Promjena i postepeni razlaz sa etnonacionalnim politikama u Bosni i Hercegovini, nagoviješteni su nakon nedavnih izbora

MONITOR: Bosna i Hercegovina je konačno dobila status kandidata za članstvo u EU. Jesenas joj je Evropska komisija postavila osam uslova, uz prijedlog da postane kandidat u decembru. Iako uslovi nisu ispunjeni, status kandidata je odobren. Kako vidite to „gledanje kroz prste“?

LAZOVIĆ: Proteklih mjeseci čule su se riječi optimizma da bi BiH,  nakon što se Ukrajini izašlo u susret, mogla biti nagrađena kandidatskim statusom. Ipak,  za mnoge je ova odluka bila iznenađenje. Pogotovo zbog spoznaje da je BiH već duže zaglavljena u glibu političkih nesporazuma i sukoba. Blokade i opstrukcije u napretku države postale su konstanta naše stvarnosti. Građani žive od danas do sutra. Prolaze godine neizvjesnosti. Živimo  sumornu sadašnjost koja ne nudi budućnost. Stoga je jasno da kandidatski status nije rezultat odgovornog rada domaćih političkih aktera.  Naprotiv, naša vlast je bila inertna. Bez želje i spremnosti da provodi reformske procese. Preuzete obaveze iz Brisela verbalno su podržavali, a u praksi ih  ignorisali.  Dominantne etničke partije, koje su godinama na vlasti, ne žele reforme.  Preuzimanje evropskih standarda  etničke lidere i etničke politike dovodi u gubitničku poziciju. Svijesni su da uporedo sa  provođenjem reformskih procesa slabi i njihova moć. Zato se kandidatski status, prije svega, može pripisati političkoj procjeni administracije iz Brisela da u novim geopolitičkim previranjima BiH, kao mladu i još uvijek nestabilnu državu, treba zaštititi.  Treba joj dati političku i svaku drugu motivaciju da nastavi putem  euroatlantskih  integracija. Bez obzira na sve, ovo je ipak veliki korak naprijed. Budi nadu i uliva optimizam. Donosi uvjerenje da pripadamo evropskoj zajednici i njenim vrijednostima.

MONITOR: Ipak ostaje prvobitnih „14 uslova“ koji će se sada, vjerovatno, protegnuti do odobrenja otpočinjanja pregovora. Može li se obaviti ovaj državni posao brže nego u nekim državama koje su godinama pa i decenijama čekale, a neke još čekaju na datum za otpočinjanje pristupnih pregovora sa EU?

LAZOVIĆ: U našem sistemu ključni problemi dolaze iz ustavnih rješenja koja afirmiraju etničke politike i na tim politikama etničke i entitetske podjele. Centralne institucije se potiskuju a niži nivoi vlasti se nameću kao centri odlučivanja. Jedna od slabosti je usvojeni  Mehanizam koordinacije koji  kantone i entitete stavlja u  gotovo identičnu poziciju sa državom kada se donose odluke o preuzimanju evropskih obaveza. Ta praksa više je blokirala nego što je doprinosila donošenju potrebnih odluka. Tačno je da su glavne BH partije u Briselu,  potpisima svojih lidera,  prihvatile 14 uslova kao i obavezu da će raditi na njihovoj realizaciji. U proteklom periodu realizirali su dvije obaveze. Ključne reforme koje dotiču pravosuđe, ustavne i izborne promjene su na čekanju.

MONITOR: Dodikov SNSD, HDZ BiH Dragana Čovića i građanska koalicija Osmorka, potpisali su nedavno koalicioni sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou. Kako biste analizirali razloge koji su motivisali, na primjer, SNSD i Našu stranku da zajedno budu u budućoj vladajućoj koaliciji?

LAZOVIĆ: Etničke politike zarobile su i društvo i državu BiH.  Rezultati te vlasti su poražavajući. Te politike treba poraziti. Promjena i postepeni razlaz sa tim politikama nagoviješteni su nakon nedavnih izbora. Iako su pojedinačno najjača stranka svi su izgledi da ovaj put SDA neće biti dio vlasti.  Koalicija osam stranaka sa SDP-om kao najjačom strankom praviće vlast na državnom nivou sa HDZ i SNSD. Koalicioni blok Osmorka jeste ideološki heterogen ali uspijevaju da unutrašnje razlike stave u funkciju neophodnih promjena.  Neće im biti lako jer puno je otvorenih pitanja oko kojih postoje razlike sa HDZ-om i SNSD-om. Put BiH u NATO kao i ograničene ustavne promjene su pitanja na kojima će se provjeravati stabilnost nove vlasti. Pojedini predstavnici Naše stranke  su u javnosti govorili da nikada neće koalirati sa SNSD-om. To im je bilo bespotrebno jer u politici se riječ ,,nikada” rijetko izgovara. Vrlo brzo ih je ukupna situacija primorala da odustanu od tih stavova. Sada govore da se nacionalistički tronožac ne može istovremeno slomiti. Mora se prvo slomiti jedna noga ( SDA) da bi se lakše slomile i druge dvije.

MONITOR: Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i lider Demokratskog fronta, kritikovao je partije Osmorke jer su pristale na sporazum u kojem nema zalaganja za NATO integracije i gde se traže izmene Izbornog zakona koje bi, po njemu, išle u prilog Čovićevom HDZ-u. Koja je politička i lična pozicija iz koje Komšić upućuje ove kritike?

LAZOVIĆ: Programski sporazum koji su potpisali Osmorka, HDZ I SNSD mogao bi, vrlo brzo, dovesti do formiranja državne vlasti. To jeste za pozdraviti pogotovo ako znamo da se u proteklim periodima na formiranje vlasti čekalo mjesecima. Njihov Programski sporazum izazvao je različite komentare. Kritike i napadi dolaze uglavnom od SDA i njima naklonjenih medija.  U posljednje vrijeme tim kritikama se pridružuju i predstavnici DF-a Željka Komšića. Zamjeraju što se u Sporazumu ne pominje NATO put a pominje Izborni zakon. Mislim da su to samo izgovori kojima nastoje  opravdati odbijanje Osmorke. Željko Komšić dobro zna da se NATO put ne može zaustaviti jer HDZ kao i Osmorka to zagovaraju a Izborni zakon se mora staviti na dnevni red u Parlamentu  BiH. Lider SDP-a Nermin Nikšić   razgovarao je sa Željkom Komšićem pozivajući  DF da bude dio koalicije. Oni to nisu prihvatili. Zašto su to odbili javnost nisu upoznali. Ako ,,DF – Željko Komšić” zagovara borbu za građansku državu onda im je mjesto bilo u bloku sa SDP-om i Našom strankom. Građansku državu ne možemo dobiti preko noći. To je dug i težak put koji traži kontinuiranu političku utakmicu sa etničkim politikama. I ta se utakmica mora igrati u institucijama sistema a ne na tribinama za šta se Željko Komšić opredijelio. Mnogi se pitaju zašto Komšić kao građanski lider u  situaciji kada treba stvarati osnovu za potiskivanje  etničkih  politika,  ostaje uz bok lidera SDA. O razlozima možemo  nagađati. Da li su to politički ili lični  razlozi ostaje da se vidi. Vjerovatno ima i jednih i drugih.

MONITOR: Šefica diplomatije Slovenije, Tanja Fajon, pohvalila se, nakon odobrenja kandidatskog statusa za BiH, da je Slovenija najviše lobirala za to. EU najveći pojedinačni donator novca BiH – pominje se oko 3,5 milijardi eura do sada. No, i države koje manje pomažu, ili odmažu žele da utiču na BiH politiku. Može li kandidatski status BiH u EU,  smanjiti uticaj onih koji ne žele stabilnu budućnost BiH?

LAZOVIĆ: Država Slovenija se u procesu dobivanja kandidatskog statusa pokazala iskrenim prijateljem BiH. Tanja Fajon sadašnja ministrica vanjskih poslova Slovenije i na prethodnoj  poziciji evropske zastupnice mnogo je uložila truda da pomogne BiH. Ne samo ona, već je pomoć dolazila i od bivšeg predsjednika Boruta Pahora kao i sadašnjeg premijera Roberta Goloba. Podršku smo dobili i od našeg susjeda, države Hrvatske. Vjerujem da je kandidatskim statusom BiH dobila garancije da pripada zapadnom svijetu i evropskim vrijednostima. To je ujedno i poruka vanjskim i unutrašnjim rusofilima da dignu ruke sa BiH prostora. Također je dat i odgovor predsjedniku Turske Redžepu Erdoganu koji je boraveći nedavno u Sarajevu, poslao poruke Bošnjacima da Zapadu  ne treba vjerovati i da će ih Zapad izdati.  Kandidatski status je najbolji demant njegove izjave. Želim da vjerujem da će Beograd  konačno shvatiti da BiH kao i Crna Gora mogu biti dobre komšijske države ako se zagovornici  ,,srpskog sveta” prestanu miješati u naše unutrašnje odnose. Od  Hrvatske očekujem da nam, svojim iskustvom, pomogne u sticanju pregovaračkog procesa kako bismo skratili put ka EU.

Dodik dugo vodi politiku da nema dobitka za RS ukoliko BiH ne izgubi

MONITOR: Iako je pozdravio dobijanje kandidatskog statusa BiH- predsjednik RS, Milorad Dodik je ubrzo izjavio da su to samo „priče i šarene laže“. Kako  razumjete ove dvije različito intonirane Dodikove izjave u razmaku od par dana?

LAZOVIĆ: Već dugo  lider SNSD-a i predsjednik RS Milorad Dodik, pokušava voditi politiku kao igru u kojoj nema dobitka za RS ukoliko BiH kao država ne izgubi. U trenucima kada mu se pruži otpor i kada naiđe na prepreke od strane  Ustavnog suda BiH ili kancelarije OHR-a onda se njegova verbalna agresivnost pojačava. Politika toplo- hladno je njegova karakterna crta. Kada je u Beogradu ne propušta govoriti o Srbiji i RS kao jednoj državi,  a kada se vrati na BH prostore govori da mu secesija ne pada na pamet. Jednom se protivi opstanku EUFOR trupa i njihovom povećanju a drugi put poziva na  jačanje međunarodnih snaga. Često govori da je potrebno poštovati Ustav BiH jer jedino tako može funkcionirati BiH, a onda izjavljuje kako ne priznaje odluke Ustavnog suda. Dodikova izjava da bi EU sa 20 milijardi eura trebala finansijski pomoći BiH na njenom kandidatskom putu je ekonomski motivisana. BiH će trebati silan novac da pokrene mnoge investicije i da ubrza svoj put ka EU. Dodik je pragmata. On vjeruje u konkretne poteze i konkretna rješenja. Nadam se da će Dodik u  narednom periodu u drugačijoj atmosferi i u partnerstvu sa građanskim partijama promijeniti svoj vokabular . Želim da vjerujem da će svoju politiku podrediti napretku i u korist opšteg dobra. U korist BiH a time i u korist građana Republike Srpske.

SDA u BiH u sličnoj poziciji kao DPS u Crnoj Gori

MONITOR: I Bakir Izetbegović izjavljuje da bez SDA neće biti stabilne vladajuće većine u Parlamentu BiH.  On apeluje na stvaranje „jakog probosanskog bloka“. Kako Vi razumjete „pozadinu“ ovih izjava predsjednika SDA-a,   i dalje pojedinačno najjače partije?

LAZOVIĆ: Nakon izbora i najave da se vlast pravi bez njih,  SDA i njen lider Bakir Izetbegović pokazuju znakove nevjerice. Zatečeni su nastalom postizbornom situacijom.  Ne mire se  da će u narednom periodu grijati opozicione klupe. Decenijama su u vlasti. Njihovo korijenje je duboko uraslo u sve sfere društva i države.  Razumljivo je da ih hvata panika.  Za njih je to veliki gubitak.  Grčevito nastoje zadržati poluge vlasti ali ne uspijevaju.  Zbog toga i njihove izjave da se ne može praviti stabilna vlast bez SDA kao najjače stranke.  Pozivaju SDP da im se pridruži. SDA se našla u identičnoj situaciji kao DPS u Crnoj Gori. Iako je pojedinačno stranka sa najboljim rezultatom SDA ne uspijeva da okupi većinu.  Osim DF-a Željka Komšića sve druge partije su ih odbile. U vremenu novih geopolitičkih promjena , bez unutrašnje transformacije i prihvatanja liberalnih, demokratskih vrijednosti SDA će teško opstati kao relevantna politička opcija.

Nastasja RADOVIĆ