Za region Zapadnog Balkana bi bilo najbolje kada bi sve države istovremeno bile primljene u EU. Ako treba i preko reda

MONITOR: Dodik tvrdi da je glavni razlog za njegov „politički progon“, pitanje imovine RS. Svojevremeno se spekulisalo da je Kristijan Šmit voljan da o tome razgovara. Umesto toga, Šmit je-nakon još nekoliko zakonodavnih egzibicija Dodika, priprijetio i mogućom smjenom  Predsjednika RS. Da li je ova optužnica izbjegavanje da se primijene Bonska ovlašćenja?

LAZOVIĆ: Vlasništvo nad  imovinom jeste jedno od najvažnijih pitanja u BiH. Ustav BiH imovinu ne pominje osim što omogućuje državnim institucijama da sva pitanja važna za suverenost i integritet države, regulišu u zakonskoj proceduri. A imovina jeste važna za opstojnost BiH. To pitanje Ustavni sud je usmjerio prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Potrebno je donijeti zakon o državnoj imovini. Visoki predstavnik je svojom odlukom stao iza Ustavnog suda BIH. Tome se protivi RS, a Milorad Dodik konstantno ponavlja laž da je imovina entitetska jer je BiH  “sastavljena” od dva entiteta koji su unijeli svoju imovinu u BiH. Imovina je vlasništvo države BiH. A pravo korištenja tom imovinom Parlament BiH  može prenijeti na niže nivoe vlasti. Istina je da vlast RS-a provodi institucionalni secesionizam.Visoki predstavnik je pominjao i Bonske ovlasti prema pojedincima, koje mu stoje na raspolaganju. Njih , do sada, nije upotrebio. U svakom slučaju puno je bolje da konačno profunkcioniše domaće pravosuđe i sankcioniše sve one pojedince koji svojim postupcima dovode u pitanje ustavno-pravni poredak države.

MONITOR: EU je posljednjih mjeseci više puta oštro reagovala na zakonodavni galimatijas u RS, ali je u izvještaju o BiH, istovremeno tražila da Šmit bude oprezan u primjeni svojih ovlašćenja. U RS gotovo da nema građanske opozicije. Da li Brisel vaga u vezi sa mogućim posljedicama kada bi Dodik bio smijenjen?

LAZOVIĆ: Politika Brisela, odnosno EU, nije se pokazala efikasnom u odbrani vlastitih principa kojima se u BiH  opiru etničke politike i njihovi lideri. Umjesto da pritisnu domaće vlasti da implementiraju presude Suda za ljudska prava iz Strazbura kojima se afirmiraju ljudske slobode i prava na cijelom prostoru BiH, predstavnici EU koketiraju sa etničkim liderima i njihovim nazadnim politikama. Takvim pristupom pokazuju neprincipijelnost i kod građana gube povjerenje.

Iako je bilo niz inicijativa od strane poslanika Evropskog parlamenta da se Brisel pridruži američkim sankcijama prema Miloradu Dodiku to se nije desilo. Pojedine države, kao što je Mađarska, tome se protive. U Briselu ne postoji konzistentna politika prema BiH. Ne vjerujem da oni imaju relevantne procjene o nekim dešavanjima koja bi uslijedila ako bi se išlo na sankcionisanje Dodika.

Eventualna smjena Milorada Dodika od strane Visokog predstavnika uz podršku EU, nije izvjesna. EU je skup država sa različitim interesima i gotovo je nemoguće konsenzusom donijeti odluku o podršci Visokom predstavniku ako bi se on odlučio da smijeni Milorada Dodika.

MONITOR: Njemačka već dvije godine primjenjuje neku vrstu finansijskih sankcija prema RS. Dok drugi lideri u BiH, pozivaju na rad na ispunjavanju 14 zahtjeva koje je EU stavila pred BiH, Dodik očigledno koči te procese reformi. Da li je zamislivo da RS „ispadne“ iz procesa pristupanja BiH?

LAZOVIĆ: Interesantno je da se poslednjih dana u njemačkim medijima pojavio tekst koji asocira na mogućnost da entitet  FBIH  uđe u proces pridruživanja EU, a da entitet RS ostane na čekanju. Ne znam da li su to ozbiljni pristupi unutar njemačke administracije – ali bi to bila greška. Siguran sam da bi to obradovalo Dodika i podstaklo njegovu secesionističku politiku. Sve druge bi zabrinulo jer bi to vodilo  “kiprizaciji” BiH. Naša država nakon svega što je prošla treba izbjeći takvu zamku.

Njemačka kao važna država iz koje dolazi i Visoki predstavnik, ne bi smjela ustuknuti pred secesionističkom politikom Putinovog obožavatelja u liku Dodika. Vlasti RS se moraju urazumiti. A najefikasniji metod dovođenja ” u pamet” je nastavak uskraćivanja investicija i finansijska blokada koje je Njemačka već poduzela.

Za region Zapadnog Balkana bi bilo najbolje kada bi sve države istovremeno bile primljene u EU. Ako treba i preko reda. Možda bi se tada konačno smirila i Srbija  odustajući od miješanja u unutrašnje odnose u Crnoj Gori i BiH.

MONITOR: Nedavno su Dodik,  Vučić i patrijarh Porfirije  u Prijedoru obilježili godišnjicu Oluje. Pored kontroverznosti odabira mjesta za obilježavanje, demonstirana je i neka vrsta „jedinstva trona i oltara“. Koliko Srbiji-pa i SPC, odgovara ovoliki politički kalambur oko Dodika??

LAZOVIĆ:  Očito da se Jugoslavija još uvijek nije raspala. Sjene tog raspada  lebde iznad BiH  i Crne Gore. Kao i davne ’92. godine politički centar koji proizvodi nestabilnost je u Beogradu. U tome imaju podršku SPC koja je bila, a i danas je,  glavni inspirator homogenizacije – nekad Velike Sbije , a danas “srpskog sveta”. Vučić i  Dodik pod mantijom patrijaha Porfirija, poslali su zabrinjavajuće poruke po stabilnost regiona. Neprimjereno je da se , opravdano obilježavanje stradalih Srba u Oluji, organizuje u BiH -i to u Prijedoru.

Ali, Vučiću se više neće gledati kroz prste kad su u pitanju razgovori o Kosovu, a Dodiku se neće dozvoliti da kosovsku situaciju koristi za svoju secesionističku poltiku.

Vučić je kao opomenu dobio javno pismo evropskih i američkih zvaničnika u kojem se traži oštriji pristup prema Srbiji, a Dodik je dobio optužnicu iz tužilaštva kojoj se nije nadao.

MONITOR: Jedno vrijeme se pominjalo da bi rješenje za BIH moglo biti  u Dejtonu dva. Više se to ne pominje?

LAZOVIĆ: BiH sa sadašnjim Ustavom ne može ući u EU. Formula sa dva entiteta i tri naroda pokazala se neefikasnom. Ovih 30 godina naša država se gušila u entitetskim i etničkim nesporazumima i sukobima. Entitetska podjela BiH ne može opstati. To nam je u Dejtonu ‘ 95. potvrdio i Richard Holbruk koji je rekao da ćemo morati živjeti sa ovakvim ustavom slijedećih 10 godina, a da će onda morati doći do promijena.

Dejton II se pominjao ali se više o nekoj novoj konferenciji ne govori.

Rješenje vidim u ubrzanoj primjeni evropskih principa i standarda koji bi se ugradili u novi Ustav BiH. Rezolucija Vijeća Evrope o BiH iz 2006. o tome govori. Ona predviđa novu ustavnu i teritorijalnu organizaciju države sa dva nivoa vlasti . Uostalom ,i sam Dodik je nedavno pred Putinom u Moskvi priznao da je Dejtonski mirovni sporazum propao. Mogu se složiti sa njim. To ne znači da je propala država BiH. Propala je njena entitetska podjela.

MONITOR: Dodik najavljuje da će raditi na „maksimalnoj homogenizaciji Srba“. Koliko je „srpski svet“ i bliskost sa režimom Vladimira Putina, postao problem za Zapad  u kontekstu rata u Ukrajini?

LAZOVIĆ: Dodik konstantno prijeti raznim referendumima.  Treba mu uzvratiti istom logikom. Ako se on ne ustručava prizivati nestanak BiH  onda treba istaći političke zahtjeve za gašenjem entiteta. I RS i FBIH. Bez zadrške treba insistirati na državi bez entiteta. Svojim rušilačkim ponašanjem Dodik stvara probleme i Srbiji u njenim zahtjevima za formiranjem ZSO na Sjeveru Kosova. Nastojanja Srbije za homogenizacijom Srba u regionu kroz ideju ” srpskog sveta” sigurno da ima podršku Ruske federacije. Međutim, nastupio je novi geopolitički momenat. Svijet je u dubokom preslagavanju. Države se svrstavaju za i protiv Ruske agresije. Sve države u regionu svrstale su se na stranu zapadnih vrijednosti dok Srbija još taktizira. Srbija i Aleksandar Vučić  se sve više, putem uticajnih zapadnih medija, pominju kao problem. Za očekivati je da Zapad promijeni svoj pristup.

MONITOR: Povodom ubistva Nizame Hećimović i još dvije osobe u Gradačcu, proglašen je dan žalosti na nivou entiteta BiH, ali ne i na državnom. Na protestima povodom ovog teškog zločina govori se o odgovornosti institucija. Da li je ovo alarm koji građanstvo šalje vlastima?

LAZOVIĆ: Svirepo ubistvo troje ljudi u Gradačcu naišlo je na opštu osudu BH javnosti.

Kritike su uglavnom adresirane na institucije sistema a posebno na pravosudne i policijske organe. Istraga koja se vodi,već ukazuje, da postoje korumpirani pojedinci u tim institucijama koji su imali određene kontakte sa ubicom.

Dok su građani u mnogim gradovima organizirali okupljanja i protestne šetnje, političari iz RS su i na ovom pitanju rušili državne institucije ne dozvoljavajući da Parlament BiH proglasi Dan žalosti. U Sarajevu je Gradonačelnica organizovala masovnu šetnju kojoj su prisustvovali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i američki ambasador Murphy. Veliki broj građana sa transparentima PROTIV NASILJA  ličio je na višesedmične protestne šetnje građana Beograda. Vjerujem da se i unutar BiH  budi građanska svijest koja će nezadovoljstvo sa funkcionisanjem vlasti i devijantnim pojavama u društvu sve više ispoljavati masivnim okupljanjem na ulici. A toga se vlast i najviše plaši.

RS ispunjava sve  što Dodik zamisli, reakcija tužilašta očekivana

MONITOR: Protiv predsjednika RS Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu zbog kršenja odluka Visokog predstavnika i Krivičnog zakonika BiH. Kako vi ocjenjujete ovaj potez Tužilaštva?

LAZOVIĆ: Bilo je za očekivati da, napokon, tužilaštvo BiH reaguje kada je u pitanju kontinuirano urušavanje državnih institucija od strane vlasti RS-a. Apsolutna vlast u RS-u je u rukama jednog čovjeka. Zakonodavna i izvršna vlast u RS ispunjava sve ono što Milorad Dodik zamisli. Zbog toga se, nedavno, cjelokupno rukovodstvo RS-a našlo pod sankcijama SAD-a. Otvoreno negiranje odluka Ustavnog suda BIH kao i odluka Visokog predstavnika u BiH je dovoljan razlog za reakciju Tužilaštva BiH.

Direktor Službenog glasnika RS, Miloš Lukić, javno se pohvalio da podržava Dodika i da će rado objaviti zakone NSRS koje je Visoki predstavnik poništio. Zato se i našao pod optužnicom BiH tužilaštva.

MONITOR: Dodik se suočava sa optužnicom za krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od šest meseci do pet godina zatvora. On prijeti tužbom tužiocu u ovom predmetu. Da li se preigrao?

LAZOVIĆ: Dugogodišnju bahatu i rušilačku politiku Dodika, međunarodna zajednica je do sada, uglavnom, tolerisala. Njihova šutnja na svakodnevne  uvrede upućene predstavnicima EU i američkom ambasadoru u BiH, umrtvila je i Tužilaštvo BIH. Njihova pasivnost osnažila je Dodika koji se uz podršku Srbije i Rusije osjetio nedodirljivim. U svojoj bahatosti ismijavao je pravosuđe BiH govoreći da će sam protiv sebe podnijeti krivičnu prijavu, jer drugi za to nemaju hrabrosti.

Sad, kad je Tužilaštvo reagovalo digao je buku i galamu. Poziva srpski narod da mu bude ” živi štit” u predstojećem sudskom procesu. Na press konferenciji, djelovao je izgubljeno i pomalo uplašeno.

Nastasja RADOVIĆ