Građani RS se nisu masovno odazvali na proteste  u RS, povodom tužbe protiv Dodika.   Da li je to znak da ni pristalice Dodika neće sa njim „i u vodu i u vatru“? Očito da građani imaju svoje poglede i svoju životnu mudrost. Većina ne želi stvarati međuetničke tenzije, konflikte i sukobe. Građani, i u RS i u Federaciji BiH, svoje ekonomske i druge nevolje rješavaju emigracijom u zemlje EU gdje ih čeka zaposlenje i pravna opšta sigurnost

MONITOR: Milorad Dodik i njegova skupštinska većina u NSRS su pokrenuli inicijativu za izmjenu Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi bili okončani mandati troje stranih sudija. Visoki predstavnik, Kristijan Šmit, je reagovao primjedbom da Parlamentarna skupština BiH može da promijeni način izbora stranih sudija, ali da ne može da prijevremeno okonča njihove mandate niti da ih zamijeni domaćim sudijama. Spekuliše se da Dodik može tražiti podršku od HDZ-a za ovu promjenu, ali da li je to pitanje prioritetno za interes HDZ-a?

PEJANOVIĆ: Skupštinska većina koju ima Milorad Dodik, lider SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske je, u proteklim godinama, postala instrument manipulacije autoritarne volje i despotskog vladanja RS. Dodik već nekoliko godina nameće odluke Parlamentu RS kojima se ukidaju nadležnosti institucija države Bosne i Hercegovine.

Najnovijom odlukom Narodne skupštine RS ukida se provođenje presuda Ustavnog suda BiH na prostoru Republike Srpske. Ovim se dovodi u pitanje nadležnost Ustavnog suda BiH na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine. Sve je to učinjeno u okviru zahtjeva da se donese novi zakon o izboru članova Ustavnog suda u kome ne bi bilo mjesta za troje stranih sudija. Radi se o opakom planu Milorada Dodika da derogira Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji je u protekle tri decenije provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma bio garant zakonitosti i vladavine prava. Ustavni sud BiH je, zajedno sa troje stranih sudija, bio nezavisna  institucija. Štitio je ustavnost i zakonitost svih pravnih akata u entitetima i državi u cjelini. To je posljednja brana koja je odbijala autoritarnu samovolju Dodika, da na očigled bosanskohercegovačke i evropske javnosti podriva Dejtonski mirovni sporazum, krši Ustav BiH i ruši institucije države.

Nakane Milorada Dodika da uruši ustavnu poziciju Ustavnog suda i njegov sastav neće dobiti podršku većine u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ne vjerujem da će zastupnici HDZ podržati Dodika. To što Dodik smatra za sve krivim Kristijana Šmita, visokog predstavnika Međunarodne zajednice, ne donosi ništa. Zapravo, isprazna je ideološka mantra Milorada Dodika da Kristijan Šmit ima zadatak ukinuti RS. Niko razuman ni u Bosni i Hercegovini, ni u Evropi i svijetu ne vjeruje toj Dodikovoj optužbi Kristijana Šmita.

MONITOR: SNSD i Dodik su, povodom tužbe koju je protiv njega i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića podiglo tužilaštvo BiH, a zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i Kristijana Šmita, organizovali proteste na onom što on zove „entitetskom granicom“, gdje su postavljeni policajci RS, među kojima i snajperisti. Procjenjuje se da je na protestima bilo najviše nekoliko hiljada ljudi. Da li je to znak da ni pristalice Dodika neće sa njim „ i u vodu i u vatru“?

PEJANOVIĆ: Optužnica je podignuta zbog neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH u RS. Ta činjenica je, očigledno, uznemirila i zaplašila Dodika koji je pokrenuo nove vidove prijetnje prema institucijama države. Pokrenuti su protesti građana na onome što se zove entitetska granica. Radi se o tome da se više ne zloupotrebljava NS Republike Srpske. Sada se žele zloupotrijebiti i sami građani. Želi se stvoriti haos i ugroziti opšta sigurnost. Na sreću, građani RS se nisu masovno odazvali na proteste zakazane u nekoliko gradova i opština u Republici Srpskoj. Da li je to znak, kako ste u pitanju naznačili, da ni pristalice Dodika neće sa njim „i u vodu i u vatru“? Više je nego očito da građani imaju svoje poglede i svoju životnu mudrost. Većina građana ne želi stvarati međuetničke tenzije, konflikte i sukobe. Građani, i u RS i u Federaciji BiH, svoje ekonomske i druge nevolje rješavaju emigracijom u zemlje EU gdje ih čeka zaposlenje i pravna opšta sigurnost.

MONITOR: Institucije Federacije BiH i kantona Sarajevo, zabranile  su demonstriranje za Dodika i Lukića u Sarajevu, a ograničen je i prostor okupljanja protivnika ovih protesta, koje je pozvao „aktivista i organizator anti-LGBT skupova“ Sanin Musa. .I policija Federacije je izvela svoje snage sa druge strane administrativne linije, ali nije angažovan EUFOR. Koliko je sve ovo opasno i rizično po bezbjednost?

PEJANOVIĆ: Saninu Musi-aktivisti i organizatoru anti-LGBT skupova ranije u Sarajevu, Dodikovi najavljeni skupovi u Sarajevu su dobro došli ne samo da pokaže svoje neslaganje sa Dodikovom politikom rušenja institucija države BiH, već i da pokaže svoj radikalizam. Policija Federacije Bosne i Hercegovine je izvela svoje snage na drugoj strani administrativne linije na prostoru Sarajeva i time pokazala odgovornost u preventiranju mogućih nepovoljnih kretanja i ugrožavanja javnog reda i mira. Zbog toga  i nije trebalo angažovanje snaga EUFOR-a.

MONITOR: Dodik je za neprimjenjivanje odluke Suda u Strazburu za koju je rekao da ta presuda ruši Ustav BiH, Dejtonski sporazum i usporava put BiH ka EU.Američki ambasador, Majkl Marfi, smatra da će se konstitutivni narodi teško dogovoriti oko primjene ove presude. Da li je Dejtonski sporazum, i dalje najviše što se može postići u državnom uređenju BiH?

PEJANOVIĆ: U duhu svog nedemokratskog pristupa, Dodik odbija sve ideje koje potiru etnonacionalizam i jačaju građanski politički pluralizam. On to smatra idealističkim pristupom uređivanju. Nasuprot Dodiku, američki ambasador Majkl Marfi, smatra da će se konstitutivni narodi teško dogovoriti oko primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“. Vaše naglašavanje, u smislu upita: da li je Dejtonski mirovni sporazum i dalje najviše što se može postići u državnom uređenju BiH zaslužuje objašnjenje. Očito je Dejtonski sporazum okvir u kome je uspostavljeno ustavno-političko i teritorijalno ustrojstvo BiH. Ali, Dejtonski sporazum je i geopolitički okvir za reforme u procesu integracije Bosne i Hercegovine u EU i NATO savez. Jedna od tih reformi je i reforma Ustava. Ustavna reforma će uslijediti kada se ubrza integracija BiH u Evropsku uniju. Primjena evropskih standarda u zakonima dovešće do ukidanja svih vidova diskriminacije građana na etničkoj osnovi.

MONITOR: Na skoro održanom Bledskom strateškom forumu, predsjednik Evropskog Savjeta, Šarl Mišel, insistirao je da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU do 2030. godine. Evropska komisija to nije podržala, a protiv se izjasnio i hrvatski premijer Andrej Plenković. Koliko ta tendencija geo-strateškog „zaokruživanja Evrope“ ipak zavisi od trajanja i ishoda rata u Ukrajini?

PEJANOVIĆ: Politika proširenja Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana se propituje i dobija nove obrise. Geopolitička preslaganja u svijetu, a posebno u Evropi, nakon invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, pretpostavljaju nove pristupe u politici članica EU. Evropska unija svojim institucionalnim djelovanjem može doprinijeti da se ubrza integracija zemalja Zapadnog Balkana. Važno je to za sve zemlje Zapadnog Balkana. Međutim, osobito je važno i prevažno ubrzanje integracije države BiH u Evropsku uniju. Većina analitičara koji se bave razvojem bosanskohercegovačkog društva  u postdejtonskom vremenu smatra da Bosna i Hercegovina, putem ubrzanja integracija može postati članica EU do 2030. godine.

Za razliku od drugih zemalja na Zapadnom Balkanu, BiH je imala nezapamćena stradanja civila i genocid u Srebrenici. Za Bosnu i Hercegovinu je prijem u članstvo EU, prevashodno projekt mira, a potom i preporoda u ekonomskom i kulturnom razvoju. Zbog toga Evropska unija ima svog specijalnog predstavnika u BiH, u funkciji provođenja Dejtonskog sporazuma i pružanja pomoći u provođenju reformi u izgradnji evropskih standarda.

I na kraju sasvim precizno: većina građana Bosne i Hercegovine (75%), u svim ispitivanjima javnog mnjenja iskazuje želju i interes, da njihova država postane članica EU. Umjesto putinizacije Bosne i Hercegovine u Dodikovoj izvedbi, građani  žele evropeizaciju Bosne i Hercegovine.

Dodika, po svemu, očekuju i nove sankcije

MONITOR: Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, nedavno je oštro kritikovao Dodika-jer podriva „Dejton“, Ustav BiH i državu. Ako pogledamo najnoviju presudu Suda u Strazburu (kao i neke ranije), Dejtonski sporazum ne djeluje više kao idealno rješenje. Izgleda da se uveliko oko uređenja BiH „sukobljavaju“ ljudsko pravaška i političko-pragmatična rješenja?

PEJANOVIĆ: U posljednjih nekoliko mjeseci Gabrijel Eskobar je više puta kritikovao Milorada Dodika za podrivanje Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH i države Bosne i Hercegovine.

SAD su bile i ostale lider u uspostavi i izgradnji mira u Bosni i Hercegovini. Mir će se učvrstiti ubrzanjem integracije države BiH u EU i NATO savez. Umjesto nastojanja da se evropski integracijski proces ubrza, Dodik svojim autokratskim metodama vladanja i otvorenim urušavanjem institucija države, te zagovaranjem secesije Republike Srpske, ugrožava mir u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je Dodik podveden pod američke sankcije. Dodika, po svemu, a posebno zbog podrške politici Vladimira Putina, očekuju i nove sankcije. Nije riječ o tome koliko je Dejtonski sporazum idealno rješenje. On je realno istorijsko rješenje koje vodi, putem evropskih integracija, do boljih rješenja na osnovi savremenih dostignuća razvoja demokratije i ljudskih prava u zemljama EU.

Evropski sud nastoji ukinuti diskriminaciju građana u BiH.

MONITOR: Donijeta je presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Kovačević protiv BiH“ u kojoj je Sud presudio u korist Slavena Kovačevića.zbog diskriminacije. Od ranije postoji više presuda ovog Suda kojima se založio za građanske a ne etno-nacionalne izborne principe, ali oni nisu primijenjeni. Može li se predvidjeti šta će biti sa ovom  presudom?

PEJANOVIĆ: Evropski sud za ljudska prava donio je još jednu, u nizu odluka, kojima se nastoje ukinuti razni vidovi diskriminacije građana u BiH. Ti oblici diskriminacije su sastavni dio odredbi Dejtonskog ustava. Najpoznatija je ona odluka Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu „Sejdić-Finci“. Ovom odlukom se nalaže Parlamentu Bosne i Hercegovine da donese amandmane na Ustav, kojim bi se ukinula  diskriminacija pripadnika etničkih manjina u pravu da biraju i da budu birani u Predsjedništvo države i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kako je poznato u više pokušaja, ovo pitanje nije dobilo konsenzus u vladajućim strankama BiH. Nije realno očekivati da će odluka u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“ imati mogućnost primjene kroz ustavne i zakonske promjene sve dok BiH, kroz pristupne pregovore sa Evropskom unijom, ne usvoji cjelinu evropske pravne stečevine.

Nastasja RADOVIĆ