pored drugoga.

Umjesto toga, mještani su detaljno izradili njihov predlog – da se, uz bulevar, izgradi izdvojena sabirna ulica koja bi ,,pokupila” saobraćaj duž bulevara iz oba smjera, sa odgovarajućim sadržajima i zelenilom. To je, smatraju, puno bolje rješenje. ,,Tako će se iznjedriti neka nova pokoljenja koja nose širinu, prostranstvo, spokoj i radost u svojim dušama, umjesto tjeskobe i borbe od guranja po pješačkim stazama, uz auta koja prijete da otkinu točkove kolica ili ruke pješaka”.

Njihovo obraćanje sadašnjem Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) proslijeđeno je inspekciji koja, da stvari budu još neshvatljivije, od njih traži da joj obezbijede kompletnu dokumentaciju u vezi sa pomenutim DUP-ovima i projektom bulevara. Monitor je kontaktirao taj Vladin resor, međutim, odgovore na pitanja nije dobio do zaključenja ovog broja.

Iz Glavnog grada kažu da su im od Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), u dva navrata proslijeđeni na izjašnjenje zahtjevi mještana Zlatice, uz koje je dostavljeno i novo saobraćajno rješenje, sa kružnim tokom na raskrsnici sa Mosorskom ulicom. ,,Takvim rješenjem raskrsnice došlo bi do značajnog zalaska u DUP-om formirane urbanističke parcele i značajnog izmještanja Jadranske ulice, što je protivno planskoj dokumentaciji, pa smo Ministarstvu uputili odgovor da izmjene detaljnih urbanističkih planova nijesu u našoj nadležnosti, već se potrebno obratiti Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja i urbanizma”, naveli su u odgovoru Monitoru.

Ističu i da su pribavili mišljenje organa koji je izdao urbanističko-tehničke uslove (UTU), Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada, koje glasi da su UTU-i u potpunosti sa smjernicama DUP-ova Murtovina i Zlatica B, koji su u registru važećih planskih dokumenata. I to je proslijeđeno Ministarstvu kapitalnih investicija.

,,Ovdje se radi o najznačajnijoj saobraćajnici u Crnoj Gori poslije auto-puta, jedinoj vezi Podgorice i juga sa sjeverom, preko koje u, i iz, Crne Gore ide najveći dio roba i usluga. Prostornim planom od prije više od 40 godina ovaj putni pravac je označen kao najznačajnija saobraćajna veza, što je bio i decenijama prije donošenja plana, i što će ostati u vremenu pred nama. Šta će putnici vidjeti kada prvi put sa auto-puta uđu u glavni grad naše države? Ostavlja li nam se mogućnost ekonomskog razvoja ili ćemo biti osuđeni da živimo na najprometnijem putu u državi bez jednog drveta, zagrađeni ulicom, zagađeni izduvnim gasovima i uznemiravani bukom”, pitaju se mještani.

Institucije nastavljaju da ignorišu potrebu za hitnom izmjenom urbanističkih planova. I preuzimanjem odgovornosti za loša prostorna rješenja.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neforomalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo