Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI SELA KALUDRA ISTRAJNI DA ODBRANE SVOJU RIJEKU: Uzdaju se u nove vlasti

Objavljeno prije

na

Nakon što je odlazeća Vlada produžila koncesiju firmi Hidroenergija Montenegro za izgradnju malih hidroelektrana na vodotoku Kaludarska, mještani kažu da će nastaviti da brane svoju rijeku. Računaju na obećanje nove vlasti da će biti preispitani svi koncesioni ugovori i donijeta deklaracija o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima

 

Vlada premijera Duška Markovića je ugrabila, i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila odlazeću ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor, odnosno izmjene ugovora o koncesiji, sa firmom Hidroenergija Montenegro za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na vodotoku Кaludarska u opštini Berane. Kako su prenijeli mediji, tim ugovorom podgoričkoj kompaniji koncesija je produžena na dvije godine.

Mještani sela Kaludra kod Berana uzdaju se ipak u obećanje mandatara Zdravka Krivokapića koji je u ekspozeu najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

„Mi vjerujemo da je to sada završena priča, ali smo i dalje spremni da svim sredstvima branimo Kaludarsku rijeku” – kaže predsjednik te beranske mjesne zajednice Milić Ralević.

On dodaje da su stanovnici sela Kaludra jednoglasni u odluci da se ne dozvoli izgradnja malih hidroelektrana na ovoj rijeci. „I stanovnici susjednih sela Zagorje i Donja Ržanica su nam se ranije potpuno pridružili u našem otporu tom naumu” – kaže Ralević.

Firma Hidroenergija Montenegro je vlasnik osam mHE, od čega za sedam ima status povlašćenog proizvođača, koji im omogućava zagarantovani otkup svakog kilovat-sata proizvedenog u tim objektima i to po podsticajnoj cijeni, koja je znatno veća od tržišne. Podsticajnu cijenu struje na kraju plaćaju građani preko računa za električnu energiju.

Vlada je, kako se navodi u informaciji sa posljednje sjednice, 2014. godine u aprilu potpisala sa Hidroenergijom Montenegro ugovor o koncesiji za izgradnju mHE na 30 godina, dok je odluka o lokalnoj studiji lokacije Кaludra 2 donesena 7. maja 2016. godine. Кako se navodi,  7. maja 2016. godine počeo je da teče period koncesije od 30 godina, kao i faza jedan u trajanju od 18 mjeseci. U tom roku je koncesionar bio u obavezi da dobije građevinsku dozvolu.

Кoncesionar se, međutim, zbog nemogućnosti da sprovede sve neophodne aktivnosti obratio Ministarstvu ekonomije 18. maja 2018. godine sa zahtjevom za produženje treće faze. U zahtjevu je navedeno kako početak gradnje može izazvati zatvaranje lokalnog saobraćajnog puta i otežati funkcionisanje mještanima Кaludre, a što je stvorilo potrebu da se postigne dogovor sa mještanima oko nastavka realizacije projekta, navodi se u informaciji.

Vlada je odlučila da novim ugovorom koncesija od 30 godina počinje  7. maja 2016. godine, što znači da Hidroenergija ima koncesiju do 2046. godine. Prvobitnim ugovorom iz 2014. godine, koncesija bi istekla 2044. godine.

U selu Kaludra sada kažu kako su sve radili da odgode početak radova. „Pravili smo problem oko prilaznog puta. Oni su onda razmišljali da probijaju novi put, ali im se to na kraju nije isplatilo. Zato su sada bili namjerili da počnu izgradnju makar ove male hidroelektrane koja ne prolazi kroz privatne posjede. Ja se nadam da je to njihov posljednji manevar” – kaže predsjednik Mjesne zajednice Kaludra.

On priča da su vlasnici Hidroenergije Montenegro obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa.

„Imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi. Nama je jasno da se radi samo o bogaćenju nekoliko ljudi koji su vlasnici te kompanije” – kaže Ralević. Prema njegovim riječima u Šekularu nije zapošljen niko od lokalnog stanovništva, ko nije već riješio svoj radni status.

„I nama su pričali da će zaposliti ljude, da će smanjiti nezaposlenost. A mi znamo dobro kako su to uradili kod komšija. Tamo su zaposlili kao čuvare samo nekoliko penzionera ili mlađih ljudi koji imaju regulisan status invalida na birou rada i riješeno to pitanje, tako da ne moraju da ih osiguravaju. Dakle, samo onih koji su inače dokoni, pa iz dosade rade kod njih” – tvrdi Ralević.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Tada je Obradović  napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi. Kasnije se, međutim, ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni druge dvije opštine, Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao vlasnici  Hidroenergije Montenegro. Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su ranije prenijeli da je plan Hidroenergije Montenegro da izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine. Tada je saopšteno da je ta kompanija koncesije dobila na 27 godina. Sve lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Sada se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

„Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bismo ni to dozvolili. Tu je naš manastir i njegova okolina bi bila devastirana” – kaže Ralević.

„Bunili su se i mještani drugih sela i branili rijeke, ali vidimo na kraju šta je ostalo od tih rijeka koje su bile planinske ljepotice, pune divlje potočne pastrmke. Na kraju u koritima nije ostalo vode ni za punoglavca. Rijeke su, ipak, otišle u cijevi. Strahovali smo da se to ne desei i sa našom rijekom” – pričaju stanovnici Kaludre.

Njihova očekivanja od nove Vlade su velika.

                                                                                      Tufik SOFTIĆ    

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo