Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Misteriozni vlasnici elitnih nekretnina

Objavljeno prije

na

Većina nekretnina na teritoriji Opštine Budva, zemljište, hoteli, kuće i stanovi u posjedu je ili zakupu nerezidenata, stranih državljana i osoba iz drugih crnogorskih gradova, dok je manji dio prirodnog i društvenog bogatstva poznatog turističkog ljetovališta u svojini njenih građana. Atraktivne nepokretnosti često mijenjaju vlasnike što Budvu dovodi u fokus medijskog interesovanja i nagađanja oko toga ko su učesnici kupoprodajnih transakcija jer se oni najčešće skrivaju iza kompanija registrovanih na raznim of šor destinacijama.

Dugačkom spisku važnih objekata na budvanskoj rivijeri čiji su vlasnici misteriozni likovi sa svjetskih adresa pridružila se nedavno i poznata Vila Montenegro koju je od prethodnog vlasnika, biznismena Stanka Subotića-Caneta kupila inostrana firma Manola management Ltd registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Ko je vlasnik firme nije poznato kao ni iznos za koji je pazario luksuznu vilu na Svetom Stefanu sa 12 soba, bazenom i podzemnom garažom u koju se stiže posebnim liftom.

Čuvena bijela vila u naselju Sveti Stefan, ukrašena mesinganom tablom sa pet hotelskih zvjezdica, poznata po okupljanju političke i poslovne elite iz zemlje i inostranstva uz burne „bunga bunga” zabave sa učešćem popularnih estradnih zvijezda, prodata je krajem 2010.godine.

Uz vilu je, pretpostavlja se, otišlo i zemljište u njenoj neposrednoj blizini, na kome je nacrtom urbanističkog projekta Sveti Stefan Canetu ucrtana višespratnica sa devet kaskadnih etaža.

Koliko je od ovog prometa prihodovala Opština Budva nije poznato jer je oporezivanje u prometu nekretnina u domenu poreske tajne, što je jači institut od Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Preko razgranatih i povezanih of-šor kompanija Subotića i kompanije Beppler i Džejkobson poznati biznismen posjeduje velike zemljišne parcele u Reževićima i zaleđu Svetog Stefana. Neke od njih kupljene su od Opštine Budva po povlašćenim cijenama.

Dio atraktivnog budvanskog ostrva Sv. Nikola, popularnih Havaja, jedna je od opjevanih nekretnina koja je uz veliku medijsku pažnju iz godine u godinu mijenjala posjednike.

Ne zna se pouzdano u čijem je vlasništvu parcela površine oko 37.000 kvadrata koju je 2007. godine za sumu od dvadesetak miliona eura prodao srpski biznismen Nenad Đorđević. Vlasništvo se pripisuje Subotiću, ali se špekuliše da je vrijedna lokacija nakon nekoliko neuspješnih prodaja, prešla u vlasništvo Prve banke, za što nema potvrde.

Zanimljivo je da Specijalni sud u Beogradu koji je u oktobru 2009. godine tražio od podgoričkog Višeg suda da se izda privremena mjera zabrane raspolaganja Canetovom Vilom Montenegro, to nije zatražio i za parcelu na ostrvu Sv. Nikola.

Iza mnogih investicija u hotelsku industriju na poznatoj rivijeri stoji kapital nedefisanog porijekla. Slikovit je primjer hotela Splendid.

Žarko Radulović, direktor najvećeg hotela na Crnogorskom primorju izgrađenog ruskim kapitalom je na zahtjeve direktorice NVO MANS, Vanje Ćalović da objelodani vlasničku strukturu odgovorio: „Može crći, neću joj reći ko je vlasnik Splendida”. Radulović je, prema pisanju medija, ipak objelodanio da je jedan od finansijera i partnera penzionisani general KGB i bivši šef ruske tajne policije Viktor Ivanjenko.

Nedavno je i u hotelu Avala došlo do promjene vlasničkih odnosa u kojoj je iz uprave udaljen dosadašnji prvi čovjek i suvlasnik firme Bepler i Džejkobson, Zoran Bećirović – Ćoćo, ali je prava priroda ovih promjena javnosti ostala nepoznata.

Osnivač crnogorske firme Bepler i Džejkobson Montenegro koja je 2004. pod neregularnim uslovima uz pomoć Ane Kolarević, sudije Višeg suda i sestre tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića, kupila hotel Avalu za 3,2 miliona eura je istoimena kompanija registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Pravi vlasnici budvanskog hotela Avala ni sedam godina nakon privatizacije crnogorskoj javnosti nisu poznati.

Prvo mjesto na listi spektakularnih promjena suvereno drži elitni hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer. Počev od ranih šezdesetih prošlog vijeka pa sve do danas ovaj drevni gradić sa Miločerom zajedno, promijenio je čitav niz upravnika.

Ključnu promjenu i nepravdu doživljava 1954. godine kada je stanovništvo nasilno iseljeno da bi se od ostrva napravio ekskluzivni hotel. Pamti i neslavnu avanturu sa početka devedesetih kada je poznato ljetovalište dato u zakup Jezdimiru Vasiljeviću, poznatom gazda Jezdi, vlasniku piramidalne Jugoskandik banke.

Početkom 2007. hotele Sveti Stefan i Miločer prvi put preuzimaju stranci, singapurska hotelska grupa Aman Resorts. Ni zakup Sveca nije prošao bez svoje of šor kompanije. Uz poznati Aman u posao ulazi i nepoznata kompanija Adway Investment registrovana, gdje bi drugo, nego na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Nakon bankrota Amana novi privremeni upravitelj Sveca postaje grčka investiciona grupa Restis u kojoj osim većinskog vlasnika i predsjednika borda direktora, grčkog bogataša Viktora Restisa, ostali partneri nisu poznati. Investitorska grupa Adway Investment nije ovim obrtom ispala iz kombinacije jer se, kako je saopšteno prilikom potpisivanja prvog ugovora o zakupu, registrovala isključivo za poslove investiranja na Svecu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo